Samodostatnost nacionalnih gospodarstava u proizvodnji hrane postaje vrlo važna tema državnih politika.
Osim ekonomskog, proizvodnja hrane postaje i bitno političko pitanje za osiguranje društvene stabilnosti, istaknuto je na Regionalnoj konferenciji Samodostatnost u hrani za održivu budućnost koja se održala u Sisku u organizaciji HGK Županijske komore Sisak i HGK Županijske komore Otočac.
Globalne krize na tržištima hrane uzrokovane pandemijom i ratom u Ukrajini osvijestile su potrebu iskorištavanja punog potencijala poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj. Osnaživanje domaće proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda posebno je važno za županije s pretežito ruralnim područjima kao što su Sisačko-moslavačka i Ličko-senjska, čiji je razvoj najprije zaustavio rat, potom i katastrofalni potres na širem području Siska, Petrinje i Gline.
Nedostatnu proizvodnju za domaće potrebe potvrđuju podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 2022. Uvoz je lani iznosio 4,93 milijarde eura, što je u odnosu na 2021. porast za 33 posto, a izvoz 3,52 milijarde eura ili 27,8 posto više nego godinu ranije. Deficit je povećan za 46 posto, odnosno za 446 milijuna eura i iznosi 1,41 milijarde eura.
“Ulaganjima u povećanje proizvodnje i mobilizacijom neiskorištenih prirodnih resursa možemo povećati samodostatnost poljoprivrednih i prehrambenih proizvodima u kojima Hrvatska može biti konkurentna i koji su važni za opskrbu stanovništva. To povećanje odrazilo bi se i na zapošljavanje te unaprjeđenje kvalitete života u ruralnim sredinama”, kazala je direktorica Sektora za poljoprivredu HGK Jelena Đugum te poručila da će HGK i dalje poticati suradnju gospodarstva, znanosti, državnih institucija, lokalne i regionalne uprave za pronalaženje najboljih rješenja za unapređenje proizvodnje u poljoprivredi.
U hrvatsku poljoprivredu do sada je iz Programa ruralnog razvoja isplaćeno više od 2,48 milijardi eura, a nova sredstva će biti važna za nastavak jačanja produktivnosti, otpornosti i konkurentnosti poljoprivrede i domaćih proizvođača hrane.
“Poljoprivreda i samodostatnost u proizvodnji hrane u vremenima kontinuiranih tržišnih poremećaja i globalnih kriza postaju sigurnosne kategorije i strateška orijentacija nacionalnih ekonomija. Pravovremeno smo to prepoznali te kroz nacionalne strateške planove definiramo intervencije i sredstva za buduće investicije. Generacijska obnova, digitalna i zelena tranzicija, kratki lanci opskrbe, snažnije povezivanje domaćeg lanca opskrbe hranom, udruživanje i jačanje potrebne infrastrukture neki su od ključnih segmenata u koje će se, između ostalog, usmjeravati sredstva iz Strateškog plana ZPP 2023.-2027., vrijednog gotovo 3,8 milijardi eura, ali i iz NPOO-a te definiranih reformi u poljoprivredi ukupno vrijednih više od 131,1 milijun eura”, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.
Zamjenik sisačko-moslavačkog župana Mihael Jurić istaknuo je važnost Konferencije za područje Sisačko-moslavačke županije gdje djeluje velik broj poljoprivrednika.
“Možemo se pohvaliti kako u našoj županiji imamo najveći broj pčelinjih zajednica i konjskih grla u RH. Sisačko-moslavačka županija ima veliku budućnost u proizvodnji hrane i to ne samo za stanovnike naše županije već i cijele Hrvatske. Ponosni smo na naše poljoprivrednike, od Banovine preko Moslavine do Zapadne Slavonije kao i na naše sorte škrleta i banijske kobasice. Dodatne benefite možemo ostvariti uvođenjem novih tehnologija, jer kada se nove tehnologije uvedu u već uhodana obiteljska poljoprivredna gospodarstva, mogu se očekivati i dodatni prihodi”, naveo je Jurić.
Osim izraženog vanjskotrgovinskog deficita u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda problem predstavlja i struktura uvoza u kojem dominiraju proizvodi više dodane vrijednosti.
“Hrvatskoj poljoprivredi potrebna je potpuna transformacija načina funkcioniranja kako bismo proizvodili proizvode s dodanom vrijednošću i prestali izvoziti sirovinu na kojoj druge države stvaraju dodanu vrijednost. Povećanje dodane vrijednosti sektora rezultirat će otvaranjem novih radnih mjesta u ruralnim područjima, povećanjem prihoda i diferencijacijom hrvatskih proizvoda”, naglasila je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.
Sudjelujući na panelu Pametna poljoprivreda osnivač i direktor agro-tehnološke tvrtke AGRIVI Matija Žulj kazao je da se kod nas već dugo govori o važnosti digitalizacije, ali da po tom pitanju nema značajnijih pomaka. Procjenjuje da je ispod 10 posto hrvatske poljoprivrede digitalizirano.
“Bitno je shvatiti da je važna suradnja cijele zajednice te da svi u lancu proizvodnje hrane drže do sljedivosti, što upravo osigurava digitalizacija”, poručio je Žulj.
U sklopu panela Hrana budućnosti istaknuto je da će u godinama pred nama u proizvodnji hrane sve važnija biti tehnologija, uz čiju će se pomoć primjerice odvijati vertikalni poljoprivredni uzgoj ili 3D printanja hrane.
Tvrtka PHYOX iz Novske već sada se značajno oslanja na tehnologiju u procesu proizvodnje mikoralgi namijenjenih prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Fotobioreaktori patentiranog dizajna omogućuju 24-satnu fotosintezu.
Na panelu Hrana i ruralna revitalizacija govorilo se o prednosti udruživanja i pozitivnom primjeru Proizvođačke Organizacije Posavina i Moslavina (PO-PIM) koja ima 34 člana- poljoprivredna proizvođača s područja Sisačko-Moslavačke (25) i Zagrebačke(9) županije, koji obrađuju oko 3500 hektara poljoprivrednog zemljišta te većinu proizvedenog kukuruza, pšenice, soje i uljane repice izvoze.
Iznoseći prednosti udruživanja Ivica Šarec, prokurist PO-PIM-a, istaknuo je da se na taj način povećavaju količine i vrijednost robe, smanjuju troškovi i postiže bolja profitabilnost nego što je u slučaju pojedinačnih nastupa poljoprivrednika na tržištu.
Zaključno, domaćini Konferencije Tihomir Babić, predsjednik HGK Županijske komore Sisak i Joso Brajković, predsjednik HGK ŽK Otočac, složili su se kako je povezivanje lokalne zajednice, proizvođača hrane i kupaca ključno za održivu proizvodnju hrane u budućnosti.
“Proizvodnja hrane može imati ključnu ulogu u ruralnoj revitalizaciji jer potiče lokalnu poljoprivredu, stvara nove poslovne prilike proizvođačima te povećava privlačnost ruralnih područja za stanovanje i život”, poručio je Babić.
