U povodu Svjetskog dana sajmovanja i stote obljetnice UFI-ja – svjetske udruge sajamske industrije – u Bjelovaru je održana 11. Konferencija o sajmovanju, u organizaciji časopisa Suvremena trgovina, Bjelovarskog sajma i Hrvatske gospodarske komore. Skup je okupio predstavnike svih relevantnih institucija, strukovnih komora, gradova i županija, izlagača i medija, a središnja tema bila je „poslovno gostoprimstvo“ – vrijednost koja je, kako se istaknulo, temelj poslovne kulture, osobito u kontekstu sajamske industrije.
Gostoprimstvo kao strateški alat
Konferenciju je otvorio i moderirao glavni urednik časopisa Suvremena trgovina, Srećko Sertić, koji je u uvodnom izlaganju naglasak stavio na gostoprimstvo kao strateški alat u poslovanju. „Gostoprimstvo nije samo pitanje uljudnosti i dobre usluge, već temeljna vrijednost koja oblikuje iskustvo svakog gosta, partnera i klijenta,“ istaknuo je Sertić. U dinamičnom okruženju sajamske industrije, ono postaje razlikovni element između prosjeka i izvrsnosti.
Bjelovarski sajam – 32 godine kontinuiteta
U povodu Svjetskog dana sajmova, Tihomir Čauš, voditelj prodaje Bjelovarskog sajma, istaknuo je važnost sajmova kao povijesno, društveno i gospodarski relevantnog fenomena koji prati razvoj zajednice. Svjetski dan sajmova obilježava se svake prve srijede u lipnju, a ove godine središnje događanje održano je upravo u Bjelovaru, zahvaljujući inicijativi Srećka Sertića.
Čauš je podsjetio kako sajmovi odražavaju ne samo tehnološki i ekonomski razvoj, već i kulturne obrasce i društvene odnose. Povijest sajmova na ovom području seže u 13. stoljeće, dok se u Bjelovaru sajmovanje sustavno bilježi od 1772. godine. Prvi suvremeni sajam na prostoru Gudovac održan je 1993. godine, a danas Bjelovarski sajam djeluje pod vlasništvom Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije.
Sajmište raspolaže s više od 80.000 četvornih metara prostora, uključujući zatvorene hale, otvorene izložbene površine, objekte za izložbu stoke te prvu hrvatsku aukcijsku dvoranu. Glavna orijentacija sajma ostala je poljoprivreda, ali se program postupno širi i na druge gospodarske teme.
Danas se godišnje organizira čak 15 različitih sajmova – od tradicionalnog jesenskog sajma s državnom izložbom stoke do sajmova posvećenih obnovljivim izvorima energije, šumarstvu, gospodarskim vozilima, antikvitetima i cvijeću. Najveća manifestacija je Proljetni međunarodni bjelovarski sajam, koji iz godine u godinu bilježi sve veći interes izlagača i posjetitelja.
Čauš je posebno istaknuo važnost edukativne i specijalizirane ponude, poput Pčelarskog sajma, koji osim izložbenog dijela uključuje i stručna predavanja te vinsku izložbu. Uz vlastite sajmove, Sajam Gudovac otvara vrata i drugim organizatorima, a posebnu pažnju privlači izložba malih životinja u suradnji s lokalnim udrugama.
Za kraj, naglasio je kako je cilj organizatora stalna modernizacija sajamskog prostora kako bi se osigurala kvalitetnija usluga za izlagače i posjetitelje, te kako bi Bjelovarski sajam zadržao svoju važnu ulogu na karti hrvatskog i regionalnog sajmovanja.
Sajmovi su temelj povezivanja gospodarstva, trgovine i turizma
U ime Hrvatske gospodarske komore i Županijske komore Bjelovar, Damir Pavlović pozdravio je sve sudionike konferencije povodom Svjetskog dana sajmova, istaknuvši zadovoljstvo što se ovako važan skup održava upravo u Bjelovaru – gradu i županiji prepoznatljivima po dugoj tradiciji sajmovanja.
Pavlović je podsjetio kako je Bjelovarski sajam u Gudovcu, s naglaskom na proljetnu i jesensku manifestaciju, prerastao iz poljoprivrednog sajma u jednu od najvažnijih gospodarskih manifestacija u Hrvatskoj. Današnji sajam, kazao je, obuhvaća ne samo poljoprivredu, već i niz pratećih djelatnosti, te ima snažan utjecaj na regionalni razvoj i domaći turizam.
Naglasio je kako sajmovi imaju ključnu ulogu u okupljanju gospodarstvenika, stvaranju poslovnih prilika, sklapanju suradnji i promociji domaćih proizvoda. Također omogućuju uvid u najnovije trendove i tehnologije, što je posebno važno za razvoj konkurentnosti.
Pavlović je istaknuo da upravo poslovno okruženje – predstavlja jednu od strateških smjernica Hrvatske gospodarske komore. Komora, kazao je, aktivno podupire sudjelovanje svojih članica na domaćim i inozemnim sajmovima, pružajući im logističku, savjetodavnu i promotivnu podršku.
Mnogi poduzetnici, zahvaljujući toj pomoći, uspješno su proširili poslovanje i pronašli nove partnere na tržištima izvan granica Hrvatske. Pavlović je zahvalio časopisu Suvremena trgovina na organizaciji konferencije te svim institucijama i sudionicima koji su dali doprinos u raspravama, izrazivši uvjerenje da će zajednički rad doprinijeti daljnjem razvoju sajmovanja i gospodarstva u cjelini.
Sajmovi su srce poslovnog povezivanja
Na gospodarskom skupu u Bjelovaru prisutnika se obratila i Andrea Perkov, generalna direktorica Talijansko-hrvatske gospodarske komore.
Posebno ju je, kaže, oduševila uređenost grada i srdačan doček: „Od ulaska u grad sve je bilo iznimno – od cesta do okućnica. Putovanje kroz seoske puteve na kraju se isplatilo.“
Govoreći u ime Talijansko-hrvatske gospodarske komore, istaknula je važnost fizičkih sajmova u današnjem digitaliziranom svijetu. „Sajmovi su više od mjesta za izlaganje – oni su prostori gdje se gradi povjerenje, razmjenjuju ideje i otvaraju vrata novim tržištima,“ poručila je.
Navela je niz poznatih talijanskih sajmova kao priliku za hrvatske tvrtke: Salone del Mobile, TuttoFood, Cosmoprof, Vinitaly, ali i manje poznati, ali brzorastući sajam Levante u Bariju. „Upravo tamo ove godine postajemo službeni partneri i otvaramo vrata hrvatskim izlagačima u sektoru industrijske tehnologije.“
Naglasila je da komora ne djeluje samo kao savjetnik, već i kao aktivan organizator poslovnih susreta i misija: „Organiziramo sve – od B2B susreta do tzv. road showova – malo kod nas, malo kod njih.“
Perkov je podsjetila da je Italija već treću godinu zaredom najveći trgovinski partner Hrvatske, s gotovo 9 milijardi eura robne razmjene u 2023., te treći najveći izravni investitor. „Ta suradnja ima tradiciju, povijest i veliki potencijal za daljnji rast.“
Pozvala je sve prisutne da se bez ustručavanja obrate Komori: „Bit ćemo vaš pouzdan partner, bilo kao izlagačima, bilo kao posjetiteljima sajmova. Kod nas ste uvijek dobrodošli.“
Sajmovi su drugi po prihodima u svijetu – vrijeme je za ozbiljnu strategiju
Okupljenima se obratio i Darko Knežević, član predsjedništva Hrvatske obrtničke komore, koja već godinama aktivno sudjeluje u sajamskim inicijativama, kako u zemlji tako i u inozemstvu.
