Pliva Hrvatska u 2020. godini očekuje pet do sedam posto manje ukupne prihode i nešto manju dobit nego lani, ali i više prihode od prodaje zbog značajnog rasta izvoza, kaže za Hinu predsjednik Uprave Plive Hrvatska Mihael Furjan.
“Ove godine zbog svih okolnosti očekujemo nešto niže ukupne prihode od rekordnih u 2019., koji su bili takvi i zbog 100 milijuna eura izvanrednih prihoda od komercijalizacije odnosno prodaje prava na naše razvojne projekte, a što ove godine nemamo. No, gleda li se osnovno poslovanje i prihodi od prodaje roba, ove godine imamo značajan rast i očekujemo rast izvoza za 300 do 400 milijuna kuna u odnosu na 2019.”, iznosi Furjan.
S takvim su rezultatima i zadovoljni, jer su ostvareni u godini punoj rizika i neizvjesnosti zbog pandemije, koja je uz potres u Zagrebu donijela dodatne probleme i izazove, među kojima Furjan izdvaja proljetno zatvaranje granica u Hrvatskoj i Europi s ograničavanjem prometa. To je otežalo nabavu sirovina i materijala iz inozemstva, posebice s dalekog istoka, čime se iznova pokazala i ovisnost farmaceutske industrije o tim tržištima.
I Pliva je to osjetila, ali uspjela je proizvesti planirane količine i isporučiti ih na vrijeme, jer je, kako kaže, “integrirana u veliki sustav Teve i veliki broj aktivnih suspstanci proizvodi sama, zbog čega je manje od nekih drugih kompanija ovisna o dalekim tržištima”.
Sada se kao i mnogi u svijetu, u Plivi raduju dolasku cjepiva, vjerujući da će se u 2021. “ponuditi treće, četvrto i peto cjepivo” i pridonijeti zaustavljanju pandemije, koja je gospodarstvo, ali i druge sustave dovela do najveće krize u povijesti.
S te strane Furjan mogućim smatra da bi se već u drugom dijelu 2021. mogao vidjeti određeni povratak na “staro”, s pozitivnijim poslovnim trendovima.
Stagnacija na hrvatskom uz rast na američkom i zapadnoeuropskim tržištima
Podsjećajući da oko 90 posto Plivinih prihoda čini izvoz, a samo 10 posto hrvatsko tržište, Furjan iznosi da je ovogodišnji porast izvoza najviše povezan s lansiranjima novih proizvoda na američkom i europskim tržištima.
Za hrvatsko tržište kaže pak da stagnira ili će možda za ovu godinu biti tek koji postotak bolji rezultat, unatoč povećanoj potražnji za lijekovima i drugim proizvodima uslijed pandemije, u čemu izdvaja i znatno bolju prodaju azitromicina, koji, iako nije lijek za covid-19, pomaže kod bakterijskih infekcija uslijed te nove bolesti.
U Hrvatskoj se po njegovoj ocjeni, u pandemiji dodatno pogoršao stari problem sporog i kasnog plaćanja, koji je i prije bio izvan i protiv svih zakonskih rokova od 60 dana, po čemu je Hrvatska najgora u EU-u.
“Sa stranih tržišta naplata ide odlično, u 30 do 60 dana, i sve je redovno, no u Hrvatskoj se ‘kako-tako’ dobro drži samo ljekarnički segment, koji je naplate digao sa 60 na sadašnjih oko 130 do 150 dana. Najveća eskalacija je u bolničkom dijelu, iz kojeg se novac čeka i više od godinu dana. Na žalost, država i hrvatska vlada za to još nema dugoročno rješenje, a treba misliti i na to da se troškovi zdravstva u svijetu, Europi, pa i Hrvatskoj, u idućim godinama sigurno neće smanjivati nego povećavati”, poručuje Furjan.
Smatra i da se premalo od naplate velikog broja poreza u Hrvatskoj usmjeruje u zdravstvo, što će se morati mijenjati i što bi bilo logično da bude više, primjerice od trošarina na cigarete i slično.
Novih 270 zaposlenih – Hrvatska u Teva Grupi četvrta po broju zaposlenih
Zbog povećane potražnje, proizvodnje i drugih procesa, Pliva Hrvatska je ove godine zaposlila novih 270 ljudi, od kojih je polovica u operacijama u proizvodnji, a druga u njihovim središtima dijeljenih aktivnosti, u kojima su zapošljavali financijaše, informatičare, one s iskustvom u javnoj nabavi i druge, jer iz Zagreba se podržava većina korporativnih procesa kao i kompletno računovodstvo za sve članice Teva Grupe.
“Iz Zagreba dajemo IT podršku cijeloj Grupi s gotovo 180 ljudi koji rade u informatici, na što smo ponosni. Mnogi ne znaju da je Hrvatska po broju zaposlenih u Teva Grupi na četvrtom mjestu, iza SAD-a, Izraela i Njemačke. Krajem ove godine imamo blizu 2 600 zaposlenih, a kada se dodaju i drugi izvan Plive koji rade za Plivu ta se brojka penje na oko tri tisuće”, kaže Furjan.
Globalni rebrending Teve, naziv tvrtke Pliva Hrvatska ostaje
Aktivno, kao i druge članice, i Pliva Hrvatska sudjeluju u procesu globalnog korporativnog rebrendinga Teve, koji je u tijeku i kojim se želi pojačati prepoznatljivost važnosti i snage Tevinog brenda, iza kojeg stoji i podatak da dnevno 200 milijuna ljudi u svijetu koristi njihove lijekove te da je svaki sedmi recept izdan u svijetu za neki Tevin lijek.
“To su zaista nevjerojatne brojke. Teva je rijetka, ako ne i jedina među proizvođačkim liderskim kompanijama ili grupacijama u svijetu iz bilo kojeg sektora da ima toliko korisnika dnevno. Upravo tu činjenicu Teva želi sada više nego prije koristiti za svoje pozicioniranje kod korisnika, i zapravo žele postići ono što je i Pliva u Hrvatskoj, da bude prvi odabir za lijekove u svijetu. To je i najveća generička kompanija u svijetu i lider u broju prodanih pakiranja te donosi i najveće uštede globalno u zdravstvenim sustavima”, opisuje Furjan.
U tom procesu rebrendinga Teve naziv tvrtke Pliva Hrvatska ostaje i dalje, a u 2021. obilježit će se i 100 godina rada Plive, zaključuje Furjan. (H)
