Prijedlogom proračuna za 2018. Vlada predviđa da će ukupni prihodi iznositi 129 milijardi kuna i biti za 6,1 posto viši u odnosu na aktualni proračun, dok će ukupni rashodi iznositi 133,3 milijarde kuna ili 5 milijardi više, kazao je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić.
Deficit opće države bit će na razini 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna, stoji u prijedlogu proračuna za 2018. godinu koji će Vlada uputiti u Sabor, dok se stopa gospodarskog rasta projicira u visini od 2,9 posto.
Porezni se prihodi slijedeće godine očekuju na 3,4 posto višoj razini od ovogodišnjih, pri čemu bi samo prihodi od PDV-a trebali porasti za 7,3 posto, na 49,6 milijardi kuna, rekao je Marić, najavivši i da s prvim danom 2018. raste i granica za ulazak u sustav PDV-a s 230 na 300 tisuća kuna.
Posebni porezi i trošarine planirani su u iznosu od 15,4 milijarde kuna, dok će prihod od poreza na dohodak biti nula jer se taj porez sada prepušta jedinicama lokalne uprave, podsjetio je ministar financija.
Porez na dobit u 2018. projicira se na 8,3 milijarde kuna, doprinosi se planiraju u iznosu od 24,3 milijarde kuna, a pomoći, u čemu je najveći udio EU sredstava, planirani su na 13,8 milijardi kuna.
Ostali prihodi planirani su na ukupno 14,9 milijardi kuna, od čega su na oko 800 milijuna kuna planirani prihodi od prodaje nefinancijske imovine.
Rashodi rastu na 133,3 milijarde kuna
Ukupni rashodi su planirani u iznosu od 133,3 milijarde kuna, što je 5 milijardi kuna više od originalnog proračuna za 2017. godinu, kazao je Marić.
Rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na deficit pritom rastu za 1,27 milijardi kuna, dok je povećanje od ostalih izvora, prvenstveno od EU fondova, 3,5 milijardi kuna.
Rashodi za zaposlene u 2018. će iznositi 27,9 milijardi kuna ili 1,4 milijardi kuna više, a glavni razlog rasta su izmjene kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te viša osnovica u javnim službama, podsjetio je ministar financija.
Materijalni su troškovi planirani na 13,2 milijarde kuna, 627 milijuna kuna više, poglavito zbog povećanih izdvajanja za državne ustanove, dok se financijskih rashodi, trošak kamata i servisiranje dugova, smanjuju za preko 700 milijuna kuna prema 2017.
Subvencije bi trebale iznositi 6,6 milijarde kuna, od čega najviše, 2,9 milijardi kuna, ‘otpada’ na poljoprivredu, a Marić je podsjetio i kako 2018. više neće biti stavke za restrukturiranje brodogradnje.
Pomoći se projiciraju u iznosu od 16,5 milijardi kuna, što je povećanje za oko 350 milijuna kuna.
Naknade građanima i kućanstvima iznosit će 47,8 milijardi kuna ili 1,6 milijardi kuna više, a rast se najviše odnosi na mirovine, jer Vlada predviđa dvije indeksacije, prosječno oko 2 posto u cijeloj godini ili što je veći trošak za 1,42 milijarde kuna.
Ostali rashodi, mahom sredstva za povlačenje novca iz EU fondova, predviđeni su na 7,5 milijardi kuna, a kapitalna ulaganja na 4 milijarde kuna, što se najviše odnosi na ulaganja u sektoru obrane, zdravstva, zaštite okoliša te znanosti i obrazovanje.
„Kada se na sve te brojeve pridoda i 6 izvanproračunskih korisnika, zajedno s lokalnom državom, dolazimo do deficita opće države od 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna“, istaknuo je ministar financija.
U 2020. proračunski suficit
„Dakle, 2018. je evidentno godina nastavka i još poboljšanja rezultata započetog 2016. nastavljenog 2017. i sada idemo još dalje s tom fiskalnom konsolidacijom. Godine 2019. planiramo praktički izbalansiran proračun, a 2020. predviđamo višak od 3,4 milijarde kuna ili 0,8 posto BDP-a“, naglasio je.
Dodao je i kako je ova Vlada započela „jako bitan i važan trend smanjivanja javnog duga u BDP-u, za 2,5 postotnih bodova 2016., a od 2017 na dalje, prema ovoj projekciji, smanjujemo ga još brže, oko 3 postotna boda godišnje i dolazimo do vrlo pozitivnih razina, u 2018. na 76,6 posto, 2019. na 73,4 posto i onda 2020. ispod 70 posto BDP-a“.