„Hrvatska obrtnička komora već godinama organizirano vodi svoje članice na sajmove. Prisutni smo, aktivni, ali vjerujem da možemo još više,“ poručio je Knežević na početku obraćanja, zahvalivši domaćinima na pozivu.
Iako nije želio ulaziti dublje u tematiku sajmovanja, jer će se o njoj kasnije detaljnije govoriti, istaknuo je važnu činjenicu: „Sajamska industrija, odmah nakon farmaceutike, bilježi najveće prihode u svijetu. Mislim da bi to trebali znati svi – a pogotovo oni na vlasti.“
U tom kontekstu posebno je pozdravio gradonačelnika Daria Hrebaka i pohvalio rad Bjelovarskog sajma, koji, prema njegovim riječima, „već sada nadrasta nacionalne okvire.“
No, upozorio je i na potrebu dugoročne vizije: „Ako želimo ozbiljne rezultate, moramo imati i ozbiljnu strategiju – što želimo od sajmova, koliko smo spremni u njih ulagati i kako ih želimo razvijati.“
Dodao je da sajamska industrija nije važna samo po sebi, nego i zbog cijelog niza povezanih sektora – od uslužnih djelatnosti do logistike – koji generiraju i direktne i indirektne prihode. „To je gospodarstvo u pokretu i moramo ga tako i tretirati,“ naglasio je.
Knežević je potom iznio konkretne podatke: Hrvatska obrtnička komora sufinancira nastupe svojih članica na tri međunarodna sajma, i to putem mreže lokalnih udruženja, županijskih komora te nacionalne razine. „Voljeli bismo da ih je više, ali sredstava nikad dosta. Ipak, kada postoji jasna strategija, sredstva se uvijek mogu iznaći,“ rekao je.
Za kraj, zahvalio je i domaćinu skupa, Srećku Sertiću, kojem je uputio osobnu poruku: „Godinama pratim tvoj rad i znam koliko je teško organizirati ovakve događaje, iznaći sredstva, održavati časopis i stajati iza svega toga. Mislim da bi javnost trebala više cijeniti takve ljude i takve projekte.“
Bjelovar kao primjer razvoja kroz EU fondove i nove sajamske prilike
Na otvaranju stručne konferencije u sklopu Bjelovarskog sajma, gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak istaknuo je važnost otvorenosti sajamske industrije prema suradnji, učenju i infrastrukturnom razvoju. Pohvalio je inicijativu Bjelovarskog sajma da kroz ovakve događaje okuplja struku i potiče nova partnerstva.
U svom obraćanju, Hrebak je naglasio kako je Bjelovar danas jedan od gradova s najnižim porezima u Hrvatskoj, najbržom administracijom i vrlo uspješnim povlačenjem sredstava iz europskih fondova. Grad trenutačno provodi projekte u vrijednosti od 250 milijuna eura kroz čak 35 gradilišta, čime se potvrđuje kao jedan od lidera u korištenju EU sredstava.
Posebno je naglasio potrebu ulaganja u infrastrukturu Bjelovarskog sajma, ističući da se svaki euro uložen u sajamski prostor višestruko vraća. Ipak, upozorio je da je takvih ulaganja zasad bilo premalo.
Kao smjer daljnjeg razvoja, predložio je pokretanje novog specijaliziranog sajma posvećenog kontinentalnom turizmu i sportu. Taj bi se projekt nadovezao na izgradnju Bjelovarskih toplica – najvećeg zatvorenog bazenskog kompleksa u Hrvatskoj – čiji je završetak planiran za sljedeću godinu.
Hrebak je izrazio uvjerenje da ovakve konferencije doprinose ne samo jačanju sajma, već i gospodarskom razvoju cijele regije.
U ime Bjelovarsko-bilogorske županije nešto kasnije skup je pozdravio i Denis Biškup, pročelnik Upravnog odjela za gospodarski razvoj i komunalne djelatnosti. Istaknuo je kontinuitet i rast aktivnosti županije na sajamskoj sceni diljem Hrvatske. Podsjetio je na važnost nastupa na poznatim nacionalnim manifestacijama poput ViroExpo-a, Sajma u Lici, Benkovcu te, kako je naglasio, „našeg domaćeg ponosa – Gudovačkog sajma“, kao ključnih prilika za promociju lokalnih poduzetnika, OPG-ova i obrtnika.
Sajmovi, po njegovim riječima, već odavno nisu samo mjesta trgovine. Oni postaju žarišta društvenog i kulturnog života, gdje se osim proizvoda razmjenjuju i ideje, iskustva i – identitet. U tom duhu, veliki naglasak stavljen je i na kulturnu komponentu – uključivanjem kulturno-umjetničkih društava u sajamska događanja, čime se dodatno njeguje tradicija i daje duša svakom susretu.
Biškup je posebno istaknuo i promociju turističkih potencijala Bjelovarsko-bilogorske županije, koju se, uz pomoć lokalnih zajednica i ciljane promocije, sve snažnije pozicionira kao atraktivnu i prepoznatljivu destinaciju.
Unatoč tek godini dana na čelu odjela, pročelnik naglašava kako su rezultati već jasno vidljivi – od veće vidljivosti poduzetnika na tržištu do rastućeg interesa za ulaganja i posjete županiji.
Zaključno, Biškup je okupljenima zahvalio na suradnji i zajedničkom doprinosu razvoju te poručio kako županija nastavlja još odlučnije graditi svoj put naprijed – s više organiziranosti, vidljivosti i konkretnog napretka iz godine u godinu.
Međunarodna perspektiva: Uloga Italije i UFI
Andreja Perkov, direktorica Talijansko-hrvatske gospodarske komore, istaknula je ulogu Italije kao prvog trgovinskog partnera Hrvatskoj, ali i pionira sajamske industrije. Uz pregled najvećih talijanskih sajmova (Salone del Mobile, Vinitaly, Cosmoprof), predstavila je 100 godina UFI-ja i njegovu globalnu ulogu u standardizaciji i razvoju sajmova. „Sajmovi će uvijek biti nezamjenjiva platforma za izgradnju povjerenja i inovacija,“ zaključila je.
Specijalizirani sajmovi: Primjer Grubišnog Polja
Ivona Janota, direktorica TZP Južna Bilogora, predstavila je izazove i uspjehe organizacije Gospodarskog sajma sira, meda i vrganja. Nakon pauze od pet godina, sajam je revitaliziran novim identitetom i konceptom. Uz ocjenjivanje proizvoda, prezentaciju autentičnih jela, edukacije i radionice, sajam je privukao više od 100 izlagača i 7.000 posjetitelja.
„Sajam nije samo gospodarska već je i kulturna manifestacija. On je ogledalo kraja i ljubavi prema domaćem,“ poručuje Janota. Planovi za budućnost uključuju kulinarska natjecanja, širenje gastroponude i jaču integraciju kulturnog i turističkog segmenta.
Sigurnost hrane na sajmovima
Barbara Lendić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu upozorila je na izazove u održavanju sigurnosti hrane na sajmovima. Naglasila je potrebu kontrole temperature, pravilnog skladištenja, nošenja zaštitne opreme i edukacije izlagača. „Hrana na sajmovima mora biti podjednako sigurna kao i u restoranima. Ovdje svi dijelimo odgovornost – i organizatori i potrošači.“
Sajamska industrija u potrazi za izvrsnošću: standardizacija, kvaliteta i održivost kao put prema konkurentnosti
Prof. dr. sc. Krešimir Buntak, profesor na Sveučilištu Sjever i predsjednik Uprave Instituta za poslovnu izvrsnost, poduzetništvo i održive sustave, održao je izuzetno stručno i provokativno izlaganje o normizaciji, kvaliteti i strateškoj pozicioniranosti sajamske industrije u suvremenim uvjetima.
