Hrvatska treba ići u smjeru jačanja proizvodnje, uvođenja novih tehnologija i inovacija, digitalizacije te održivog i zelenog razvoja, istaknuto je u četvrtak na konferenciji “Pametan i održivi razvoj Slavonije i Baranje”, koju je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).
Da bi povećali konkurentnost moramo povećati produktivnosti, a to možemo samo uvođenjem novih tehnologija, inovacijama i investicijama, posebice u digitalizaciju, što posebno treba Slavoniji i Baranji, koja zaostaje i koja proživljava sve hrvatske probleme, ali na intezivniji način, ocijenio je predsjednik HUP-a Mihael Furjan.
Smatra i kako poduzetnici trebaju preuzeti više rizika, ali im je za to potrebno osigurati bolje uvjete poslovanja, smanjivanje birokracije i parafiskalnih nameta te veće usmjeravanje EU sredstava prema privatnom sektoru.
Glavni direktor HUP-a Damir Zorić ocijenio je kako Slavonija ovoga trenutka možda ima veći potencijal nego bilo koja druga regija u Hrvatskoj, jer su se sredstva EU fondova ovdje bolje ugovarala nego na nekim drugim područjima pa su tako stvorene pretpostavke da se krene u pametan razvoj.
Na industrijskoj karti puno se toga promijenilo, ali, uz održavanje onoga što je opstalo, trebamo razviti nove industrije i poslovne sektore koji se ovdje dinamično razvijaju, kao IT sektor, jer Slavonija nije samo poljoprivredno središte, ovdje postoje potencijali za puno toga, poručio je Zorić.
Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman istaknula je kako glavninu gospodarstva u Hrvatskoj čine uslužne djelatnosti pa smatra da je potrebno ojačati proizvodnju, kako bi gospodarstvo bilo otpornije na vanjske šokove, koji su se pojavili i kroz covid krizu.
Nužno je, dodaje, omogućiti i tranziciju gospodarstva prema zelenim tehnologijama, inovacijama, održivoj proizvodnji i prema digitalizaciji.
Podsjetila je kako je Ministarstvo upravo s HUP-om radilo na segmentu administrativnog rasterećenja, što će se nastaviti u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u kojem su predivđeni iznosi daljnjeg administrativnog i poreznog rasterećenja.
Govoreći o učincima Vladina projekta “Slavonija, Baranja i Srijem”, Mikuš Žigman je navela kako je do sada osigurano dosta sredstava upravo za materijalna ulaganja u proizvodnju, a evaulacije takvih ulaganja pokazuju da im je rezultat povećano zapošljavanje te više dodane vrijednosti u proizvodnji.
Najavila je kako je za EU financijsko razdoblje 2021.- 2027. planiran i zasebni integrativni operativni program koji će biti namijenjen isključivo regijama i uvažavat će njihove razvojne posebnosti i specifičnosti.
Želimo promovirati ideju poduzetništva i potaknuti sve one koji se na to još nisu odlučili da naprave iskorak prema poduzetništvu. Država je u tome partner, koji ne treba smetati, a s druge strane mora omogućavati povoljne uvjete za poslovanje, na čemu ćemo raditi i u idućem razdoblju, poručila je Mikuš Žigman. (H)
