CIjene hrane pale su u svibnju na najnižu razinu u dvije godine, budući da je pad cijena biljnih ulja, žitarica i mliječnih proizvoda prevagnuo nad poskupljenjem šećera i mesa, izvijestila je u petak agencija Ujedinjenih naroda FAO.
Indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u svibnju za 3,4 boda u odnosu na revidiranu vrijednost u travnju, kliznuvši na 124,3 boda, najnižu razinu od travnja 2021. godine.
U odnosu na prošlogodišnji ožujak, kada je dosegnula najvišu razinu otkada FAO objavljuje izvješća, njegova je vrijednost niža za 22 posto. Najviše su u svibnju pojeftinila biljna ulja, za gotovo devet posto u odnosu na travanj, odražavajući velike zalihe i slabu potražnju za palminim uljem.
Značajno su pojeftinile i žitarice, za 4,8 posto, zbog pojačane opskrbe i produljenja sporazuma o izvozu žitarica iz regije Crnog mora. FAO je ipak upozorio na kontinuirano poskupljenje riže, djelomično zbog smanjene opskrbe iz nekih izvoznica.
Pad je iskazao i indeks koji prati kretanje cijena mlijeka i mliječnih proizvoda, za više od tri posto, odražavajući zamjetno pojeftinjenje sireva i sezonsko povećanje proizvodnje mlijeka na sjevernoj hemisferi.
Šećer je pak u svibnju poskupio četvrti mjesec zaredom, i to za 5,5 posto u odnosu na travanj, potaknut smanjenom ponudom koja je potaknula bojazni da bi vremenski fenomen El Nino mogao značajno urodu u idućoj sezoni.
Dodatni poticaj cijenama šećera bila su i kašnjenja u isporukama zbog oštre konkurencije soje i kukuruza u Brazilu, ističu u FAO-u. U odnosu na prošlogodišnji svibanj šećer je poskupio za 31 posto, pokazuje izvješće.
Blago je u svibnju poskupilo i meso, za jedan posto u odnosu na travanj, što FAO objašnjava kontinuirano snažnom uvoznom potražnjom za mesom peradi u Aziji i smanjenom ponudom govedine u SAD-u.
U zasebnom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je prognozirao da će u ovoj godini u svijetu biti proizvedeno 2,813 milijardi tona žitarica, za jedan posto više nego lani.
Globalne zalihe žitarica trebale bi do kraja sezone 2023/2024. biti veće za 1,7 posto nego na njezinom početku i dosegnuti rekordnih 873 milijuna tona, procjennuje FAO, dodavši da bi najviše trebale porasti zalihe kukuruza, riže i ječma. Zalihe pšenice i sirka trebale bi biti niže nego na početku sezone.
Trgovina žitaricama trebala bi se u sezoni 2023/2024. zadržati na razini sezone na izmaku, budući da će pojačani obujam trgovine žitaricama poput kukuruza i i riže biti protuteža očekivanom smanjenju obujma trgovine pšenicom. (H)
