Njemačka prednjači među članicama Europske unije po uvozu rijetkih minerala iz Kine. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, prošle godine uvezla je 3.400 tona.
To čini 65,5 posto ukupnog njemačkog uvoza rijetkih minerala. Godinu ranije kineski udio bio je još veći – 69,1 posto.
Određeni elementi, poput neodima, prazeodima i samarija, koji se koriste za proizvodnju trajnih magneta u elektromotorima, i 2024. godine gotovo su u potpunosti stizali iz Kine.
U cijeloj EU, kineski udio u uvozu rijetkih minerala iznosi 46 posto.
Sljedeći po važnosti izvoznici su Rusija s 28,4 posto i Malezija s 19,9 posto. Kina koristi rijetke minerale i kao sredstvo pritiska u trgovinskim sporovima, osobito sa Sjedinjenim Državama.
Drugi najvažniji izvor rijetkih minerala za njemačko tržište prošle godine bila je Austrija, s udjelom od 23,2 posto, dok je Estonija sudjelovala s 5,6 posto.
Međutim, u tim dvjema državama rijetki minerali se samo prerađuju, a njihovo podrijetlo nije moguće utvrditi na temelju statistike.
Ukrajina može igrati ključnu ulogu u opskrbi EU sirovinama, istaknula je Isabella Gourevich iz Instituta za ekonomska istraživanja Ifo.
U Ukrajini se, dodala je, nalaze rezerve dvije trećine od ukupno 34 sirovine koje su klasificirane kao “kritične”, a za koje interes pokazuje i Amerika.
“Kako bi Ukrajina srednjoročno postala glavni partner u europskim opskrbnim lancima, potrebno je više od samog rudarenja”, izjavila je Gourevich.
Potrebna su i ulaganja u preradu tih sirovina, bilo izravno u Ukrajini, bilo kroz suradnju s članicama EU. dpa