Prepoznatljivost hrvatskog turističkog brenda i ponude zadnjih je sedam godina na stranim tržištima porasla za 50 posto, čime je ispunjen cilj iz dosadašnjeg Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma (SMPHT), a novi se za razdoblje 2021.-2025. priprema i trebao bi biti gotov do jeseni, ističe direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
Takav porast snage i prepoznatljivosti hrvatskog turističkog brenda, ili točnije s razine 3,3 u 2013., na 5,0 u 2020., pokazao se u redovnom godišnjem istraživanju HTZ-a (Hrvatske turističke zajednice) “Brand tracking”, provedenom krajem prošle godine na 10 europskih tržišta na ukupnom uzorku od pet tisuća ispitanika od 18 do 65 godina, koji su u 2020. bili na godišnjem odmoru s bar dva noćenja u inozemstvu, a isto planiraju i tijekom idućih pet godina.
Među konkurentima najsličniji Grčkoj, a najbolji u netaknutosti prirode i vrijednosti za novac
Tim istraživanjem se, kako u razgovoru za Hinu naglašava Staničić, utvrđuje i razina usvajanja i asocijacije vezane uz turistički brend Hrvatske te pozicija u odnosu na brendove i imidž konkurentskih destinacija Španjolske, Grčke, Turske i Italije. Tu Hrvatska ima najbolji rezultat u atributima netaknutost prirode i “vrijednosti za novac”, u čemu joj je slična samo Turska.
Uz Hrvatsku kao turističku destinaciju značajno se vežu i karakteristike sigurnosti i popularnosti te pogodnosti za obiteljski odmor, a u odnosu na konkurente najmanje se pozicionira kao destinacija masovnog turizma, što Staničić ocjenjuje pozitivnim.
Španjolska je primjerice bolje od Hrvatske prepoznata kao destinacija za mlade, a uz Italiju i kao lakše dostupna.
“Generalna percepcija odlika ponude među konkurentima Hrvatsku pozicionira najbliže Grčkoj, koju možemo smatrati i najdirektnijim konkurentom, posebice što je u 2021., za sada (u ožujku) hit u potražnji. Turska se nameće cijenom, no istovremeno nosi i ‘teret’ masovnog turizma, a Španjolska i Italija se više vežu za visokokvalitetni smještaj, dobru gastronomiju i ponudu za starije. Italiju prati i atribut skupoće”, iznosi Staničić neke od nalaza iz brend istraživanja.
Po tržištima, Hrvatska se kao turistička destinacija bolje prepoznaje u Austriji, Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj te u generalnim okvirima prosjeka i u Njemačkoj, dok je u Ujedinjenoj Kraljevini, Švedskoj, Italiji, Francuskoj i Nizozemskoj nešto slabija i na tim tržištima ima prostora za dodatne aktivnosti jačanja brenda i poboljšanja poznavanja turističke ponude kod različitih segmenata potražnje.
Najmanje prepoznata po visokokvalitetnom smještaju, gastronomiji i masovnosti
Ukupno gledano, istraživanjem je utvrđena pozicija Hrvatske kao ljetne destinacije sunca i mora, uz uočeni potencijal i pomake u segmentima ‘city break’ i odmora uz prirodu/selo/planine, a jednim od ključnih ‘aduta’ postavlja se i nautika.
Najmanje na stranim tržištima turističku Hrvatsku prepoznaju po visokokvalitetnom smještaju (iako se to poboljšava) te kao jeftinu, trendy i destinaciju masovnog turizma, i u segmentu gastronomske i ponude za starije.
Novi Strateško marketinški plan redefinirat će ciljeve, ali i krovni koncept “full of life”
To i druga tržišna istraživanja bit će podloga za novi petogodišnji Strateško marketinški plan, pri čemu Staničić ističe da će zbog pandemije, koja uvelike mijenja ponašanje i potrebe turista, ali i već prije uočenih trendova promjena potražnje te drugih izazova na međunarodnom turističkom tržištu, biti i važniji za buduće komuniciranje s tržištima i sektorom.
