Trenutna kriza COVID-19 dodatno je otvorila probleme loših radnih uvjeta i teškoća prekograničnih i sezonskih radnika i socijalnog dampinga.
Nakon što je prošli mjesec Europski parlament prošli mjesec usvojio rezoluciju kojom je Europsku komisiju pozvao da procijeni radne uvjete u kojima rade prekogranični i sezonski radnici, Europska komisija je 16.srpnja predstavila smjernice za zaštitu sezonskih radnika u EU-u u kontekstu pandemije koronavirusa. One služe kao orijentir nacionalnim tijelima, inspektoratima rada i socijalnim partnerima da zajamče prava, zdravlje i sigurnost sezonskih radnika te da se pobrinu za to da sezonski radnici budu upoznati sa svojim pravima.
Prekogranični sezonski radnici imaju mnoga prava, no s obzirom na privremenu prirodu posla izloženiji su riziku nesigurnih radnih i životnih uvjeta. Ti su uvjeti uslijed pandemije koronavirusa postali vidljiviji, a u nekim su se slučajevima i pogoršali te mogu povećati rizik stvaranja žarišta zaraze COVID-om 19.
Nicolas Schmit, povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava, izjavio je: Svake godine stotine tisuća sezonskih radnika pomažu u iznimno važnim sektorima gospodarstva EU-a kao što su sektor hrane i poljoprivredni sektor. Pandemija koronavirusa ukazala je na problematične životne i radne uvjete s kojima se ti radnici suočavaju i na tome moramo poraditi. Naše su smjernice podsjetnik državama članicama i poduzećima da moraju ispunjavati svoju dužnost u zaštiti ključnih, ali ranjivih, radnika.
Komisija prati pravilnu primjenu pravila Unije u vezi sa sezonskim radnicima u EU-u, a nacionalna su tijela odgovorna za samu primjenu. Stoga su hitno potrebne odgovarajuće mjere.
Smjernicama su obuhvaćeni mnogi aspekti:
- pravo sezonskih radnika da rade u državi članici EU-a neovisno o tome jesu li građani EU-a ili dolaze iz trećih zemalja
- odgovarajući životni i radni uvjeti, uključujući ograničavanje fizičkog kontakta i odgovarajuće higijenske mjere
- jasno informiranje radnika o njihovim pravima
- neprijavljeni rad
- socijalna sigurnost.
Djelovanje na nacionalnoj razini
U smjernicama se nacionalna tijela i socijalni partneri pozivaju da preuzmu aktivniju ulogu u osiguravanju pravilne primjene i provedbe pravila. Navedene su konkretne preporuke i prijedlozi aktivnosti koje treba poduzeti na nacionalnoj razini ili na razini EU-a, primjerice:
- države članice pozivaju se da poduzmu sve potrebne mjere kako bi osigurale pristojne radne i životne uvjete za sve sezonske radnike
- države članice pozivaju se da podignu svijest o zahtjevima u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu koji se odnose na sezonske radnike te time pomognu poslodavcima u provedbi relevantnih pravnih zahtjeva i radnicima daju jasne informacije na jeziku koji razumiju
- države članice pozivaju se da manjim poduzećima pruže praktične smjernice
- države članice pozivaju se da pojačaju inspekcije na terenu kako bi se osigurala pravilna primjena pravila o sigurnosti i zdravlju na radu za sezonske radnike.
Komisija će nastaviti surađivati s državama članicama, socijalnim partnerima,Europskom agencijom za sigurnost i zdravlje na radu (EU OSHA) i Europskin nadzornim tijelom za rad (ELA) na tom važnom pitanju.
Djelovanje EU-a
Komisija planira niz mjera za jačanje zaštite prava sezonskih radnika, uključujući:
- studiju u kojoj će se prikupiti podaci o sezonskom radu unutar EU-a i utvrđuju glavne poteškoće, među ostalim u vezi s podizvođenjem
- studiju o visokorizičnim zanimanjima, koja uključuju sezonske radnike, a koju će provesti EU-OSHA u bliskoj suradnji s Odborom viših inspektora rada
- kampanju podizanja svijesti usmjerenu na sektore izloženije sezonskom radu, koju će koordinirati ELA
- saslušanje s europskim socijalnim partnerima na temu sezonskih radnika
- komparativnu analizu u nekoliko država članica koju će provesti mreža pravnih stručnjaka za slobodno kretanje i koordinaciju socijalne sigurnosti (MoveS)
- potporu državama članicama putem Europske platforme za rješavanje neprijavljenog rada i kampanje , radi povećanja informiranosti o pravima i obvezama među radnicima i poslodavcima.
Kontekst
Smjernicama EK koje su predstavljene ponovno se ističu prava sezonskih radnika bez obzira na to jesu li građani EU-a ili državljani trećih zemalja, uključujući one koji redovito rade u inozemstvu na vlastitu inicijativu ili su upućeni primjerice preko poduzeća za privremeno zapošljavanje i agencija za zapošljavanje.
Nužno je da sezonski radnici i njihovi poslodavci imaju sve potrebne informacije o zaštiti koju uživaju i obvezama koje moraju ispuniti.
Više od 17,6 milijuna građana EU-a živi ili radi u državi članici čiji nisu državljani. Određeni sektori europskoga gospodarstva, posebice poljoprivredno-prehrambeni i turistički sektor, ovise o potpori sezonskih radnika iz zemalja EU-a i trećih zemalja u određenim razdobljima u godini. Komisija procjenjuje da se godišnji prosjek aktivnih sezonskih radnika u EU-u kreće između nekoliko stotina tisuća i milijun.
Komisija prati pravilnu primjenu pravila Unije i nacionalnih zakona u vezi sa sezonskim radnicima u EU-u, a nacionalna su tijela odgovorna za njihovu pravilnu primjenu. Kako bi se zaštitili sezonski radnici, države članice pozivaju se da pojačaju provedbu postojećeg prava EU-a i nacionalnog prava te da pojačaju inspekcije na terenu u tom pogledu, među ostalim uz potporu Europskog nadzornog tijela za rad (ELA).
Ove smjernice dopunjuju Smjernice o ostvarivanju slobodnog kretanja radnika tijekom pandemije bolesti COVID-19, objavljene 30. ožujka 2020., i odgovor su na poziv Europskog parlamenta iz Rezolucije od 19.lipnja 2020. o zaštiti prekograničnih i sezonskih radnika.
Vitomir Begović
