U kolovozu je zabilježen rast plaća na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Tako je u kolovozu ove godine prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 6 438 kuna, što je 18 kuna više nego u srpnju te 174 kune ili 2,8% više nego u kolovozu prošle godine.
Istodobno je bruto plaća na mjesečnoj razini porasla za 34 kune, dok je na godišnjoj razini ona porasla za 267 kuna ili za 3,1%.
Pri rastu potrošačkih cijena za 0,8%, realan godišnji rast plaća bio je blago niži i iznosio je 2,0% kod neto i 2,3% kod bruto plaće. Riječ je o nastavku dinamičnijeg rasta bruto plaće u odnosu na neto plaću koji je kontinuirano prisutan od konca 2017. godine.
Rast plaća je ponajprije rezultat nastavka povoljnih gospodarskih okolnosti obilježenih gospodarskim rastom i poboljšanjem situacije na tržištu rada pri rastu zaposlenosti i smanjenju nezaposlenosti. Uz to, dodatan pritisak na rast plaća generira nedostatak radnika u određenim djelatnostima osnažen emigracijskim tokovima mladih i školovanih kadrova. Mogućnost porasta plaća podupire i kontinuitet poreznih promjena popraćenih rastom minimalne plaće te povećanjem plaća u državnim i javnim službama.
U takvim je okolnostima sumarno u prvih osam mjeseci ove godine prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8 742 kune, što je nominalno 3,5%, a realno 2,8% više nego u prvih osam mjeseci 2018. godine. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosila 6 434 kune, što je nominalno 3,2%, a realno 2,5% više nego u istom razdoblju prethodne godine.
Pritom je najviši rast neto plaće ostvaren u Proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (+10,6%), Informacijskim uslužnim djelatnostima (+9,9%) te Djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem (+8,6%), dok je istodobno razina plaće najviše smanjena u Proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (-8,0%), Šumarstvu i sječi drva (-3,8%) i Pomoćnim uslužnim djelatnostima u rudarstvu (-3,7%).
Rast plaća prisutan je i u drugim europskim zemljama, a nešto je izraženiji među sličnim zemljama koje politikom plaća nastoje povećati osobnu potrošnju i time ubrzati gospodarski rast te ublažiti migracijske tokove. Prema dosad raspoloživim podacima, među sličnim su zemljama u kolovozu bruto plaću višu od tisuću eura imale Slovenija (1 726 eura), Hrvatska (1 189 eura), Poljska (1 180 eura), Slovačka (1 123 eura) i Rumunjska (1 053 eura), a slijede ih Crna Gora (776 eura) te Bosna i Hercegovina (731 euro).
U okolnostima gospodarskog rasta u znatnoj mjeri oslonjenog na domaću potrošnju očekujemo nastavak rasta plaća poduprt daljnjim poreznim promjenama te očekivanim povećanjem plaća u državnom i javnom sektoru uz nastavak povećanja minimalne plaće početkom sljedeće godine.