Na samom početku, profesor Buntak jasno je istaknuo kako je nemoguće govoriti o sajmovima, mice industriji (sastanci, incentive, konferencije i izložbe), a da se ne dotaknemo tema kvalitete, digitalne transformacije i održivosti. Ta tri elementa, tvrdi, sve više oblikuju sajamski sektor i nužno će definirati njegovu budućnost.
Mit o certifikatu na zidu
„Kada se govori o kvaliteti, mnogi u Hrvatskoj na to gledaju kao na birokratski namet. Sustavi upravljanja kvalitetom pretvaraju se u hrpe dokumenata, bez stvarne koristi. A to je, nažalost, posljedica loše provedbe ili katastrofalnih konzultanata,“ istaknuo je Buntak, upozorivši na raširen nesporazum: certifikat nije cilj, već sredstvo.
Pojasnio je da je srž sustava kvalitete, poput ISO 9001, uspostavljanje upravljanja organizacijom u kojem su kvalitetni proizvodi i usluge logičan ishod, a ne puki zahtjev na papiru.
Sajmovi i održivost: Četiri razine učinka
Analizirajući značaj sajamske industrije za turizam i gospodarstvo, profesor je razlučio četiri razine učinka mice sektora: izravne (potrošnja), neizravne (zapošljavanje), inducirane (multiplikacija potrošnje) i transformacijske (imidž, konkurentnost, pozicioniranje destinacije).
Naglasio je da sajmovi moraju biti integrirani u destinacijski menadžment, uz prisutnost odgovarajuće infrastrukture, smještajnih kapaciteta, logistike i digitalne podrške.
Vrste sajmova i logistika kao temelj
Podsjetio je na podjelu sajmova: B2B (poslovni), B2C (potrošački) i hibridni (posebno naglašeni nakon pandemije). Ukazao je na značaj operativnog planiranja, odnosno tzv. master planova, bez kojih se sajmovi preklapaju, ponavljaju ili gube relevantnost.
Govoreći o kvaliteti sajamskih događanja, Buntak je izdvojio četiri razine: kvalitetu usluge, kvalitetu sadržaja, fizičku kvalitetu (infrastruktura) i organizacijsku kvalitetu.
Upravo ova posljednja, tvrdi, ključna je za stvaranje konkurentske prednosti. Strategija diferencijacije temelji se na percepciji jedinstvenosti, a ta percepcija proizlazi iz dosljedno implementiranih standarda.
Doživljaj posjetitelja: od ankete do analitike
„Kvaliteta postoji tek kada se podudaraju očekivanja korisnika i ponuda organizatora,“ rekao je. Istaknuo je kako korisničko iskustvo mora biti planski dizajnirano, ne tek mjerljivo anketom od deset pitanja. Danas postoje alati poput umjetne inteligencije, analitike velikih podataka (big data) i IoT tehnologije, koji omogućuju sofisticiranu evaluaciju doživljaja.
Norme nisu formalnost, nego alat diferencijacije
Profesor Buntak detaljno je predstavio relevantne međunarodne norme: ISO 9001 (upravljanje kvalitetom), ISO 14001 (okoliš), ISO 50001 (energetska učinkovitost), ISO 20121 (održiva događanja), norme informacijske sigurnosti i upravljanja rizicima.
Naglasio je razliku između implementacije više odvojenih sustava i integriranog sustava upravljanja, što postaje nužno ako želimo izbjeći paralelizme i neučinkovitost.
Gostoprimstvo: novi standard sajamske usluge
Jedan od ključnih segmenata Buntakove prezentacije bio je aspekt gostoprimstva kao sastavnog dijela kvalitete sajamskog iskustva. Naglasio je elemente poput: prvog dojma, personalizacije, gastronomskog doživljaja, VIP tretmana.
„Ne postoji kvaliteta bez standarda. Gostoprimstvo mora biti normirano, s internim pravilima, edukacijama, nadzorom i stalnim poboljšanjima,“ kazao je.
Održivost: nije samo zeleno
Upozorio je na pogrešno poistovjećivanje održivosti s ekologijom. „Održivost je trodimenzionalna: ekološka, ekonomska i sociološka. Bez sve tri komponente, govorimo o pseudo-održivosti,“ zaključio je.
Izvrsnost kao cilj, normizacija kao put
Buntak je svoj istup zaokružio pozivom na strateško opredjeljenje sajamske industrije prema kvaliteti, integriranoj održivosti i inovaciji. Kao konačni cilj, postavio je izvrsnost, u skladu s europskim modelom EFQM-a, jer samo izvrsne organizacije, smatra, opstaju u mreži međunarodne konkurencije. „Sajamska industrija treba manje certifikata na zidovima, a više sustavne izvrsnosti u praksi,“ zaključio je prof. Krešimir Buntak, pozvavši organizatore da se ne zadovolje formom, nego da sustavno i hrabro preispituju vlastite standarde, uče od najboljih i kontinuirano se poboljšavaju.
Zagrebački velesajam: Povratak na međunarodnu scenu kroz standarde, digitalizaciju i društvenu odgovornost
Na konferencijskom panelu posvećenom sajmovima i njihovoj budućnosti, Damir Pavlek, voditelj projekata Zagrebačkog velesajma, govorio je o povijesnoj i sadašnjoj ulozi ove institucije u međunarodnoj mreži sajmova, pri čemu je naglasio kako Velesajam, iako suočen s promjenama i izazovima, nastavlja razvijati svoj potencijal uz poštivanje međunarodnih normi i uz jasnu strategiju modernizacije.
„Zagrebački velesajam bio je jedan od osnivača UFI-a, svjetskog udruženja sajmova, i danas je još uvijek prepoznat na međunarodnoj karti sajamske industrije,“ izjavio je Pavlek. Ipak, priznaje kako promjene u industriji, geopolitičke prilike i restrukturiranje tržišta od osamostaljenja Hrvatske značajno utječu na poziciju Zagrebačkog velesajma.
Digitalizacija i transformacija u izazovnim vremenima
Pavlek je podsjetio na izazove tijekom pandemije, kad je Velesajam uspio organizirati čak dva sajma u doba zatvorenih granica i socijalnog distanciranja. „To je bio dokaz da i u najtežim uvjetima možemo djelovati. No, jasno je da osobni kontakt u specijaliziranim sajmovima, kao što su industrijski, ostaje neprocjenjiv.“
U isto vrijeme, Velesajam je pratio globalne trendove digitalizacije, ali zadržao čvrstu vjeru u važnost fizičkih događanja kao mjesta susreta, iskustva i društvene interakcije.
Sajmovi kao društveni i gospodarski pokazatelj
„Sajmovi nisu više samo mjesta za kupnju i prodaju. Oni su postali društveni događaji, okupljanja struke, ali i javnosti,“ naglasio je Pavlek. Istaknuo je kako je jedan od ciljeva Zagrebačkog velesajma upravo stvaranje dodatne vrijednosti kroz iskustvo, edukaciju i inspiraciju.
U tom kontekstu, veliki naglasak stavljen je i na gostoprimstvo, atmosferu i doživljaj posjetitelja. „Naš je cilj da se posjetitelji osjećaju dobro, da se struka sastane, da se mladi inspiriraju i da svi dobiju više od onoga što su očekivali,“ rekao je.
Društvena odgovornost i povezivanje s mladima
Jedan od najznačajnijih segmenata djelovanja Velesajma je uključivanje mladih. „Na našim sajmovima okupljamo veliki broj srednjoškolaca i mladih ljudi. Tu dobivaju priliku vidjeti ono što inače gledaju samo na ekranima – strojeve, tehnologije, interakcije s inženjerima.“
Oduševljenje i znatiželja koju pokazuju, naglasio je, govori o tome da postoji potencijal, ali i obveza da im se pruži šansa. Na taj se način Velesajam pozicionira i kao platforma za promociju zanimanja i sektora u deficitu.