„Ovo je bazni scenarij, može biti i još snažniji pad, a to ovisi o gospodarskom rastu, fiskalnoj konsolidaciji te aktivacije državne imovine“, istaknuo je Marić.
Rebalans
Marić je predstavio i prijedlog rebalansa ovogodišnje proračuna, prema kojem će ukupni prihodi iznositi 122,45 milijardi kuna, a rashodi se smanjuju za 1,6 milijardi na 126,8 milijardi kuna.
Pritom je istaknuo da su uštede su učinjene na stavkama niza ministarstava, Vlade i i Sabora, ali najviše u Ministarstvu financija, poglavito na kamatnim rashodima
Rebalansom se usmjerava 1,1 milijarda kuna Ministarstvu zdravstva, od čega 870 milijuna kuna za podmirenje dospjelih dugova državnih i županijskih bolnica.
Transfer HZZO-u za povećane troškove za bolovanja iznosi, pak, 137,7 milijuna kuna, KBC-u Split za projekt energetske učinkovitosti dodjeljuje se 27,2 milijuna kuna, a Ministarstvu znanosti i obrazovanja 174 milijuna kuna za zaposlene, uslijed više osnovice za plaće u javnim službama.
Ministarstvo prometa dobit će dodatnih 100 milijuna kuna za županjske uprave za ceste, Ministarstvo rada 90 milijuna kuna zbog prestanaka smanjenja mirovina po posebnim propisima za 10 posto, a Ministarstvo financija 80 milijuna kuna za štete nastale elementarnim nepogodama.
Još 45 milijuna kuna preraspodjeljuje se MUP-u za pokriće rashoda izrade plativih iskaznica, 32,2 Ministarstvu vanjskih poslova za diplomatsko konzularna predstavništva, a ministarstvu pravosuđa 24,4 milijuna kuna za troškove odvjetnika, sudskih vještaka, i dr.
Ministarstvo financija dobiva još 21,3 milijuna kuna za transfere za 35 jedinica lokalne uprave u brdsko planinskim područjima, a ministarstvo državne imovine 13,4 milijuna, među ostalim i za kupnju poslovnog objekta.
„Kroz kvalitetnu preraspodjelu postojećih sredstava proračuna činimo značajan iskorak poglavito prema segmentu zdravstva, ali i ostalim segmentima koje u originalnom proračunu nismo mogli predvidjeti, poglavito elementarne nepogode. Posebno je važno spomenuti da ovu godinu deficit proračuna je manji za 2,5 milijarde kuna u odnosu na originalni plan proračuna, što znači da spuštamo deficit opće države za 2,2 milijarde kuna, odnosno na 0,6 posto BDP-a, što je za gotovo milijardu kuna bolje od povijenih rezultata koji smo imali prošle godine“, zaključio je Marić.
Dalić: Čvrsta putanja smanjivanja deficita i javnog duga
Potpredsjednica Vlade Martina Dalić istaknula je, pak, da je najvažnija osobina i rebalansa i prijedloga proračuna za 2018. „da se nalaze na čvrstoj putanji smanjivanja deficita i na taj način pridonose i smanjivanju javnog duga i zaduženosti RH, što je jedan od najvažnijih strateških i ekonomskih ciljeva Vlade i najbitnijih doprinosa gospodarskoj stabilnosti i temeljima za gospodarski rast“.
Čestitajući ministru financija i cijelom njegovom ministarstvu na odgovornom vođenju fiskalne politike, naglasila je i da „treba biti svjestan da tome daju doprinos i svi resori i da, neovisno o tome što se sada nalazimo u vrijeme kad gospodarstvo raste, svi resori imaju zadaću kontrolirati troškove, kako bi se pojedinačno na razini svakog ministarstva pridonijelo ukupnom rezultatu“.
Pozvala je i da „pažnja na kontroli rashoda bude još veća, kako bismo smanjili dug, uravnotežili deficit i stvorili okruženje protuciklične fiskalne politike, koja stvara zalihe za kada i ako dođu lošija vremena, da se tada može reagirati punom snagom i kako bi izbjegli situaciju koja nam se dogodila početkom krize 2008. godine.“ (H)
