Najveći hrvatski proizvođač manjih sorti rajčica Zarja grupa ove godine očekuje porast ukupnih prihoda na oko 28,5 milijuna kuna te dobiti na oko 3 milijuna kuna, kao i nastavak pozitivnog poslovanja u 2020. kada navršava 25 godina od osnivanja, ističe direktor te tvrtke Zvonimir Belić.
“Ova je godina bila dosta intenzivna, jer osim što smo nastavili ulagati u proizvodnju i počeli izvoziti u Srbiju, uložili smo i u rebrending. Tako su sada naše specijalne sorte rajčica (cherry, shake, cocktail i maxi coctail) pod brendom Rajska, čime poručujemo da su prirodno proizvedene bez pesticida i herbicida te da cijele godine imaju isti okus i miris”, kaže za Hinu Belić, otkrivajući da ove godine završavaju investicijsku fazu od 1,33 milijuna kuna, od čega je približno 700 tisuća kuna uloženo u opremu, dok je ukupna vrijednost investicije iznosila 23,5 milijuna kuna.
Specifičnost njihove proizvodnje rajčica je etažni hidroponski uzgoj, kada se biljka ne sadi u zemlju nego u vreće s kompostom, koji nije tretiran kemijskim sredstvima. To utječe na kvalitetu ploda, kao i to što rajčice rastu u kontroliranim, zaštićenim uvjetima pa nisu podložne nepovoljnim vremenskim uvjetima ni bolestima, a za njih se osim ljudi ‘brine’ i deset tisuća bumbara koji oprašuju cvjetove.
Takav uzgoj omogućava i berbe od travnja do prosinca, dok preostala četiri mjeseca radnici brinu o biljkama i pripremaju novi ciklus berbe, a sve se odvija u staklenicima u Kerestincu kod Svete Nedelje, gdje su početkom 2017. kroz nastavak investicijskog ciklusa i uz potporu sredstava iz EU fondova proširili proizvodne kapacitete za 2,5 hektara, na ukupno 5 hektara površine.
“To je bila dobrodošla prilika za proširenje kapaciteta, koju smo čekali dugo godina, jer prije poljoprivrednici koji se bave stakleničkom proizvodnjom nisu uopće mogli aplicirati za korištenje prvo predpristupnih, a kasnije i EU fondova za bespovratno financiranje poljoprivredne proizvodnje”, podsjeća Belić.
Sada godišnje proizvedu otprilike 3 milijuna komada rajčica, koje i pakiraju i prodaju u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, pri čemu izvoz čini 25 posto od ukupne prodaje, u budućnosti planiraju i širenje proizvodnje i izvoznih tržišta, uz zadržavanje sorti koje su kupci prepoznali.
Uz domaće i strani radnici iz Indije i Nepala koje žele zadržati
Kako se povećavala proizvodnja, trebalo im je i više radnika, te se ove godine njima 60 domaćih pridružilo i 15 Indijaca te osam Nepalaca.
“Kao i drugi, i Zarja se suočila s problemom nedostatka radne snage. Prvi put smo taj nedostatak primjetili 2016., ali smo tada nove zaposlenike još mogli pronaći na domaćem tržištu. Od početka ove godine taj se problem povećao te smo ih preko specijalizirane agencije potražili izvan Hrvatske. Prve smo, 13 Indijaca, zaposlili ove godine u srpnju, a potom su stigli i drugi”, iznosi Belić, naglašavajući da su plaće radnicima porasle 8 posto te da iduće godini ne planiraju koristiti nove kvote za strane radnike nego zadržati postojeće.
Zaključno upozorava i na, kako kaže, gorući problem nejasnog pakiranja proizvoda, jer se na deklaracijama proizvoda na policama domaćih trgovina može naći podatak gdje je proizvod pakiran, ali ne i gdje je proizveden, što ostavlja velike mogućnosti uvoznicima hrane da manipuliraju porijeklom proizvoda, a smatra i da nije dobro što se strategija poljoprivrednog razvoja nije mijenjala više od desetljeća, dok se istovremeno tehnologija, potrebe kupaca i proizvođača i drugo brzo mijenja. (H)