Međunarodna pozicioniranost i standardi
Govoreći o ulozi Zagrebačkog velesajma unutar UFI-ja, Pavlek je potvrdio aktivno članstvo te podsjetio kako je u tijeku godišnja konferencija u Solunu. „Mi aktivno pratimo preporuke UFI-ja, imamo vlastitu knjigu standarda koje primjenjujemo, i upravo ovih dana raspravlja se o usvajanju novih preporuka u skladu s aktualnim izazovima.“
Spomenuo je i regionalnu inicijativu CEFE, čiji je suosnivač također bio Zagrebački velesajam, a koja okuplja sajamske institucije s područja bivše Jugoslavije i šire.
Specijalizacija kao odgovor na tržište
„Danas imamo 11 godišnjih sajmova, s fokusom na specijalizaciju umjesto općih manifestacija. To je tržišni zahtjev, i mi smo se tome prilagodili. Između ostalog, organizirali smo neke sajmove po europskom modelu, prilagodili prostore i uveli suvremene standarde.“
Tradicija, ali i spremnost na promjene
Pavlekov nastup ocrtao je sliku Zagrebačkog velesajma kao institucije koja baštini dugu povijest, ali ne živi od nje. Kroz usvajanje novih normi, ulaganje u infrastrukturu, digitalnu transformaciju i snažan fokus na ljudsku dimenziju sajmovanja, Velesajam gradi poziciju modernog aktera na regionalnoj i međunarodnoj sceni.
„Industrija je pokretač sajmova. Naš je zadatak da budemo platforma koja tu industriju može dostojno predstaviti – i povezati je s ljudima. I to na način koji odražava današnja očekivanja, ali i gradi temelje za sutra,“ dodao je Pavlek.
Sajmovi kao ogledalo profesionalnosti i poslovnog gostoprimstva
Osvrnuo se i na ulogu organizatora, planove za razvoj infrastrukture i važnost pružanja potpune podrške izlagačima: „Da bismo znali kamo idemo, moramo znati gdje smo. A mi točno znamo svoju poziciju“, poručio je, najavivši projekt novog sajamskog kompleksa s hotelom i velikom konferencijskom dvoranom, koji se planira na istočnom parkiralištu kao ključna investicija za budućnost sajmova u Zagrebu.
Iako su paviljoni starije gradnje, njihova funkcionalnost i atraktivnost, kaže Pavlek, rezultat su profesionalnosti tima koji živi sajam. Brzina u komunikaciji, spremnost na prilagodbu specifičnim zahtjevima izlagača, te rješavanje problema u hodu – dio su modela koji nazivaju poslovnim gostoprimstvom. „To nije samo osmijeh i ljubaznost. Poslovno gostoprimstvo znači da je organizator istinski partner – da zna što izlagač treba, pomaže mu oblikovati nastup, da se svatko osjeća dobrodošlo i podržano, i to ne samo na sajmu, već i u danima priprema, istaknuo je.
Zagrebački velesajam posljednjih godina ulaže u sadržaj i kvalitetu – proširuju se postojeći sajmovi i uvode novi programi, poput Ambiente, koja ove godine donosi inovativne segmente kao što su održiva gradnja, ugostiteljska oprema i međunarodno kulinarsko prvenstvo. „Sajmovi nisu samo štandovi i kvadrati. To je živa interakcija, poslovna scena, mjesto gdje se spajaju ideje, kontakti i tržišta. A upravo u tome Zagrebački velesajam ponovno jača svoju ulogu“, poručuje Pavlek.
Dodaje i kako je osobno, kao bivši direktor tvrtke i nekadašnji izlagač, dobro upoznat s očekivanjima poslovnih ljudi: „Znam koliko je važno da se osjećate sigurno, podržano i da imate pouzdanog partnera. To je naša svakodnevna misija – i to je pravo poslovno gostoprimstvo.“
Hrvatska ambalažna industrija zaslužuje jači sajamski iskorak
Jedan od panelista bio je i Zlatko Canjuga, direktor i vlasnik tvrtke C Pakiranje d.o.o. iz Zagreba, koji je otvoreno i s dozom iskustvene iskrenosti govorio o stanju sajamske industrije, međunarodnim standardima i stanju Zagrebačkog velesajma.
Na samom početku Canjuga je predstavio djelatnost svoje tvrtke: „Mi smo tvornica za proizvodnju papirnih vrećica, onih koje koristite kada kupujete kruh, sendviče, kroasane i slične prehrambene proizvode.“
Posebno je naglasio važnost kvalitete i sigurnosti ambalaže za prehrambene proizvode: „Ljudi često ne razmišljaju o tome, ali ambalaža može biti kancerogena ako nije proizvedena prema standardima. Zbog toga smo certificirani prema europskim normama koje jamče da su naše vrećice sigurne za izravan kontakt s hranom.“
Globalna scena i nove sile u ambalažnoj industriji
Govoreći o ulozi sajmova u razvoju poslovanja, Canjuga je istaknuo kako C Pakiranje sudjeluje na najvažnijim međunarodnim sajmovima ambalažne industrije. Među njima su Fakuma u Nürnbergu, Drupa u Düsseldorfu te sajmovi u Milanu, a sve češće i oni na Bliskom Istoku: „Saudijska Arabija, Indonezija, Japan, Kina – sve su to nova tržišta koja intenzivno ulažu u ambalažnu industriju. Kina je danas vodeća po količini proizvedenog papira i ambalaže.“
Posebno je istaknuo impresivan napor koji proizvođači ulažu kako bi na sajmovima uživo prikazali svoje strojeve u radu: „Zamislite samo što znači dopremiti stroj iz Japana, Kine ili Amerike i staviti ga u pogon na sajmu. To je ogroman logistički i tehnički izazov.“
Kao jedan od rijetkih domaćih proizvođača koji redovito izlaže na velikim međunarodnim sajmovima, Zlatko Canjuga izrazio je zabrinutost zbog stanja Zagrebačkog velesajma: „Postojeći prostori su zastarjeli i teško mogu odgovoriti na suvremene zahtjeve industrijskog sajmovanja. Zagrebački velesajam danas više ne ispunjava onu važnu ulogu koju je nekad imao u prezentaciji domaće industrije.“ Dodao je i kako smatra da bi revitalizacija sajamske infrastrukture trebala biti ozbiljna strateška tema: „Zagrebački velesajam bi, uz jasno definiranu viziju, mogao postati ključni projekt države i Grada Zagreba – moderan prezentacijski centar domaće industrije i gospodarskih potencijala.“
Canjuga je istaknuo i važnost sajmova kao mjesta susreta struke, razmjene iskustava i promocije zanimanja među mladima. U tom kontekstu, naglasio je potrebu za boljom organizacijom i gostoprimstvom: „Sajmovi u Njemačkoj i Italiji nisu samo poslovni, već i društveni događaji. Organizirani su besprijekorno, a gostoprimstvo je na vrhunskoj razini. Mi smo nekad u udžbenicima slovili kao narod poznat po gostoprimstvu – ne vidim zašto danas ne bismo bili takvi.“
Upozorio i na prekomjernu birokratizaciju industrije unutar EU: „Bruxelles nas guši propisima, sve pod krinkom zaštite europske industrije. No, time nas zapravo dave. Ne možemo se više odupirati kineskoj konkurenciji, a onda nas još dodatno opterećuju regulative.“ Za kraj, poslao je jasnu poruku: „Volio bih da mogu izlagati i u Zagrebu kao što to radim u Nürnbergu. No za to trebamo više entuzijazma, organizacije i vizije. I da se konačno završi ovaj besmisleni rat u Ukrajini, jer on razara europsku industriju.“
Profesionalno poslovno gostoprimstvo – više od ručka i osmijeha
Canjuga se u nastavku rasprave osvrnuo na pojam poslovnog gostoprimstva, jasno razgraničivši što ono za njega znači u suvremenom kontekstu sajamske industrije.
