U budućnosti će se sve više raditi na digitalizaciji i automatizaciji radnih procesa, što će zahtijevati radnu snagu s razvijenim specifičnim znanjima i vještinama. Stoga je ključno podizanje kompetencija domaćih, ali i stranih radnika kojih je sve više u Hrvatskoj, rečeno je na Konferenciji obrazovanije odraslih koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora i Zajednica za obrazovanje odraslih HGK, u suradnji s Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Hrvatska se zadnjih godina suočava s nedostatkom radne snage, a u budućnosti će ovaj problem biti još izraženiji, u našoj zemlji ali i drugim članicama Europske unije. Od početka godine izdano je oko 160.000 tisuća radnih dozvola stranim radnicima.
Prema podacima koje je iznio Petar Mišević, savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore za obrazovanje i prorektor Sveučilišta Sjever za gospodarstvo i EU projekte, očekuje se da će u 2024. godini biti izdano oko 200 tisuća radnih dozvola, a usporedbe radi, prije 7-8 godina stranim državljanima se na godišnjoj razini izdavalo oko 3.000 radnih dozvola. Ako hrvatsko gospodarstvo bude raslo po stopi od 3 posto, do 2030. godine domaćem gospodarstvu trebat će između 400 tisuća i pola milijuna stranih radnika.
“Ustanove za obrazovanje odraslih imat će važnu ulogu u integraciji stranih radnika te zapošljavanju više od 100 tisuća nezaposlenih hrvatskih građana, posebno onih teško zapošljivih i starijih od 55 godina. Svi oni trebaju dobiti priliku da dođu do dodatnih znanja i vještina i zato se ustanove trebaju pripremiti za znatno veći broj kandidata koji će proći kroz različite programe edukacije”, kazao je Mišević.
Na konferenciji je kroz predavanja i panel rasprave prikazana važnost kontinuiranog usavršavanja kroz kvalitetu i vanjsko vrednovanje kao i važnost provedbe projekata s ciljem usavršavanja djelatnika ustanova za obrazovanje odraslih.
O pripremi sustava vrednovanja neformalnih i informalnih stečenih znanja i vještina u obrazovanju odraslih govorila je Ivana Krešić Klaucke, voditeljica Odjela za obrazovanje odraslih u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Pravilnik koji će biti donesen početkom 2024., propisat će sustav vrednovanja neformalnih i informalnih stečenih znanja koji će provoditi ustanove za obrazovanje odraslih čiji je dosadašnji rad ocijenjen visokom ocjenom. Postupku će moći pristupiti hrvatski građani, državljani EU-a i državljani trećih zemalja, a odvijat će se u učionici ili na radnom mjestu odnosno kod poslodavca.
Filip Miličević, voditelj Službe za programiranje u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, istaknuo je da će u narednim godinama i desetljećima u fokusu politike zapošljavanja domaće radne snage biti stjecanje novih vještina i usavršavanje postojećih.
Kristina Mazalin iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanja govorila je o usavršavanju putem obrazovnih vaučera. Do sada je kroz NPOO iskorišteno 20 milijuna eura, a do 2026. godine predviđeno je ukupno 60 milijuna eura za obrazovanje ukupno 40 tisuća ljudi. Od svibnja ove godine kroz Europski socijalni fonf (ESF plus) osigurano je dodatnih 100 milijuna eura namijenjen edukaciji kroz sustav vaučera za još 75 tisuća građana.
Prema podacima HZZ-a, do sada je odobreno oko 15.500 zahtjeva te u program obrazovanja kroz sustav vaučera uključeno 11.800 korisnika, oko 6.000 ih je već završilo program. Najviše zahtjeva, oko 70 posto odnosi se na zaposlene osobe i usavršavanje digitalnih vještina, oko 86 posto.
Najavljeno je da će se u budućnosti za vaučere moći prijavljivati i neformalni programi obrazovanja.
Dvodnevna konferenciju obuhvatila je šest predavanja, panel raspravu i diseminacijske radionice. Konferencija obrazovanje odraslih organizirana je u sklopu aktivnosti Zajednice za razvoj ljudskih potencijala i obrazovanja odraslih HGK, uz podršku Hrvatskog andragoškog društva, dok se konferencija Pregled poduzetih koraka na na području kvalitete, programa, pristupa ciljnim skupinama i medijska pismenost organizirala u sklopu Ersmus + projekta EPALE i projekta PartnerUP.
