Ove ćemo godine imati jeftiniju proljetnu sjetvu nego lani, rekao je za Hinu član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić, upozorivši međutim na pad cijena poljoprivrednih proizvoda i uroda.
“Ove godine imat ćemo jeftiniju proljetnu sjetvu nego lani i to uglavnom zbog pada cijena gnojiva. Cijene mineralnih gnojiva su pale, a i gorivo je nešto jeftinije”, rekao je Brlošić.
Napominje da je porasla cijene sjemena, zaštitnih sredstava te troškova rezervnih dijelova i mehanizacije.
“Sjetva će biti jeftinija, ali imamo novi problem, a to je pad cijena uroda”, kazao je Brlošić.
“Troškovi su niži, ali s obzirom na pad cijena primarnih poljoprivrednih proizvoda sigurno je da će ratarstvo ove godine biti u popriličnim problemima”, upozorava.
Kaže da će se smanjiti površine pod uljanom repicom i to zbog zabrane određenih pesticida, a nešto će porasti površine pod suncokretom dok će kukuruza biti zasijano kao lani. Jesenas su povećane površine pšenice i ječma, što bi trebalo nadoknaditi pad u proizvodnji uljane repice.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak početkom ožujka je na stručnom skupu “Proljetna sjetva 2023.” u HGK-Županijskoj komori Osijek rekao kako se u proljetnoj sjetvi očekuje zadržavanje proizvodnje kukuruza na oko 270 tisuća hektara te suncokreta na 50 do 60 tisuća hektara, što bi bilo određeno povećanje.
Očekuje se stabilna proizvodnja soje na površinama od 85 do 90 tisuća hektara te nešto manja sjetva šećerne repe, koja je prošle godine bila zasijana na oko devet tisuća hektara, ali je Hrvatska industrija šećera ugovorila proizvodnju i u Sloveniji i Mađarskoj, rekao je tada Majdak.
Kazao je i da iako se bilježi povećanje cijena zaštitnih sredstava i sjemena, od pet do 15 posto, ovisno o vrsti sjemena i zaštitnih sredstava, cijena mineralnih gnojiva, koja je i najveći iznos u strukturi cijena poljoprivredne proizvodnje, jamči da ćemo i ove godine zadržati planirane sjetvene površine.
Ograničavanje cijena udar na primarnu poljoprivrednu proizvodnju
Kada je riječ o vladinim mjerama koje su predstavljene prošli tjedan, Brlošić kaže da je veliki dio njih koji se odnose na poljoprivredu namijenjen stočarstvu, koje se polako izvlači iz krize. Naime, znatno su porasle otkupne cijene u stočarstvu i taj se sektor prilično stabilizirao.
U vladinim mjerama mjerama ne vidi velike najave pomoći ratarstvu, a riječ je, kako je rekao, o sektoru koji ulazi u probleme i koji je zapostavljen u odnosu na stočarski.
Unatoč tome, ratarstvo pokazuje pozitivne trendove i sve što se dogodilo pozitivno u poljoprivredi donijelo je upravo ratarstvo, kaže Brlošić.
Smatra da je ograničavanje cijena određenih proizvoda zapravo udar na primarnu poljoprivrednu proizvodnju pa se postavlja pitanje koliko se time zapravo pomaže.
“Vlada je lani ograničila cijenu ulja i odmah drugi ili treći dan je cijena suncokreta pala za 40 lipa. Ako tri tone suncokreta pomnožite s 40 lipa, to je 1.200 kuna manje po hektaru za poljoprivrednika”, kaže Brlošić i zaključuje da su primarni proizvođači ti na kojima se prelomilo.
To je primjer kako ratarstvo dolazi u tešku poziciju, zaključuje Brlošić. (H)
