Kultura sigurnosti i zdravlja na radu jedan je od ključnih čimbenika za određivanje učinkovitosti sustava sigurnosti.
Zakonom o zaštiti na radu propisano je da je poslodavac odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu, u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima, neovisno o tome je li u tu svrhu zaposlio jednog ili više stručnjaka zaštite na radu ili je obavljanje poslova zaštite na radu ugovorio s osobom ovlaštenom za obavljanje tih poslova. Prenošenje ovlaštenja za provođenje zaštite na radu ne oslobađa poslodavca odgovornosti. Poslodavac je obvezan utvrditi i obavljati poslove zaštite na radu u skladu s procjenom rizika,stanjem zaštite na radu i brojem radnika. Dakle, razvidno je i potpuno razumljivo da uz sve druge poslove u fokusu djelovanja poslodavca i menadžera redovito mora biti zdravlje i sigurnost radnika.
Dobar primjer razvoja sigurnosne kulture je u Sloveniji, gdje su o sigurnosti i zdravlju na radu razgovarali studenti Sveučilišta u Mariboru, domaći i strani stručnjaci.Više od 30 studenata je pod vodstvom mentora pripremilo predavanja na temu:osnove sigurnosti i zdravlja na radu; ergonomski uredski uredski radni prostor; prevencija i upravljanje stresom na poslu; prevencija i kontrola izloženosti covid-19 na poslu; rad na daljinu i sudjelovanje radnika i poslodavaca u upravljanju zaštitom i zdravljem na radu, a predstavili su i vježbe za aktivne pauze na poslu.
U raspravi je sudjelovalo deset stručnjaka iz Cipra, Grčke, Nizozemske, Portugala, Sjeverne Makedonije i Slovenije, koji su iznijeli svoja stajališta o aktualnim temama iz područja sigurnosti i zdravlja na radu te utjecaju suvremenog tehnološkog razvoja na društvo. Pomogli su studentima da prodube svoja znanja kako bi nadogradili predavanja i predstavili ih na 6. međunarodnom znanstvenom skupu „Izazovi u ekonomiji i poslovanju u vrijeme nakon Covida“ koji će se održati 17. svibnja 2022.
Prisutnima se obratio i slovenski ministar Janez Cigler Kralj koji je izrazio zadovoljstvo što je rasprava o sigurnosti i zdravlju na radu sa studentima Sveučilišta u Mariboru postala tradicionalna, te je između ostalog, naglasio: „Postoji mnogo novih kvalitetnih poslova, ali za to su potrebna suvremena znanja. Više nije dovoljno završiti studij i diplomirati. Strukturne promjene uvijek zahtijevaju nova znanja i vještine, uključujući kompetencije u području sigurnosti i zdravlja na radu. Nove vještine predstavljaju jedan od najvećih izazova digitalne i zelene tranzicije.”
I ovom prilikom možemo zaključiti da dugoročno kultura zaštite zdravlja i sigurnosti na radu upućuje na potrebu cjeloživotnog učenja, od najranije životne dobi do završetka radne karijere. U okviru kurikuluma obrazovnih programa u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju nužno je osigurati da budući radnici steknu potrebna znanja, vještine i kompetencije koje će im omogućiti siguran rad i očuvanje radne sposobnosti tijekom cijelog radnog vijeka, a od najranije životne dobi usvajanje i primjenu kulture sigurnosti. Za takav pristup zalagala se, ali i praktično provodila središnja nacionalna hrvatska javna ustanova; Zavod za unapređivanje zaštite na radu.
Organizirane su osmišljene aktivnosti s polaznicima predškolskog odgoja, učenicima srednjih strukovnih škola, susretom studenata sigurnosti i zaštite, suradnjom s centrima kompetentnosti,tvrtkama,provedbom raznih promotivnih aktivnosti, kampanja i nizom drugih događaja. I tu se stalo, tzv. „reformom“ javnih institucija zbog tobožnjih mjera štednje!
Čvrsto, učinkovito i vidljivo vodstvo poduzeća ključno je za dobru sigurnost i zdravlje na radnom mjestu a time i za uspjeh poduzeća. Predanost poslodavca i menadžera, razvoj sustava za upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu, praćenje učinkovitosti tih sustava, zainteresiranost i pružanje pozitivnog primjera u svakom trenutku te motiviranje tima i svih zaposlenih da sudjeluju u osiguravanju dobre sigurnosti i zdravlja, presudni su za uspjeh. Neučinkovito ili nepostojeće vodstvo u području sigurnosti i zdravlja na radu može imati za posljedicu nesreće ili čak smrtne slučajeve, kao i loše psihičko i fizičko zdravlje radnika. Može ugroziti ugled poduzeća. Loše vodstvo može zapravo dovesti do znatnih financijskih troškova kao posljedica nečinjenja i propusta.
Zato je nužno osvijestiti nositelje javnih politika o važnosti sigurnosti i zdravlja na radu, te jasnom vizijom, institucionalnim ustrojem i provedbenim mjerama stimulirati, poticati i usmjeriti djelovanje svih dionika od nacionalne do mikro razine na uspostavi i razvoju sigurnosne kulture u društvu.
Vitomir Begović
