Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim padom industrijske proizvodnje

In Regionalni razvoj
industrija

Industrijska proizvodnja u EU i eurozoni stabilizirala se u studenome, a Hrvatska je bila među zemljama s najvećim padom, pokazali su u petak podaci europskog statističkog ureda.

Industrijska proizvodnja porasla je u studenom na mjesečnoj razini za 0,9 posto u EU i za jedan posto u eurozoni, pokazali su Eurostatovi sezonski prilagođeni podaci.

U listopadu smanjena je na oba područja za revidiranih 1,9 posto.

Rast proizvodnje odražava povećanje u sektoru kapitalnih dobara, koji u stopu prati sektor intermedijarnih dobara, sa stopama rasta od 0,7 posto u EU i 0,8 posto u eurozoni.

Proizvodnja energije porasla je u EU blagih 0,1 posto, a u eurozoni se smanjila za 0,9 posto.

Najviše se na oba područja smanjila proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 1,2 posto u EU i za 1,3 posto u eurozoni.

Hrvatska uz Estoniju i Švedsku

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u studenom na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 6,4 posto.

Slijede Luksemburg s rastom proizvodnje za pet posto i Malta gdje je porasla za 4,6 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenome prema sezonski prilagođenim podacima pala za 1,9 posto u odnosu na listopad kada je smanjena za 1,4 posto, pokazuju Eurostatove tablice.

Veći pad bilježile su samo Estonija i Švedska, za 3,7 odnosno 3,3 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar.

Kočnica energetski sektor

Godišnja usporedba pokazuje rast industrijske proizvodnje za dva posto i u EU i u eurozoni, prema kalendarski prilagođenim podacima. U listopadu porasla je za 3,7 posto u EU i za 3,4 posto u eurozoni.

Najviše je porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za devet posto u EU, te za 8,8 posto u eurozoni u odnosu na prošlogodišnji studeni.

Slijedi proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara koja je porasla za 7,2 posto u Uniji i 6,3 posto u eurozoni.

Najviše je smanjena proizvodnja energije, za 10,2 posto u Uniji, te 10,7 posto u zoni primjene zajedničke europske valute.

Irska na čelu

Irska je ponovno prednjačila rastom proizvodnje, za 34,9 posto u odnosu na studeni 2021. Slijede Malta i Danska gdje je porasla za 15,5 odnosno 9,3 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenome prema kalendarski prilagođenim podacima pala za dva posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, najsnažnije od početka pandemije. U listopadu smanjena je za 0,3 posto.

Najviše je pala u Estoniji, za 12,2 posto, a slijede Slovačka i Rumunjska gdje je smanjena za 10,7 odnosno četiri posto. (H)

You may also read!

Giving Friday 2024

Giving Friday: dm će donirati pet posto dnevnog prometa ostvarenog u petak 29. studenog

U petak 29. studenog dm će obilježiti Giving Friday, potpuno drugačiju verziju Crnog petka, povodom kojeg će donirati pet

Read More...
Predstavnici MMM

MMM Agramservis novi je izdavatelj mini obveznica

Privredna banka Zagreb (PBZ), dio Sektora inozemnih banaka (IBD) Intesa Sanpaolo Grupe, djelovala je kao jedini agent izdanja i

Read More...
Zaštita na radu investicija, a ne trošak

Zaštita na radu investicija, a ne trošak

Pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora - Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design