Cijene nafte zadržale su se u petak iznad razine od 79 dolara budući da je ulagače ohrabrio blaži rast cijena u SAD-u, koji otvara prostor za umjerenije podizanje kamatnih stopa, prigušujući prijetnju za gospodarstvo i potražnju.
Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila viša za 22 centa nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 79,49 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 45 centi višoj cijeni, od 74,82 dolara.
Ožujak je protekao u znaku problema u bankovnom sektoru nakon sloma američkog Silicon Valley Banka. U Europi posrnuli Credit Suisse natjerao je vladu i regulatore da hitno sastave plan o spašavanju u kojem je glavnu ulogu preuzeo veći konkurent UBS.
Intervencije američkih i švicarskih regulatora stišale su strah ulagača od bankovne krize koja bi naškodila gospodarskom rastu i potražnji za naftom, a pozornost se na kraju tjedna fokusirala na podatke o inflaciji u SAD-u.
Indeks osobne potrošnje u SAD-u porastao je u veljači za 0,3 posto u odnosu na siječanj kada je uvećan za 0,6 posto, stišavši bojazni da će središnja banka biti prisiljena nastaviti s agresivnim podizanjem kamatnih stopa, što koči i gospodarski rast i potražnju za naftom.
Cijene podupire i smanjena proizvodnja u iračkom Kurdistanu zbog arbitražne presude prema kojoj izvog preko turske luke Ceyhan mora odobriti vlada u Bagdadu. Iz iračkog Kurdistana dnevno na tržišta stiže u prosjeku 450 tisuća barela.
Uzlazni trend podupire i pad zaliha u SAD-u prošlom tjednu, na najnižu razinu u dvije godine i rast aktivnosti u kineskoj industriji u ožujku.
Značajniji rast cijena zaustavilo je pak usvajanje zakona u Zastupničkom domu američkog Kongresa u četvrtak koji bi trebao potaknuti proizvodnju nafte i plina u SAD-u i ograničiti klimatske inicijative.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je danas objavila da je u četvrtak cijena barela košarice nafte njezinih članica bila gotovo nepromijenjena i iznosila je 77,53 dolara. (H)
