Odbor Svjetske banke danas je Republici Hrvatskoj odobrio sredstva za unaprjeđenje istraživanja i inovacija s usmjerenjem na zelene i digitalne tehnologije poboljšanjem institucionalne infrastrukture i uspješnosti istraživanja koja provode istraživačke institucije i poduzeća.
Projekt digitalne, inovativne i zelene tehnologije (DIGIT) u iznosu od 116,4 milijuna USD olakšat će digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju gospodarstva, povećati resurse za primijenjena istraživanja i eksperimentalni razvoj te poduprijeti napore koje hrvatska vlada ulaže u jačanje svojih institucionalnih kapaciteta za kreiranje politika istraživanja i razvoja. Digitalna transformacija pomaže u integriranju digitalnih tehnologija u svrhu povećanja produktivnosti i ekonomske učinkovitosti. U okviru zelene tranzicije potiče se i jača primjena rješenja koja mogu pomoći u tranziciji prema gospodarstvu s neutralnim učincima na klimu i okoliš.
Projektom DIGIT financirat će se, putem različitih darovnica, digitalna i zelena istraživanja i inovacije te će se njime dodatno povećati i poboljšati učinkovitost ulaganja te izgraditi kapaciteti institucija za provedbu tog programa. U okviru projekta podržat će se i reforme predviđene Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) te Strategijom pametne specijalizacije (S3), kao i aktivnosti važne za pristupanje Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Projekt će se provoditi u uskoj suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.
„Ovim projektom povećat će se kapacitet tijela javne uprave i državnih tijela za pružanje učinkovitije potpore sustavu inovacija i financiranje intervencija s mogućim transformacijskim učinkom na izvrsnost istraživanja”, rekao je Jehan Arulpragasam, direktor Svjetske banke za Hrvatsku. „Istraživačkim institucijama i istraživačima izravno će koristiti različite darovnice za novu istraživačku infrastrukturu, čime će se poboljšati upravljanje postojećom infrastrukturom i uspostaviti nova suradnja s privatnim sektorom. Predviđena ulaganja u tehnologije za digitalna i zelena istraživanja mogu dovesti i do znatnog povećanja produktivnosti poduzeća i biti velika prilika za rast hrvatskoga gospodarstva koje je usmjereno na usluge.”
Dosad su rezultati Hrvatske u digitalnim i zelenim istraživanjima i razvoju bili skromni. Istraživačka zajednica suočavala se s poteškoćama u provedbi visokokvalitetnih istraživanja i uspostavljanju stvarnih veza s poslovnim sektorom, često zbog nedostatka financiranja, zastarjele infrastrukture i opreme te nedovoljno dobrog javnog upravljanja i institucionalnog okvira. Sudjelovanje u međunarodnim nadmetanjima u području istraživanja i razvoja bilo je na niskoj razini te su hrvatske istraživačke institucije i poduzeća teško dolazila do kompetitivnih i prestižnih sredstava iz Obzora 2020., programa Europske unije za istraživanja i inovacije koji je bio dostupan u razdoblju 2014. – 2020. Digitalna i zelena istraživanja i inovacije bili su vrlo ograničeni, uz tek nekoliko patenata u području industrijskih digitalnih tehnologija te samo 9,5 % patenata u tehnologijama povezanima sa zaštitom okoliša.
Izravnu korist ostvarit će i poduzeća jer će primiti potporu za utvrđivanje istraživačkih potreba, usklađivanje s istraživačkim kapacitetima, uspostavu suradnje, provedbu projekata istraživanja i razvoja u području digitalnih i zelenih tehnologija te provedbu projekata s pečatom izvrsnosti.. Projekt će koristiti i čitavom gospodarstvu Republike Hrvatske jer će se poboljšati sustavni izgledi i uvjeti za istraživanja i razvoj, rast poslovanja, produktivnost i posljedično otvaranje radnih mjesta.
Grupacija Svjetske banke u Hrvatskoj:
Od prvog zajma 1994. za hitnu obnovu u ratu oštećene infrastrukture, u proteklih trideset godina Grupacija Svjetske banke podržala je više od 100 projekata u iznosu od 6,5 milijardi USD te pružila znanje i tehničku pomoć za jačanje institucija i podršku u kreiranju javnih politika izradivši više od 330 izvješća i studija.
U okviru svojeg programa Svjetska banka pruža znanje, tehničku pomoć i financiranje u području prometa, pravosudnih usluga, poslovnog okruženja, zemljišne administracije, znanosti i tehnologije, obnove ključnih zdravstvenih i obrazovnih ustanova nakon potresa, deinstitucionalizacije, održivosti mirovinskog sustava te javne uprave.