„Ne slažem se s time da je poslovno gostoprimstvo isto što i ugostiteljstvo. To nije profesionalna razina kada govorimo o ozbiljnom sajmovanju. Pravo poslovno gostoprimstvo je kada se izlagač osjeća kao da dolazi u profesionalno pripremljen sustav – s jasnom organizacijom, strukturiranim prostorom i uvjetima koji mu omogućuju da se predstavi u najboljem svjetlu“, rekao je Canjuga.
Naglasio je kako digitalne tehnologije moraju postati integralni dio svakog sajamskog iskustva: „Domaće tehnologije su prisutne svugdje – od medicine nadalje. I u sajmovima moramo koristiti moderne alate, kako bi iskustvo izlagača bilo profesionalno, ne samo ‘uslužno’.“
Dodao je i da profesionalnost ne znači pretjerano udvaranje posjetiteljima iz inozemstva: „Nijemac će vam ponuditi točno ono što ima, bez suvišnih gesti. A kod nas se ponekad pomisli da se mora ‘rasprostrijeti’ pred strancem. To nije poanta. Treba jasno, stručno i kompetentno predstaviti što možemo – a ručak poslije je najmanje važan.“
U zaključku, Canjuga je dao i širu društvenu poruku, apelirajući na jaču domaću industrijsku politiku i manje oslanjanje isključivo na europske fondove: „Većina ulaganja ide u obnovu zgrada i plaće. A gdje je organsko ulaganje u industriju, u strategiju? Profesionalizam ne znači samo imati certifikate, već i znati što radimo, zašto to radimo i imati viziju kamo idemo.“
HGK kao ključna spona gospodarstvenika i sajamske scene: Podrška, umrežavanje i međunarodna vidljivost
Sanja Smoljak Katić, samostalna savjetnica u Sektoru za trgovinu Hrvatske gospodarske komore (HGK), na konferencijskom panelu u Bjelovaru istaknula je ulogu HGK kao pouzdanog partnera hrvatskih gospodarstvenika na domaćoj i međunarodnoj sajamskoj sceni.
„Unutar HGK djeluje Zajednica za promociju i usluge, unutar koje postoji i Grupacija za sajamsku industriju koja okuplja tvrtke aktivne u organizaciji sajmova. Drago nam je što nas je Bjelovarski sajam, kao članica Komore, ugostio na ovom skupu, a cilj nam je potaknuti veću razmjenu informacija i aktivnije povezivanje na lokalnoj razini,“ poručila je Smoljak Katić.
Istaknula je kako HGK ima snažnu ulogu u umrežavanju gospodarskih subjekata bez obzira na djelatnost, kao i u promoviranju hrvatskog gospodarstva na inozemnim tržištima. „Naša podrška obuhvaća sufinanciranje, organizaciju i logističku pripremu zajedničkih nastupa na međunarodnim sajmovima. Time članicama Komore olakšavamo nastup u sklopu zajedničkih izložbenih prostora te povezivanje s potencijalnim partnerima.“
Navela je konkretne primjere: „U tijeku je veliki međunarodni sajam transporta i logistike u Minhenu (od 2. do 5. lipnja), na kojem nastupaju čanice iz sektora prometa. Prije toga, u svibnju smo podržali nastup proizvođača prehrambenih proizvoda na sajmu privatnih robnih marki u Amsterdamu te proizvođača drvne industrije na sajmu u njemačkom Kölnu.“
Posebno je istaknula digitalni iskorak HGK kroz platformu Digitalna komora: „To je alat koji članicama omogućuje iskaz interesa, pregled dostupnih sajmova i pristup raznim uslugama. Pozivamo sve da je koriste, jer ona uvelike pojednostavljuje pristup informacijama i olakšava organizaciju nastupa.“
Smoljak Katić je također naglasila značaj regionalnih komora: „Naše županijske komore, od Virovitice do Istre i Slavonije, aktivno podržavaju sudjelovanje svojih članova na sajmovima. Bilo da je riječ o Viroexpu ili drugim lokalnim manifestacijama, HGK nastoji biti operativna spona i gospodarska mreža koja povezuje.“
Podsjetila je na ključne koristi sajmova za poduzetnike: promocija domaćih proizvoda, inovacija i asortimana, uspostava poslovnih partnerstava te jačanje vizualnog identiteta pojedinih industrija. „Na sajmovima se gradi prepoznatljivost, otvaraju suradnje i stvaraju konkretne poslovne prilike. Naša uloga je da te prilike približimo članovima HGK i osiguramo im što bolju vidljivost na tržištu,“ rekla je Smoljak Katić.
Kupujmo hrvatsko – tradicija, edukacija i poslovna gostoljubivost u jednome
Smoljak Katić, zaokružila je izlaganje podsjetivši kako dugogodišnja kampanja Kupujmo hrvatsko nije samo marketinška inicijativa, već temeljna strategija jačanja domaće proizvodnje, potrošnje i poslovnog samopouzdanja. „Kroz ovu smo kampanju promovirali važnost kupnje domaćih proizvoda – ne samo kao potrošački čin, nego i kao društveno odgovorno ponašanje kojim se čuvaju radna mjesta, jača konkurentnost i potiče rast hrvatskog gospodarstva“, istaknula je.
Posebno je naglasila kako je tijekom godina poslovno gostoprimstvo postalo sastavni dio manifestacija, a ne samo usputna vrijednost: „Na našim događanjima i izložbama uvijek težimo ne samo prezentaciji proizvoda, već i stvaranju odnosa povjerenja, suradnje i uvažavanja između izlagača, potrošača i institucija. U tome vidimo smisao pravog poslovnog gostoprimstva – organiziranost, jasnoća, poštovanje i profesionalna potpora.“
Dodala je kako kampanja danas snažno komunicira i s mlađim generacijama putem digitalnih kanala te kako najnovija istraživanja pokazuju da domaći proizvod ima važno mjesto u percepciji kvalitete i sigurnosti među mladima, osobito Generacije Z i pritom istaknula: „Istraživanje potrošnje i odabira proizvoda generacije Z pokazuje da je za 71,96 posto ispitanika uz cijenu najvažniji kriterij za kupnju prehrambenog proizvoda – da je proizvod domaći. Na listi prioriteta visoko je kontrolirano porijeklo proizvoda (52,41 posto) te sastav proizvoda, sadržaj konzervansa i drugih aditiva (50,13 posto), što potvrđuje da mladi vode brigu i o kvaliteti i o koristi za zdravlje kod kupovine hrane.“
„Sajmovi, manifestacije i digitalne platforme trebaju se nadopunjavati. Važno je da svi mi – institucije, poduzetnici i organizatori – ostanemo usmjereni na zajednički cilj: osnaženu domaću proizvodnju i sustavnu promociju onoga što je hrvatsko, kvalitetno i konkurentno,“ zaključuje Sanja Smoljak Katić.
Poduzetništvo, inovacije i sajmovi kao pokretači razvoja gospodarstva i zajednice
Bernarda Cecelja, osnivačica i direktorica tvrtke Bernarda, poznata po proizvodnji kreveta, madraca, jastuka i opreme za kvalitetan san, tijekom konferencijskog panela u Bjelovaru predstavila je svoje poslovno putovanje, koje se temelji na inovacijama, izvozu, odanosti kvaliteti i snažnoj povezanosti sa sajamskom industrijom.
„Na sajmove smo krenuli još 1998. godine, odmah nakon pokretanja proizvodnje. Prvi nastup imali smo u Spačvi i, unatoč skromnim počecima, odmah smo prepoznali koliko su sajmovi važni za vidljivost, kontakte i razvoj proizvoda,“ rekla je Cecelja.
