U povodu obilježavanja Svjetskog i Nacionalnog dana zaštite na radu, u Murskom Središću održano je Savjetovanje „Zaštiti se znanjem – primjeri dobre prakse u zaštiti na radu“ u organizaciji Zavoda za unapređivanje zaštite na radu u suradnji s Gradom Murskim Središćem.
Prije početka Savjetovanja predstavnici Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i grada Mursko Središće te Hrvatskog sabora položili su vijence i zapalili svijeće ispod spomen obilježja 10-torici poginulih rudara.
Savjetovanje je počelo intonacijom himne Republike Hrvatske „Lijepa naša“ i himne grada Murskog Središća u izvedbi Ženske vokalne skupine „Ftičice“.Minutom šutnje nazočni su odali počast poginulim rudarima 1961. godine u rudarskoj jami „Maj 3“ u Murskom Središću, svim poginulim radnicima i poginulim hrvatskim braniteljima.
U svečanom dijelu programa Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu pozdravio je Darka Horvata, saborskog zastupnika i izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora, Jeru Gašperova, predstavnika Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Josipa Griveca, zamjenika župana Međimurske županije, Dražena Srpaka, gradonačelnika Murskog Središća, članove Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, predstavnike poslodavaca i sindikata, dobitnike priznanja, stručnjake zaštite na radu i mnogobrojne nazočne sudionike u Centru za kulturu “Rudar”.
Ravnatelj Begović podsjetio je da Međunarodna organizacija rada obilježava 28. travnja kao Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, s naglaskom na prevenciju bolesti i ozljeda na radu. Odlukom Hrvatskog sabora 2007. godine, ovaj datum proglašen je i Nacionalnim danom zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, kako bi se podigla svijest o značaju i koristima sigurnosti i zaštite radnika. Zaštita na radu područje je od posebnog društvenog interesa, a zdravo i sigurno mjesto rada osnovno je ljudsko pravo, a time obveza i odgovornost svakog poslodavca i radnika, kao i društvene zajednice da to pravo osigura i štiti.
Prema europskoj statistici o nesrećama na radnome mjestu svake godine više od 4.000 radnika umre zbog nesreća na radu, a više od 3 milijuna radnika u svijetu žrtve su ozbiljnih nesreća na radu. U europskim se poduzećima godišnje izgubi najmanje 300 milijuna radnih dana zbog nezgoda na radu i zdravstvenih problema povezanih s radom. Otprilike 1,6 milijuna osoba radne dobi u Europi svake godine dobije dijagnozu da boluje od raka. Ukupan broj osoba u EU za koje se procjenjuje da će oboljeti od raka kao rezultat izloženosti karcinogenima na radu veći je od 120.000 na godišnjoj razini, što ima za posljedicu 80.000 smrti godišnje. Postoje stotine opasnih tvari koje su klasificirane kao karcinogeni, a kojima radnici mogu biti izloženi. Upravo zbog toga, nova dvogodišnja kampanja na razini EU „Zdrava mjesta rada upravljaju opasnim tvarima“ usmjerena je na podizanje svijesti o rizicima koje predstavljaju opasne tvari na mjestima rada, mjere prevencije i učinkovitog upravljanja rizicima. Jedan od strateških ciljeva Europske komisije je sigurno i zdravo radno okruženje za više od 217 milijuna radnika u Europskoj uniji. Taj cilj obvezuje i nas u Hrvatskoj u provođenju učinkovite zaštite naših više od 1.475.000 zaposlenih, rekao je ravnatelj Begović, te potom iznio podatke o ozljedama na radu u našoj zemlji.
U 2017. godini u Republici Hrvatskoj prijavljeno je ukupno 18.036 ozljeda na radu i 206 profesionalnih bolesti. Stopa prijavljenih ozljeda na radu na 1.000 radnika na razini Hrvatske u prošloj godini bila je 12,2. Uslijed ozljeda na radu i profesionalnih bolesti dnevno je bilo spriječeno za rad 2.627 radnika dok je ukupan broj dnevno izostalih radnika zbog svih vrsta bolovanja u 2017. bio 26.214.
U 2017. g. teško je na radu stradalo 1.699 osoba, a prijavljene su i 22 smrtne ozljede radnika i osoba na radu. U 2017.godini evidentirani broj ozljeda na radu u odnosu na godinu ranije veći je za 9,1 posto, teških ozljeda za 6 posto i ozljeda sa smrtnim posljedicama za 22 posto.
Uz određeni porast broja zaposlenih povećao se i broj nesreća. Krajnje je upozoravajuće da je u razdoblju od 2010. do 2017. na radu smrtno stradalo 317 radnika, odnosno ukupno na radu i u vezi s radom 422 osobe. Navedene brojke upozoravaju. Što je uzrok? Jednoznačno rečeno, ljudski faktor. Osnovni čimbenik postizanja uspjeha u sprječavanju nesreća i bolesti povezanih s radom je stvaranje kulture prevencije rizika. Zajednička suradnja poslodavaca s radnicima, i snažna predanost uprava u postavljanju visokih standarda zaštite radnika od rizika za zdravlje i sigurnost na mjestima rada, trebaju činiti razliku i dodanu vrijednost, istaknuo je Begović.
