Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekao je u srijedu na 26. tradicionalnom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista da se Hrvatska ulaskom u eurozonu neće odreći svog ekonomskog suvereniteta, kao i da monetarna unija nije zaštita od krize, a hoćemo li uspjeti ovisi o vođenju vlastite ekonomske politike.
Prioriteti ekonomske politike radi povećavanja otpornosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva su nastavak provedbe fiskalne konsolidacije i strukturne reforme za povećanje potencijalnog rasta, rekao je Vujčić na tradicionalnom skupu ekonomista o ekonomskoj politici Hrvatske u 2019.
Dodao je da je javni dug je i dalje visok, pa stoga i izvor ranjivosti, a neophodne su i strukturne reforme neophodne – reforma pravosuđa, porezno rasterećenje, povećanje učinkovitosti javnog sektora, i dr.
Ocijenio je da je Hrvatska dosta čvrsto na putu u eurozonu, pri čemu je srednjoročni plan ulaska u monetarnu uniju čvrsto zacrtan.
Osvrnuvši se na percepcije u javnosti da se zemlja odriče značajnog dijela svog ekonomskog suvereniteta ulaskom u EU, Vujčić je naglasio da to nije točno. Nakon ulaska u EU, većina ekonomskih politika ostaje suvereno u rukama nacionalnih vlada, ustvrdio je guverner.
Spomenuo je da je EU tražila da svoju politiku subvencija uskladimo s europskim pravilima, tako i u brodogradnji, ocijenivši da je takvo gubljenje suvereniteta bilo dobro, jer bismo inače bili izgubili još više državnog novca nego do sada.
S ulaskom u tečajni mehanizam, kazao je, Hrvatska će imati jasne makroekonomske kriterije koje mora ciljati i to stopu inflacije do 1,5 posto iznad prosjeka tri najbolje zemlje, proračunski deficit ispod 3 posto BDP-a, a udio javnog duga u BDP-u do 60 posto.
Nakon ulaska u eurozonu, Hrvatska će sudjelovati u vođenju zajedničke monetarne politike, dok će najveći dio hrvatskog vanjskog duga postati domaći dug, pri čemu će kamatne stope padati jer se uklanja tečajni rizik, što će sve, smatra, imati pozitivan utjecaj na rejting zemlje.
Naveo je da i nakon ulaska u monetarnu uniju najveći dio suvereniteta u vođenju nacionalne ekonomske politike ostaje u hrvatskim rukama, kao što su regulacija tržišta i proizvoda, regulacija tržišta usluga, porezni sustav, mirovinski i obrazovni sustav, javna administracija… “Sve to zajedno s fiskalnom nedisciplinom ili disciplinom čini pojedine zemlje uspješnima”, rekao je Vujčić ističući da Hrvatska nakon ulaska u EU zonu neće ovisiti o Bruxellesu, nego o onome što će se događati u Zagrebu.
Vujčić stoga smatra da moraju postojati jasno zacrtani scenariji što treba raditi po ulasku u eurozonu, tj. kako ići putem uspješnih zemalja, za što su potrebni uravnoteženi proračun i platna bilanca te provedba strukturnih reformi.
Govoreći o izazovima članstva u eurozoni, guverner je istaknuo hrvatski niski potencijalni rast gospodarstva, slabi rast produktivnosti, potrebu za čuvanjem cjenovne konkurentnosti, a spomenuo je i da je Hrvatska slabo integrirana u međunarodne lance nabave, te da tek treba unaprijediti nepovoljno poslovno okruženje i institucionalni okvir.
Vezano uz investicije, smatra da one nisu temeljni problem, budući da kapitala ima, pa čak i po preniskim cijenama, nego da je problem ljudski faktor.
“Ljudski faktor je glavni faktor ograničenja rasta u Hrvatskoj”, rekao je Vujčić, naglasivši da imamo ogromni neiskorišteni radni potencijal, da je obrazovanje sve slabije, pa testovi pokazuju da su rezultati hrvatski učenika lošiji u prosjeku u odnosu na zemlje EU. “Ekonomija će se sutra bazirati na digitalnom znaju, pa teško možemo očekivati rast produktivnosti ako ne poboljšamo obrazovanje”, upozorio je Vujčić.
Fiskalna politika će nakon ulaska u EU postati ključan element za protucikličko djelovanje, stoga moramo imati (proračunske) suficite kada ide dobro, pa ćemo krize prebroditi lakše, poručio je između ostaloga Vujčić.
Ćorić: Rješavanje Agrokora ili Petrokemije pokazuje da se pronalaze izlazi iz dubokih kriza
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, koji je na savjetovanju ekonomista u Opatiji bio u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade ustvrdio je da Hrvatska po mnogim pokazateljima raste te da to nitko danas ne može poreći.
“Vlada je u protekle dvije godine učinila velike iskorake, a potezi poput rješavanja problema Agrokora ili Petrokemije pokazuju da se pronalaze izlazi iz dubokih kriza”, rekao je.
“Pred nama je četvrta industrijska revolucija, odnosno tranzicija, kao proces koji dovodi u pitanje sve postojeće ravnoteže. U takvim situacijama se nudi mogućnost malim i otvorenim ekonomijama, kakva je Hrvatska, da uhvate korak s razvijenima”, naveo je. Pojedinci i pravne osobe pokazuju da su spremni na tu tranziciju, a na nacionalnoj razini se priprema donošenje nacionalne razvojne strategije krajem sljedeće godine, dodao je Ćorić.
Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić rekao je da se nakon pet godina članstva i velikih očekivanja od EU moramo upitati – Quo vadis Croatia? Ustvrdio je da hrvatsko gospodarstvo još nije na razini pretkrizne 2008., no možda bude ove godine.
“Hrvatska propada od kada je hrvatska politika prekinula vezu sa hrvatskom znanošću”, naglasio je Jurčić, upozorivši na nedostatne investicije, prelazak nacionalnog kapitala u strane ruke i iseljavanje mladih. “Za ekonomski rast trebaju nam nove industrijske politike, pametne specijalizacije..”, istaknuo je Jurčić. (H)