Naglasila je da su sajmovi odigrali ključnu ulogu u razvoju tvrtke Bernarda, posebice kada je riječ o inovacijama: „Naša najnovija inovacija je sustav za pročišćavanje zraka uz krevet, koji smo predstavili u Ženevi i za koji smo osvojili zlatnu medalju i posebnu nagradu talijanskog partnera.“
Tri djelatnosti pod jednim imenom
Tvrtka Bernarda danas posluje u tri sektora: proizvodnji, turizmu i zdravstvu. „Zahvaljujući sinergiji tih djelatnosti, poslujemo pod okriljem tri ministarstva: gospodarstva, turizma i zdravstva. Sve je to logični nastavak razvoja brenda koji se od početka vodio geslom: ‘Dobar san za zdrav život’.“
Kroz blisku suradnju sa šumarskim i tekstilno-tehnološkim fakultetima, te s liječnicima i specijalistima, razvijaju se proizvodi visoke dodane vrijednosti, a posebno mjesto zauzimaju inovacije koje se, kako je istaknula, „ne ostavljaju u ladici, već ulaze u stvarnu proizvodnju i stavljaju na tržište“.
Sajmovi kao izvor inspiracije i poslovne mreže
„Sajmovi su za nas izvor nadahnuća i konkretnih rješenja. Bilo da je riječ o novim materijalima, strojevima, poslovnim partnerima ili kulturnim komponentama, oni nas stalno potiču na rast,“ objasnila je Cecelja. Istaknula je i sajmove poput onih u Hannoveru, Koelnu i na području medicinske tehnologije, gdje Bernarda Medical traži najmoderniju opremu i stručne kadrove.
Održivost, kvaliteta i domaća proizvodnja
Bernarda zapošljava 240 radnika i 70% proizvodnje izvozi. Unatoč izazovima pandemije, zadržala je sve radnike, a posebno istaknula kako ne koristi stranu radnu snagu: „Dajemo prednost domaćim radnicima i lokalnim OPG-ovima, pogotovo u ugostiteljstvu.“
Tvrtka je certificirana s četiri važeće međunarodne norme (ISO 9001, 14000, 45000, 26000/27000), koje se ne koriste samo za promociju, već služe kao alat za kontinuirano poboljšanje procesa i učinkovitost: „Norme nisu diploma na zidu. One su svakodnevna obveza za održavanje kvalitete i odgovornog poslovanja.“
Investicije u zajednicu i kontinentalni turizam
Zapaženu pažnju izazvao je dio izlaganja o ulaganjima u rodni grad Varaždinske Toplice, gdje je tvrtka Bernarda otvorila hotel s četiri zvjezdice. „Godinama se u grad nije značajnije ulagalo, a kada smo započeli s projektom, prva dizalica označila je početak promjena. Danas kad čujem da ljudi s oduševljenjem dolaze u toplice, to doživljavam kao veliko priznanje našem trudu i doprinosu zajednici.“
Podržala je i inicijativu gradonačelnika Bjelovara o osnivanju međunarodnog sajma kontinentalnog turizma: „To je sjajna ideja. Bjelovar bi mogao postati centar povezivanja regije – Hrvatske, Slovenije, Mađarske – kroz turizam, gastronomiju i kulturu.“
Bernarda Cecelja je s osmijehom dodala i ovo: „Imam 74 godine i još mnogo planova. Ne znam hoću li ih sve stići ostvariti, ali dok god imam snage i ideja, nastavljam graditi, inovirati i doprinositi zajednici.“ Njezin primjer svjedoči kako poduzetništvo, kada je ukorijenjeno u vrijednosti, viziji i ljudskoj predanosti, može prerasti granice sektora i postati instrument za razvoj čitavog društva.
Gostoprimstvo je stvar odnosa, ali i standarda
Na kraju rasprave, poduzetnica Bernarda Cecelja zaokružila je temu poslovnog gostoprimstva iz perspektive dugogodišnje izlagačice i organizatorice nastupa na sajmovima: „Gostoprimstvo nije samo toplina osmijeha i ponuda ručka – ono počinje s odnosom. Odnos organizatora prema izlagaču, odnos domaćina prema gostu, ali i odnos države prema poduzetništvu koje želi rasti i izvoziti.“
Cecelja je istaknula da se prava vrijednost sajma vidi tek nakon što se zatvore vrata paviljona: „Mi znamo koliko vrijedi kada s nekog sajma odete s konkretnim poslovnim kontaktima, novim narudžbama i idejama. Da bi to bilo moguće, sve mora biti postavljeno na profesionalnim temeljima – od infrastrukture, komunikacije, pa do brige o detaljima koje često primijetite tek kad nešto pođe po zlu.“
Zaključila je da Hrvatska ima ljude, znanje i proizvode – ali treba više profesionalnosti u sustavu koji sve to predstavlja: „Sajam nije samo događaj, on je ogledalo jedne zemlje. A profesionalno gostoprimstvo nije ni luksuz ni tradicija, već poslovni standard koji očekuju i domaći i strani partneri. Ako želimo biti ozbiljan igrač, moramo to i živjeti – ne samo pričati.“
Sajmovi su nezamjenjiva platforma za obrtnike
Darko Knežević, član predsjedništva Hrvatske obrtničke komore (HOK), u svom se izlaganju osvrnuo na značaj sajmova za obrtnike, istaknuvši kako upravo izravni kontakt i fizička prisutnost na sajmovima često čini razliku između uspješnog poslovnog iskoraka i propuštene prilike.
„Internet prodaja je kao odnos bez stvarnog susreta – bez direktnog kontakta ne možete razviti povjerenje ni zaključiti posao. Sajmovi su i dalje nezamjenjivi za uspostavljanje poslovnih veza,“ rekao je Knežević, podsjećajući da HOK trenutno okuplja više od 130 tisuća obrta – sektor koji iako sastavljen od malih subjekata, predstavlja golemu snagu hrvatskog gospodarstva.
Jasno planiranje i sufinanciranje nastupa
Hrvatska obrtnička komora, kako je pojasnio, svake godine planira nastupe na domaćim i međunarodnim sajmovima kroz programe rada i proračunske projekcije. Na lokalnoj razini sudjeluje u organizaciji manjih sajmova koji služe kao prva poslovna stepenica, dok se na županijskoj i nacionalnoj razini HOK uključuje u sufinanciranje regionalnih i međunarodnih sajmova.
„Trenutno sufinanciramo nastupe na sajmovima u Celju, Mostaru i Münchenu. Visina sufinanciranja ovisi o kvadraturi izložbenog prostora i tipu izlagača. Prednost dajemo onima koji prvi put izlaze kako bismo im olakšali ulazak na tržište,“ pojasnio je Knežević.
Sajmovi nisu lokalna atrakcija, već prozor u Europu
Knežević je upozorio na potrebu veće specijalizacije domaćih sajmova: „Danas su sajmovi često mješovitog karaktera, bez jasne fokusiranosti, što otežava dolazak ozbiljnih poslovnih partnera. Sajmovi se ne rade samo za lokalnu publiku, već za regiju i cijelu Europu. Kao što mi putujemo na sajmove u Düsseldorf, tako se mogu i oni dovesti u Zagreb – ako imamo jasan cilj i strategiju.“
Iz osobnog iskustva u industriji kartonske ambalaže, Knežević je ilustrirao konkretne koristi sajamskog nastupa: „Kupnja stroja iz Kine bila je vrlo rizična dok nismo vidjeli stroj u pogonu na sajmu u Düsseldorfu. Tek tada smo donijeli odluku i izbjegli moguće probleme.“
Potrebna je strategija, ne improvizacija
„Sajam je odraz strateškog promišljanja i organizacije. Ako želimo ozbiljno gospodarstvo, moramo imati ozbiljan pristup sajmovima – s jasnim ciljevima, specijalizacijom i infrastrukturom. To je jedini put da hrvatski obrtnici ostvare stvarne poslovne rezultate i da sajmovi ponovno postanu pokretači rasta,“ rekao je Knežević.
