Iako je štednja i dalje važna ili izrazito važna za 70% građana Hrvatske, prosječan iznos novca koji mjesečno stavljaju na stranu smanjio se za 22 kune u odnosu na prošlu godinu te sada iznosi 527 kuna, pokazalo je istraživanje koje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u lipnju i srpnju za potrebe Erste Groupa.
Muškarci i dalje predvode u prosječnom mjesečnom iznosu koji uštede (554 kune) u odnosu na žene (498 kuna), no ono što se promijenilo u odnosu na prethodnu godinu je da 33% štediša stavljaju na stranu fiksni iznos (-15 pb), a 67% njih (+15 pb) štede iznos koji im preostane na kraju mjeseca ili godine. Tijekom posljednjih godina taj omjer iznosio je oko 50/50. Ipak, 41% štediša koji su sudjelovali u istraživanju je izrazito zadovoljno ili uglavnom zadovoljno iznosom koji uspiju uštedjeti, što je tri postotna boda više nego lani.
Mađari prosječno uštede isti iznos kao i lani (82 eura), a na istim razinama štednje ostali su i ispitanici u Srbiji (47 eura). Smanjenje od 6 eura u odnosu na lani bilježe ispitanici u Slovačkoj pa tako njihova mjesečna štednja u prosjeku sada iznosi 117 eura, a najveće smanjenje, od 44 eura, vidljivo je u Austriji gdje se sada prosječno štedi 301 euro. Povećanje štednje od 12 eura zabilježeno je u Rumunjskoj, na 70 eura, a najveći skok, od 18 eura, pokazao se u Češkoj gdje prosječni mjesečni iznos štednje sada iznosi 137 eura. Najzadovoljniji iznosom koji uspiju uštedjeti su Austrijanci, 50%, a slijede ih Česi, 48%, dok je najmanje zadovoljnih iznosom svoje štednje u Srbiji, 25%.
Savjeti o načinima štednje najčešće se traže se od obitelji, prijatelja i savjetnika u banci
Najveći postotak štediša, njih 39% (-1pb), novac čuva na štednim računima, a slijede oni koji novac čuvaju u obliku životnog osiguranja (20%, +4pb) te stambene štednje (13%,+2pb). Razlozi štednje različiti su, a najviše ispitanika, njih 66%, štedi kako bi stvorilo zalihu za nepredviđene situacije, dok 44% ispitanika štedi kako bi stvorilo financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj. Kao i prošle godine, 18% štediša novac čuva za mirovinu, dok ih 10% štedi u svrhu edukacija i obrazovanja. Postotak onih koji štede kako bi kupili stan, kuću ili auto ove se godine povećao na 23% (+7pb), a porastao je i broj građana koji štede za putovanja (21%,+6pb).
Kada je riječ o savjetima na koji način štedjeti ili ulagati svoj novac 34% (+3pb) štediša oslanja se na obitelj i prijatelje, a 28% (+7pb) na savjetnike u banci. Dio ispitanika savjete pronalazi na specijaliziranim internetskim stranicama (11%, +4pb), a 9% njih se o načinima štednje informira na društvenim mrežama. Ipak, najveći postotak ispitanika, 38%, kod donošenja ovakvih odluka najviše vjeruje sebi, iako je ta brojka u Hrvatskoj manja u za 11 pb u odnosu na prošlu godinu.
Inflacija utječe na cijene diljem srednje i istočne Europe
Inflacija te financijski izazovi povezani s njom dio su svakodnevice stoga se istraživanjem željelo saznati kakva je percepcija ispitanika oko utjecaja inflacije na njihov život. Najveći postotak ispitanika, njih 87% rast cijena osjetilo je kod cijena namirnica i svakodnevnih potrepština, slijede cijene struje, 73%, a potom i cijene goriva, 68%. Više od pedeset posto ispitanika (52%) utjecaj inflacije vidi i na cijenama derivata za grijanje kao što su nafta i plin. Dosta ili snažno pogođenima inflacijom smatra se 50% ispitanika, a u ostalim zemljama SIE regije taj je postotak još i veći. Najviše ispitanika koji se osjećaju dosta ili snažno pogođeni inflacijom ima u Mađarskoj (77%), slijede ih Slovaci (66%), Rumunji (64%), Česi (58%), Srbi (57%) te Austrijanci (51%). Od segmenata gdje su najviše osjetili utjecaj inflacije na rast cijena, ispitanici su izdvojili cijene živežnih namirnica, goriva i struje.
Kad je riječ o procjeni financijske sigurnosti, samo 5% hrvatskih građana smatra da im se situacija popravila u posljednje 2-3 godine, dok se za njih 51% ona pogoršala, što predstavlja povećanje u odnosu na 2021. kada je taj postotak iznosio 33%. Da im se financijska situacija pogoršala mišljenja su i ispitanici srednje i istočne Europe, gdje je razlika u odnosu na prošlu godinu najveća u Češkoj i Srbiji (17pb), a najmanja u Mađarskoj (9pb).
U razdoblju financijske nesigurnosti, jedno od postavljenih pitanja bilo je vezano i za razinu potpore koju ispitanici mogu dobiti od banaka. Najveći broj ispitanika u Hrvatskoj, njih 27%, očekuje minimalnu razinu potpore od banaka, njih 25% očekuje malo potpore, ukupno 24% ispitanika očekuje popriličnu ili jaku potporu banaka, dok 19% ispitanika uopće ne očekuje potporu. U Austriji je najveći postotak onih klijenata koji smatraju da ih njihova banka uopće ne može podržati (47%), dok najveću potporu očekuju u Češkoj – 45% ispitanika izjavilo je da očekuje jaku ili popriličnu potporu svojih banaka.