“HTZ je trenutno u procesu odabira izvođača tog novog plana, za koji je na natječaj stiglo dvije ponude, koje će se sada procijeniti, a ako sve bude po planu taj bi dokument trebao biti gotov do jeseni. Od izvođača će se tražiti odgovori i rješenja na sve tržišne izazove kroz redefiniranje strateških ciljeva, optimizaciju marketinških ulaganja na tržištima, a vjerojatno i krovnog komunikacijskog koncepta “Croatia, full of life” te bi se nakon analize njegova učinka izradio novi koncept”, kaže Staničić.
Za poboljšanje prepoznatljivosti Hrvatske u pogledu gastronomije i smještaja smatra da će trebati vremena i da je to proces u kojemu prvo ulaganjima treba doći do ponude, a onda slijedi komunikacija o tome. No, primjerice oko gastronomije, treba znati i da se Hrvatska ‘natječe’ s destinacijama koje i nacionalne i turističke brendove desetljećima znatno temelje na uživanju u izvornoj hrani i piću pa i na njihovoj globalno relevantnoj industriji i proizvodnji hrane (Italija, Francuska i dr.).
“Hrvatska je napredovala u pozicioniranju kao atraktivne eno-gastronomske destinacije, to je prepoznato i u najpoznatijih svjetskim gastro vodičima Michelin i Gault&Millau, i sigurni smo da taj segment ponude ima dobru budućnost. Slično mislimo i za ponudu raznovrsnog i kvalitetnog smještaja, jer smo i sada rijetka zemlja koja istovremeno nudi kvalitetnu uslugu i u hotelima, i u kampovima, i u objektima u domaćinstvu. No, sigurno je da ima prostora za napretkom u dijelu visokokvalitetnog smještaja za što raste i potražnja, a taj smještaj ostvaruje i bolju popunjenost i manju sezonalnost unatoč višim cijenama”, ističe Staničić.
Zbog covid krize u 2021. precizno usmjeravanje sredstava na ciljana tržišta i segmente potrošača
Za ulaganja na tržištima u 2021. napominje da su prije svega određena okolnostima aktualne covid-19 krize, kao i promjenama trendova te stoga HTZ planira sredstva precizno usmjeravati na točno ciljana tržišta i segmente potrošača.
“Primjerice, sada još uvijek nije isplativo značajnije ulagati u promociju na dalekim tržištima, nego se fokusiramo na tržišta s kojih se lakše mogu realizirati turistička putovanja u Hrvatsku. I ove godine očekujemo sličnu potražnju kao u 2020., najviše za proizvodima sunce i more, nautika, aktivni odmor te prirodna i kulturna baština, što ćemo naglašavati i u promociji, uz stalno isticanje sigurnosti boravka”, kaže Staničić.
Digitalni kanali komunikacija i društvene mreže zbog pandemije ostaju i dalje ključni alati u provedbi promotivnih aktivnosti, posebice jer je u ovim okolnostima brzina komunikacije i precizno ‘targetiranje’ ciljnih javnosti preduvjet za učinkovitu promociju.
HTZ će u 2021. nastaviti i udruženo oglašavanje sa odabranim strateškim partnerima na inozemnim tržištima, za što je Turističko vijeće HTZ-a odobrilo suradnju s ukupno 43 partnera, od kojih su 32 touroperatora i agencija, a 11 prijevoznici.
Staničić vjeruje da će i sustav turističkih zajednica u suradnji sa subjektima na svom području i u skladu s mogućnostima surađivati sa stranim partnerima.
Zaključno najavljuje da će novi Strateški marketinški plan obuhvatiti i domaće tržište zbog potencijala njegova rasta i rezultata u 2020., kada su domaći turisti ostvarili 80 posto rezultata iz 2019., a i za 2021. u planu je Tjedan odmora vrijedan nakon glavnog ljetnog dijela sezone. (H)