Nova generacija traži novu definiciju sajma
U završnoj je riječi dao kritički osvrt na samu suštinu sajamske industrije, naglašavajući kako se moramo zapitati – što danas uopće podrazumijevamo pod pojmom ‘sajam’.
„Današnja razina naših sajmova često se svodi na dobru glazbu, dobru hranu, ugodno druženje. No, ako pitate mog sina, on će vam reći: ‘Ne idem na sajam radi kobasice i tamburaša, već da vidim nešto što me stvarno zanima – brzo, digitalno i funkcionalno.’“
Time je istaknuo kako nova generacija ima potpuno drukčija očekivanja: „Žele digitalnu prijavu, organiziran prijevoz s aerodroma, mogućnost online rezervacije hotela. Sve mora biti personalizirano, jednostavno i brzo.“ Posebno je naglasio potrebu za razlikovanjem dviju ključnih ciljanih skupina – izlagača i posjetitelja: „Svakom se treba pristupiti drukčije – s jasnim fokusom na njihove specifične potrebe. Poslovno gostoprimstvo više nije tanjur i čaša vina. Danas je to profesionalna logistika, pravovremena informacija i digitalna funkcionalnost.“
EU norme i sajmovi: Kako poduzeća mogu uspjeti u prenormiranom okruženju
O ulozi sajmova u gospodarstvu i zakonodavnom okviru koji ih okružuje, dr. sc. Mato Arlović, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, osvrnuo se na sveprisutnu prenormiranost u Europskoj uniji te njen sve izraženiji utjecaj na poslovanje poduzetnika.
„Nažalost, ta će prenormiranost biti još izraženija. Razlozi su jasni: s jedne strane zaštita kvalitete proizvoda i potreba potrošača, a s druge zaštita europskog tržišta od nekvalitetnih roba i usluga,“ istaknuo je Arlović. Pojasnio je kako svi koji žele sudjelovati na tržištu EU, osobito putem sajmova, moraju zadovoljiti propisane norme poput ISO 9001, 14001, 45001 i drugih, jer u suprotnome reskiraju gubitak tržišta ili sankcije. „Naš problem nije u tome što norme preuzimamo, već što to činimo formalno, a ne funkcionalno. Ne pristupamo sustavno kodificiranju standarda po sektorima i interesima, a to bi trebala biti zadaća ne samo države, nego i poduzetničkih asocijacija i sajmova,“ dodao je.
Sudac Arlović naglasio je goleme razvojne mogućnosti koje mikro, mala i srednja poduzeća mogu ostvariti putem EU potpora, bilo da se radi o inovacijama, razvoju novih proizvoda, zapošljavanju u nerazvijenim područjima, ili izlasku na domaća i međunarodna tržišta.
„Samo za sudjelovanje na dva sajma moguće je dobiti potpore između 6.000 i 60.000 eura. No, ključno je pitanje: tko će motivirati i pripremiti te poduzetnike? Upravo sajmovi, komore i strukovne asocijacije moraju biti ti koji će ih voditi, ohrabriti, ponuditi infrastrukturnu i savjetodavnu podršku.“
Kritizirao je činjenicu da se sajmovi rijetko samostalno prijavljuju na EU natječaje kako bi unaprijedili svoju ponudu i privukli izlagače s inovativnim proizvodima, što bi, po njegovom mišljenju, trebala postati uobičajena praksa.
„Velike kompanije imaju razvojne timove, pravne službe i vlastite institute. Mali poduzetnici toga nemaju i njima su potrebne ruke koje će ih voditi kroz taj proces. Ako dobiju financijski i stručni poticaj, tada ni zakonodavne barijere neće biti nepremostive.“
Zaključio je kako se pravi napredak može ostvariti tek kada se zakoni i norme počnu primjenjivati funkcionalno i svrhovito, uz sinergiju države, poduzetnika i institucija koje ih povezuju.
ViroExpo: Od montažnih šatora do suvremene sajamske hale – primjer uspješne lokalne inicijative
Bojan Mijok, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Virovitičko-podravske županije i direktor sajma ViroExpo, osvrnuo se na razvoj jednog od najuspješnijih regionalnih sajmova u Hrvatskoj te ispričao kako je projekt dobio novi zamah zahvaljujući sinergiji lokalne vlasti, institucija i EU fondova.
„Direktor sam sajma od 2018. godine. Tada smo ViroExpo još uvijek organizirali u montažnim šatorima. Sajam se održava u veljači, često uz snijeg i niske temperature, što je stvaralo ozbiljne logističke izazove“, prisjeća se Mijok.
Promjena je uslijedila uz podršku nove županijske uprave i prisutnost ministra u tadašnjoj Vladi, što je rezultiralo s 14 milijuna kuna bespovratnih sredstava za izgradnju nove sajamske hale. „U rekordnom roku, od dobivanja građevinske dozvole u rujnu do veljače sljedeće godine, izgradili smo potpuno novu, modernu halu od 6.000 m². Glavni izvođači bili su lokalne tvrtke kojima je iskreno bilo stalo do realizacije projekta“, istaknuo je.
Planovi za širenje i fokus na sadržaj
Unatoč uspjehu, ViroExpo ne teži megalomanskom rastu. Sajam je specijaliziran kao opći sajam s naglaskom na poljoprivredu, obrtništvo i gospodarstvo, a broji oko 500 izlagača i 30.000 posjetitelja godišnje. Međunarodni karakter potvrđuju i brojne partnerske zemlje – ove godine to je bila Slovenija.
„Svjesni smo svojih kapaciteta. Ne možemo konkurirati Zagrebačkom velesajmu, ali u svojim okvirima smo vrlo uspješni. Ključ je u tome da izlagači budu zadovoljni poslovnim učinkom, a posjetitelji dožive kvalitetno i organizirano sajamsko iskustvo“, naglasio je.
Posebna vrijednost sajma, prema Mijoku, leži u organizaciji. ViroExpo nije komercijalni projekt s profesionalnim timom, već rezultat sinergije županije, grada, gospodarske i obrtničke komore te turističke zajednice.
„Mi u svakodnevnim poslovima istovremeno radimo i na sajmu. I vjerujem da baš zbog toga kod nas svi osjećaju gostoljubivost i autentičan trud lokalne zajednice.“
Budućnost kroz fondove i male korake
Plan za budućnost uključuje daljnje širenje sajamskog prostora, posebice vanjskog, s naglaskom na poljoprivredni segment, ali bez ‘megalomanskih ambicija’.
„Želimo da se svake godine vidi napredak. Novi izlagači, dodatni sadržaji i još bolja organizacija. Sve to želimo financirati kroz europske fondove, u skladu s našim realnim mogućnostima“, naglasio je Mijok.
Poslovno gostoprimstvo u praksi – svaki izlagač kao partner
A direktor sajma ViroExpo, dao je konkretan i neposredan uvid u to kako izgleda poslovno gostoprimstvo u praksi – onako kako ga žive u Virovitici. „Kod nas poslovno gostoprimstvo počinje već s prvim kontaktom s izlagačem ili posjetiteljem. Nije bitno tko je koga prvi kontaktirao – važno je da pristupamo svakom pojedinačno, maksimalno fleksibilno i otvoreno“, istaknuo je Mijok.
