Rak povezan s radom jedan je od najvećih zdravstvenih problema na radnim mjestima u Europi i cijelom svijetu. U 2015. godini bio je uzrok 53 posto svih smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u i drugim razvijenim zemljama.
Prema Planu djelovanja za karcinogene tvari iz 2016. , godišnje je oko 120.000 slučajeva oboljenja od raka povezanog s radom u EU-u kao posljedica izlaganja karcinogenim tvarima na radnom mjestu, što uzrokuje oko 80.000 smrtnih slučajeva godišnje.
Zračenje, stres i drugi čimbenici u pogledu organizacije i uvjeta rada također se dovode u vezu s rakom povezanim s radom. Nadalje, najnoviji dokazi upućuju na to da bi izloženost endrokrinim disruptorima (npr. određenim pesticidima) ili nanomaterijalima na radnom mjestu mogla uzrokovati rak.
Zbog takve zabrinjavajuće statistike poduzete su hitne mjere. Europska komisija se tijekom 2017. posvetila zaštiti radnika od raka povezanog s radom putem inicijative o sigurnosti i zdravlju na radu. To se djelomice postiglo preispitivanjem Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima kako bi se odredile granice izloženosti na radnim mjestima u Europi za uobičajene kemikalije koje uzrokuju rak.
Pouzdani podatci o izlaganju čimbenicima rizika od raka na radnom mjestu nužni su, kako za sigurnost i zdravlje radnika, tako i za produktivno i održivo gospodarstvo.
Europska agencija za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu predstavila je svoje planove za provedbu novog i inovativnog europskog istraživanja o profesionalnoj izloženosti čimbenicima rizika obolijevanja od raka.
Studija izvedivosti o ispitivanju procjene izloženosti radnika karcinogenima dovršena je 2017., na temelju uspješne australske studije. Pripremne aktivnosti započele su 2020. za utvrđivanje zemalja u kojima će se studija inicijalno provesti kao i za pokretanje početnih koraka za pripremu metodologije i prilagodbe australskog modela europskom kontekstu.
Studija će se tijekom 2021. i 2022. razviti i provesti, a objava prvih rezultata planirana je u 2023. godini. Nakon procjene u 2024. odlučit će se o proširenju studije na više zemalja i na dodatne čimbenike rizika.
Očekuje se da će se istraživanjem prikupiti pouzdani podatci o izloženosti na radnom mjestu i tako popuniti velike praznine koje postoje s obzirom na raspoložive informacije o jednom od najvećih europskih zdravstvenih problema povezanih s radom.
Prikupljene informacije pružit će točnu i sveobuhvatnu sliku o postojećim rizicima i stvoriti temelj za preventivne mjere u budućnosti.
Jasno je da se može učiniti više kako bi se smanjio broj slučajeva oboljenja od raka povezanog s radom i stoga je 25.svibnja 2016. šest europskih organizacija potpisalo sporazum prema kojem su se obvezale na dobrovoljni program djelovanja za podizanje svijesti o rizicima koji proizlaze iz izloženosti karcinogenim tvarima na mjestu rada i za razmjenu dobrih praksi. Sporazum je obnovljen 28. studenoga 2019.a potpisali su ga finski ministar za socijalna pitanja i zdravstvo te njemački savezni ministar za rad i socijalna pitanja, koji su zahvalili Austriji i Nizozemskoj kao i četvorici europskih partnera (Europskoj komisiji, EU-OSHA-i,
Europskoj konfederaciji sindikata i Europskom udruženju poslodavaca ) na njihovu angažmanu. Potpisnici Sporazuma sastavili su plan djelovanja te pozvali sve države članice, socijalne partnere, poduzeća, istraživačke organizacije i druge organizacije u cijeloj Europi (i izvan nje) na suradnju.
Navedenih šest organizacija poziva države i sve druge da poduzmu potrebne mjere, provode dobre prakse i podižu svijest kako bi se spriječila izloženost karcinogenim tvarima.
Koncept dobrih praksi može se tumačiti u širem smislu: on obuhvaća sve inicijative kojima se pruža podrška radnicima i poslodavcima u zaštiti od karcinogenih tvari na radnom mjestu. Primjeri su sljedeći: tehničke mjere, aktivnosti za podizanje svijesti, alati za procjenu rizika, pristupi sektorske industrije, mjere kulture sprečavanja, suradnja među poduzećima, suradnja među državama članicama, istraživačkim institutima ili gospodarskim sektorima itd.
Organizacije se poziva da objave svoje (predviđene) inicijative i/ili spremnost na suradnju s ostalima u okviru plana djelovanja.
Obveza je Hrvatske, svake radne sredine, svih relevatnih čimbenika poboljšavati i unapređivati radne uvjete, djelujući i sprječavajući bolesti i smrtne slučajeve povezane s radom, potvrđujući da su život,zdravlje i očuvanje radne sposbnosti radnika vrednote od posebnog društvenog interesa.
Pripremio: Vitomir Begović
Foto: EU OSHA