U svečanom dijelu savjetovanja, koje je moderirala Admira Ribičić, direktorica u HUP-u, nazočnima su se obratili gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec, predstavnik Sindikata i član Savjetodavnog odbora za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu pri Europskoj komisiji Marko Palada, potpredsjednik Udruge malih i srednjih poslodavaca i predsjednik Koordinacije ovlaštenih tvrtki za zaštitu na radu pri HUP-u Boris Antunović, te u ime Ministarstva rada i mirovinskoga sustava Jere Gašperov, voditelj Službe za zaštitu na radu.
U nastavku svečanog dijela skupa objavljeno je daje Orjana Antešić, novinarka Novog lista dobitnica Godišnje novinarske nagrade u području zaštite na radu za internetsko novinarstvo. Dodijeljena su priznanja predstavnicima stručnih časopisa, glasila tvrtki i sindikata te internetskih stranica za promicanje zaštite na radu u 2017.godini. Priznanja su primili predstavnici časopisa za trgovinu „Suvremena trgovina“, izdavača SENIKO studio d.o.o.; časopisa „Naš glas“ i elektronskog izdanja „Naš glas EXTRA“ izdavača CEMEX Hrvatska d.d.; internog glasila „Post info“ izdavača Hrvatskog sindikata pošte, te za internetske stranice tvrtka Linija koda d.o.o.
Za najbolji diplomski rad na specijalističkom studiju sigurnosti i zaštite Veleučilišta u Karlovcu za 2017. godinu ravnatelj Begović priznanje je uručio Sofiji Kraljić za rad na temu „Procjena rizika radnika pri proizvodnji elektroda“, a za najbolji diplomski rad na specijalističkom studiju sigurnosti i zaštite Veleučilišta u Rijeci za 2017. godinu Martini Vukelić za rad na temu „Provođenje vježbi plana intervencije u izvanrednim situacijama u portugalskoj termoelektrani Ribatejo“.
Svečani dio savjetovanja završen je nastupom folklorne skupine Dječjeg vrtića „Maslačak“ iz Murskog Središća.
Radni dio savjetovanja, koji je vodio Muhidin Omerdić, voditelj Službe za zaštitu na radu, ovlaštenja, nadzor i analize, započeo je prezentacijom Nenada Marinića, kontakt točke Nacionalne središnjice EU-OSHA pri Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, predstavljanjem nove kampanje Europske agencije za zaštitu na radu EU-OSHA 2018. – 2019. „Zdrava mjesta rada upravljaju opasnim tvarima“. U nastavku savjetovanja Marko Pandža, stručnjak za zaštitu na radu u tvrtki Elektro-konakt d.d., predstavio je „Zaštitu od buke“; Ksenije Kaluđer Kamčev, glavna stručnjakinja za unapređivanje održivog razvoja i zaštitu zdravlja, sigurnost i zaštitu okoliša u tvrtki INA d.d., prezentirala je „Program i razvoj kulture sigurnosti u INA grupi“. O „Organizaciji i provedbi mjera zaštite na radu za osobe s invaliditetom “ govorio je Ivan Oreč, stručnjak za zaštitu na radu u URIHO. Dr. sc. Darko Palačić, iz tvrtke Consultor d.o.o. predstavio je „Novu normu ISO 45001:2018 Sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu – zahtjevi s uputama za uporabu, a Branko Mesić, viši inspektor rada, u Inspektoratu rada, upoznao je nazočne s „Europskom kampanjom Odbora viših inspektora (SLC) 2017. – 2019. Zaštita na radu privremeno zaposlenih radnika“. “Radna integracija i uključivanje osoba s invaliditetom u radni proces“; bila je tema izlaganja Jasenke Sučec, pomoćnice ravnateljice, Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a dr. sc. Josipa Nakić, kineziologinja, s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, govorila je o „Pravilnoj mehanici kretanja u radu i praktičnim mjerama prevencije bolnih stanja kralježnice“.
Sudionici savjetovanja imali su priliku osvojiti praktične nagrade, koje je osigurao Hrvatski crveni križ. Prilikom prijave za sudjelovanje na savjetovanju, sudionici su pozvani da predlože kreativnu ideju za slogan kojim bi se promicala zaštita na radu. Između pristiglih prijedloga, sudionici su glasovanjem odabrali tri najbolja prijedloga; Darka Šutića „Bez prevencije i znanja, nijedna nije sigurna radnja“, Tanje Smolković „Siguran radnik je zadovoljan radnik, a zadovoljan radnik je produktivan radnik, Omogućite im da rade SIGURNO!“, i Snježane Žganec „Edukacija + prevencija + odgovornost = Zdravo i sigurno radno mjesto“.
U završnoj riječi ravnatelj Begović uputio je poziv svim čimbenicima na pojačano djelovanje u svakoj radnoj sredini i društvu kako bi u ovoj godini i narednom razdoblju zaustavili negativne pokazatelje na području sigurnosti, podsjećajući da bez učinkovite zaštite na radu, nema učinkovitog gospodarstva.