Dodao je kako ViroExpo ne prodaje unaprijed definirane štandove, već „površinu“ – prostor koji se prilagođava točno prema željama i potrebama svakog izlagača: „On diktira što želi, u kojim dimenzijama, kako treba biti opremljen. Nema izlagača koji nije u direktnom kontaktu sa mnom – osobno ih dočekujem, obilazim svaki dan tijekom sajma i pitam treba li što promijeniti ili popraviti.“
Poslovno gostoprimstvo na ViroExpo-u uključuje i pomoć oko smještaja, logistike, dostave i čuvanja eksponata. Cijeli organizacijski tim fokusiran je na to da izlagač bude rasterećen i usmjeren isključivo na prezentaciju proizvoda. „Naš je posao da mu dovedemo što više posjetitelja, a njegovo da zablista sa svojim proizvodima“, poručio je.
Osvrnuo se i na onu društvenu dimenziju sajmova, uz osmijeh: „Neki izlagači spavaju na Bernardinim madracima, neki ne spavaju uopće jer se druže do jutra – i to je dio sajamske kulture. Ali ono što nas možda razlikuje od drugih je to što mi sajam živimo punim plućima, cijeli tim, svih dana koliko traje, i još mjesecima prije toga.“
Za kraj, Mijok je najavio važan korak: „Dogovoreno je da će Virovitica biti domaćin Konferencije o sajmovima 2026. godine. To je veliko priznanje našem pristupu – a i našoj filozofiji poslovnog gostoprimstva koje ne poznaje automatizam, nego čovjeka u središtu.“
Sajmovi kao most između proizvođača i kupaca: Što očekuje agrar od modernih manifestacija?
Zoran Vlahek, direktor koprivničke tvrtke Schaumann Agri, hrvatske ispostave austrijske korporacije specijalizirane za dodatke stočnoj hrani, iznio je razmišljanja o ulozi sajmova u suvremenoj poljoprivrednoj industriji – osobito u segmentu stočarstva koje se u Hrvatskoj suočava s ozbiljnim padom proizvodnje.
„Naša tvrtka proizvodi aditive za stočnu hranu u pogonima u Austriji i Njemačkoj. Na hrvatskom tržištu surađujemo s velikim mješaonicama, ali i s malim i srednjim OPG-ovima. Međutim, realnost je da je baza krajnjih korisnika sve manja“, upozorio je Vlahek.
Kao ilustraciju navodi podatak da je broj mliječnih gospodarstava u Hrvatskoj u zadnjih deset godina pao s 16.000 na svega 2.000, što izravno utječe na potencijal tržišta, ali i broj stvarno zainteresiranih posjetitelja sajmova.
„Prije dvadeset godina sajmovi su bili ključna platforma za razmjenu informacija i prezentaciju proizvoda. Danas, u eri digitalnih kampanja i online prodaje, sajam više nije glavni kanal komunikacije, ali i dalje ima važnu ulogu“.
Schaumann Agri ne nudi „opipljive“ proizvode koje se može isprobati na licu mjesta, poput kreveta ili ambalaže. Radi se o pakiranoj robi koja zahtijeva detaljna objašnjenja i povjerenje u stručnost. Zbog toga je, kaže Vlahek, osobni kontakt na sajmovima i dalje važan – osobito za one proizvođače koji žele ozbiljnije razgovore o tehnologiji, prehrani i učinkovitosti.
Tvrtka redovito izlaže na ViroExpu i poljoprivrednom sajmu u Gudovcu, koji, ističe Vlahek, imaju sve više potencijala: „Od prvih dana podržavamo ViroExpo. Iz sajma koji je počeo u montažnim šatorima izrastao je ozbiljan, funkcionalan sajam s kvalitetnom infrastrukturom. Svaka pohvala organizatorima, a osobito na uspjehu u povlačenju sredstava iz EU fondova. Gudovac ima ogroman potencijal, ali su nužna ulaganja – osobito u parkirališta i rješenja za zaštitu od vremenskih nepogoda.“
Obiteljski duh sajmova i dodatna vrijednost
Vlahek napominje kako se u srednjoj Europi, posebice u Austriji, poljoprivredni sajmovi uspješno transformiraju u obiteljske događaje. „Tamo sajam nije samo poslovni susret, već i mjesto za druženje, zabavu, dobru hranu i prezentaciju tradicije. Dolaze čitave obitelji, od djece do djedova i baka. Takav format stvara dodatnu vrijednost – ne samo komercijalnu, nego i emocionalnu povezanost s brendom.“
Apelira na organizatore sajmova u Hrvatskoj da bolje razumiju i prilagode ponudu očekivanjima i potrebama izlagača i posjetitelja: „Sajmovi bi trebali nuditi sadržaj koji privlači publiku, ne samo profesionalno, nego i društveno. Jer ako ljudi dođu s obitelji, provedu kvalitetno vrijeme i pritom ostvare korisne kontakte – svi su na dobitku“ pojašnjava Vlahek.
Gostoprimstvo kao produžena ruka profesionalizma
Na kraju rasprave, Vlahek je svoje viđenje poslovnog gostoprimstva sažeo kroz jednostavan, ali vrlo jasan primjer iz prakse. „Za mene poslovno gostoprimstvo znači profesionalan i korektan odnos – prema svima, bez obzira je li riječ o malom OPG-u ili velikoj korporaciji. Samo tako možemo kvalitetno predstaviti svoje usluge i proizvode, ali i sebe kao pouzdanog partnera.“
Vlahek je time podsjetio na važan temelj svakog uspješnog poslovnog odnosa – ravnopravan i ozbiljan pristup prema svakom klijentu, bez obzira na veličinu, status ili tržišnu moć. U konačnici, upravo takav pristup čini razliku između prosječnog nastupa i pravog poslovnog uspjeha.
Zaključci konferencije:
Sajamska industrija – ogledalo gospodarstva i prozor u svijet
Na samom kraju konferencije, završnu riječ dao je prof. dr. sc. Krešimir Buntak, koji je u sažetom i jasnom izlaganju istaknuo ključne poruke i preporuke proizašle iz rasprave stručnjaka, gospodarstvenika i organizatora.
- Sajamska industrija je zrcalo gospodarstva
„Svaka ozbiljna država koja promišlja razvoj svog gospodarstva mora imati i jasnu strategiju razvoja MICE industrije (sajmovi, kongresi, događaji). Sajamska aktivnost nije zaseban otok, već integralni dio ekonomskog tkiva“, poručio je Buntak.
- Kvaliteta kao temelj opstanka
Za uspješnost sajmova presudna je kvaliteta – sadržaja, organizacije i usluge: „To nije dodatna vrijednost, to je minimum ispod kojeg se ne smije ići. Poslovno gostoprimstvo nije samo topla dobrodošlica – to je standard koji mora biti stalno prisutan i jasno vidljiv.“
- Ključni trendovi: digitalizacija, održivost, inovativnost
Profesor je naglasio da se cijela industrija mora temeljiti na suvremenim trendovima: „Digitalne tehnologije, ekološka odgovornost i inovacije – to su tri stupa buduće konkurentnosti naše sajamske scene.“
- Poslovno gostoprimstvo kao diferencijator
„Ono što čini razliku između dobrog i izvrsnog sajma jest sposobnost da se svakom izlagaču i posjetitelju pruži osjećaj profesionalne pažnje i brige. To je nadstandard po kojem možemo postati prepoznatljivi u regiji i šire.“
- Internacionalizacija je nužnost, ne opcija
Zaključno, Buntak je istaknuo: „S obzirom na veličinu hrvatskog tržišta, bez snažne internacionalizacije sajmova ne možemo ostvariti puni potencijal. Sajmovi su naš prozor u svijet i prilika za otvaranje novih tržišta, partnerstava i poslovnih prilika.“
Svoju završnu riječ Buntak je zaključio pozivom na zajedništvo i strateško planiranje: „Vrijeme je da se sajamska industrija ozbiljno uključi u nacionalne razvojne politike – jer ona nije ukras gospodarstva, nego njegova vidljiva snaga.“
Pripremio Srećko Sertić
