Ljetne prognoze Europske komisije – veći rast za Hrvatsku

In Financije i gospodarstvo
ek

Prema objavljenim, ljetnim prognozama Europske komisije, procjene rasta BDP-a Europske unije za ovu i iduću godinu ostale su neizmijenjene u odnosu na prethodne proljetne procjene, 1,4% za ovu godinu i 1,6% za iduću, pri čemu su neizmijenjene ostale i procjene rasta za najveća gospodarstva EU; Njemačku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku (blago je povećana procjena za 2020.) i Italiju. Hrvatska se, s druge strane, našla među deset članica EU kod kojih su procjene rasta BDP-a poboljšane u odnosu na prethodne, i to kod Hrvatske za ovu godinu s 2,6% na 3,1%, a za iduću s 2,5% na 2,7%. U toj skupini članica prevladavaju bivše tranzicijske zemlje, odnosno zemlje EU10, a među ostalim članicama priključile su im se još i Irska, Španjolska i Švedska.

Znatan utjecaj na sve prethodne procjene Europske komisije za ovu godinu imalo je predviđeno usporavanje globalnog rasta i rasta EU, pa tako i globalne potražnje, što se trebalo odraziti na usporavanje rasta izvoza roba i usluga i posredno na niže stope rasta manjih, izvozno ovisnih gospodarstava (kada se govori o izvozu roba i usluga). Međutim, kada je Hrvatska u pitanju, prvi je kvartal pokazao dinamičniji rast robnog izvoza od prošlogodišnjeg i dinamičniji rast domaće potražnje od očekivanja, pri čemu je posebno naglašen znatan rast osobne potrošnje te visok rast investicija u fiksni kapital, u znatnoj mjeri financiran sredstvima fondova EU.

S obzirom na to da se predviđa nastavak pozitivnog doprinosa svih čimbenika koji određuju razinu domaće potražnje; zaposlenosti, neto plaća, kreditnih plasmana i korištenja EU fondova, Europska je komisija takvim očekivanjima prilagodila i svoje nove procjene rasta za ovu i iduću godinu. Europska komisija ipak navodi i čimbenike koji bi trebali negativno utjecati na dinamiku rasta BDP-a, odnosno dinamičan rast uvoza te daljnje usporavanje rasta izvoza usluga, ponajprije zbog veće konkurencije drugih turističkih destinacija.

U konačnici bi stope rasta za Hrvatsku tako trebale ostati ispod poželjnih, ali bi s takvim rastom Hrvatska i u ovoj i narednoj godini trebala biti jedna od brže rastućih članica EU, točnije u ovoj bi godini prema dinamici rasta trebala dijeliti osmo mjesto s Litvom.

Također, treba napomenuti da se nastavlja rast brži od onog na razini cijele Europske unije što omogućuje nastavak približavanja prosječnoj razini razvijenosti EU.

You may also read!

Giving Friday 2024

Giving Friday: dm će donirati pet posto dnevnog prometa ostvarenog u petak 29. studenog

U petak 29. studenog dm će obilježiti Giving Friday, potpuno drugačiju verziju Crnog petka, povodom kojeg će donirati pet

Read More...
Predstavnici MMM

MMM Agramservis novi je izdavatelj mini obveznica

Privredna banka Zagreb (PBZ), dio Sektora inozemnih banaka (IBD) Intesa Sanpaolo Grupe, djelovala je kao jedini agent izdanja i

Read More...
Zaštita na radu investicija, a ne trošak

Zaštita na radu investicija, a ne trošak

Pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora - Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design