Javni dug Hrvatske iznosio je na kraju rujna prošle godine 289,1 milijardu kuna, što je 1,2 milijarde manje nego krajem rujna 2015., pa je udio duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio 84,9 posto, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podaci Eurostata.
Udio duga u BDP-u bio je na kraju trećeg lanjskog tromjesečja veći za 0,3 postotna boda u odnosu na prethodni kvartal, ili za 3,4 milijarde kuna, dok je u odnosu na treće tromjesečje 2015. bio manji za 2,4 postotna boda.
Tako je na godišnjoj razini javni dug pao treće tromjesečje zaredom, a ovim je izvješćem europski statistički ured potvrdio nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
Kako je javni dug na godišnjoj razini pao tri tromjesečja zaredom, za očekivati je da će, nakon osam godina neprestanog rasta, 2016. biti prva godina u kojoj će Hrvatska zabilježiti pad tog duga.
Na kraju 2015. godine udio javnog duga u BDP-u iznosio je, naime, 86,7 posto.
S padom udjela javnog duga u BDP-u za 2,4 postotna boda na godišnjoj razini, Hrvatska se svrstala među 17 zemalja Europske unije u kojima je zabilježen pad duga.
Najviše je, za 8,5 postotnih bodova, pao udio javnog duga u BDP-u u Irskoj, a slijede Nizozemska, s padom za 4,3 boda, i Mađarska, s 3,2 boda.
S druge strane, najviše je na godišnjoj razini udio javnog duga u BDP-u porastao u Grčkoj, za 4,4 postotna boda, potom u Litvi, za 3,1 bod, i Portugalu, za 2,9 bodova.
Rast javnog duga Hrvatske na kvartalnoj razini
S rastom udjela u trećem lanjskom tromjesečju za 0,3 postotna boda u odnosu na prethodno, Hrvatska se, pak, našla među šest zemalja EU-a koje su na kvartalnoj razini zabilježile povećanje duga.
Pritom je najveći rast udjela javnog duga u BDP-u zabilježio Cipar, za 3,1 postotni bod, a slijedili su Portugal, s rastom za 1,6 bodova, i Litva, za 1,1 bod.
S druge strane, najveći pad duga u odnosu na BDP na kvartalnoj razini zabilježen je u Grčkoj, za 2,9 postotnih bodova, potom u Italiji, za 2,8 bodova, i Austriji, za 2,3 boda.
Prema podacima Eurostata, u svih 28 članica EU-a udio javnog duga u BDP-u pao je u trećem lanjskom tromjesečju na 83,3 posto, dok je u prethodnom kvartalu iznosio 84,2 posto.
I na godišnjoj je razini u EU udio javnog duga u BDP-u pao, s obzirom da je na kraju rujna 2015. godine iznosio 85,9 posto.
U eurozoni je, pak, udio javnog duga u BDP-u u trećem lanjskom tromjesečju pao na 90,1 posto, s 91,2 posto u prethodnom tromjesečju. Na godišnjoj je razini taj udio smanjen za 1,4 postotna boda, s obzirom da je na kraju rujna 2015. iznosio 91,5 posto. (H)
