Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?

In Konferencije / savjetovanja
Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?

Hrvatska na prvom mjestu EU-a po pitanju namjere za pokretanje poslovnog pothvata, ali na začelju po gustoći ‘odraslih’ poduzeća.

  • Ovim izvješćem Hrvatska ulazi u treće desetljeće sudjelovanja Hrvatske u GEM istraživanju (od 2002. godine) što omogućava uočavanje trendova i obrazaca poduzetničke aktivnosti.
  • Istraživanje je potvrdilo i da poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće.

Najnovije GEM istraživanje za 2022. godinu potvrdilo je da u Hrvatskoj postoji visoka razina percepcije o prilikama za poduzetnički pothvat s tendencijom snažnog rasta (od 2020. do 2022. sa 47,2% na 60%). U svim promatranim godinama, pa i u pandemijskoj 2020., Hrvatska je po percepciji o prilikama bila iznad prosjeka EU zemalja koje su sudjelovale u GEM istraživanju.

U percepciji o namjerama za pokretanje poslovnog pothvata, Hrvatska je po optimizmu ne samo iznad prosjeka EU, nego je u sve tri promatrane godine na prvom mjestu (26,4% odrasle populacije to bi željelo u 2022. godini, prema 15,3% odrasle populacije u EU). Ovako visoki optimizam o prilikama i namjerama poduzetničkog djelovanja praćen je i visokom samouvjerenošću o osobnim sposobnostima za pokretanje poslovnog pothvata – Hrvatska je ponovo na prvom mjestu među EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju (u 2022. godini tako misli o sebi 73,6% odrasle populacije, a prosjek EU je 50,8%).

Međutim, istraživanje je potvrdilo i da poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće. Prema ocjenama stručnjaka samo dvije komponente (raspoloživost i kvaliteta fizičke infrastrukture – telekomunikacijska i prometna, te dinamika domaćeg tržišta) djeluju stimulirajuće na poduzetničku aktivnost. Posebno ograničavajuće komponente poduzetničke okoline u Hrvatskoj su, i tijekom 2022. godine, bile vladine politike prema prioritetima i regulatornom okviru, prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor, te nedostatan doprinos obrazovanja (osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, te tercijarnog) izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih.

Društvene vrijednosti o poduzetništvu su ocjenjene u Hrvatskoj slično kao što su prosječne ocjene ispitanika u EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju, u vezi karijere i medijske pažnje poduzetništvu, ali značajnije ispod kada se procjenjuje imaju li poduzetnici visok status u društvu. U 2022. godini, 63% ispitanika smatra da je biti poduzetnik dobar izbor karijere, što je u skladu s činjenicom da je Hrvatska u vrhu EU zemalja po iskazanim namjerama pokretanja poslovnog pothvata.

Ovo su samo neki od najvažnijih zaključaka iz najnovijeg istraživanja „Global Entrepreneurship Monitor (GEM)“ za Hrvatsku: Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?“, koje je danas predstavljeno u Hrvatskom novinarskom domu u organizaciji Hrvatske udruga banaka, pokrovitelja medijske promocije projekta. U 2022. godini, Hrvatska je sudjelovala 21. put u GEM istraživanju, a nositelj istraživanja je CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništvo.

Istraživački tim kao i proteklih godina čini grupa istraživača sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof.dr. Slavica Singer, voditeljica tima i članovi tima prof.dr.sc. Nataša Šarlija, prof.dr.sc. Sanja Pfeifer i prof.dr.sc. Sunčica Oberman Peterka.

U uvodnom dijelu događanja uzvanicima se obratila Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka: „U ne tako dalekoj perspektivi Hrvatska bi mogla ući u OECD. Okvir OECD-a, kluba najrazvijenijih država svijeta, od vlasti zahtijeva daljnje poboljšanje regulacije, reforme, razvoj tržišta kapitala i bolje upravljanje državnim poduzećima. Kada se sve zbroji, u narednim godinama imamo priliku dodatno poboljšati konkurentski položaj domaćih poduzeća i tako im otvoriti novi prostor za investicije i zapošljavanje. Ulazimo u klub najboljih i najjačih, ali to ne znači da možemo odahnuti nego da izazovi tek predstoje.“

U ime Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, glavnog financijskog sponzora i partnera GEM istraživanja u Hrvatskoj, uvodno je pozdravio državni tajnik Hrvoje Bujanović: „Kralježnicu gospodarsta globalno čine 90% gospodarskih subjekata kvalificiranih kao male i srednje poduzetništvo, a ako gledamo komponente tehnološki dodane vrijednosti, inovacija, istraživanja i razvoja važno je reći da one dolaze prvenstveno iz manjih ekosustava. Poduzetnici su temelj društvenog razvoja i upravo zato je važno usmjeriti pažnju na edukaciju i razvoj vještina u najvećoj mogućoj mjeri. Ključni izazovi u današnje vrijeme su nedostatak radne snage, usmjeravanje poslovanja prema zelenoj tranziciji i korištenju obnovljivih izvora energije koji otvaravaju vrata i mogućnosti novim poduzetnicima i kvalitetnim inicijativa od društvene koristi.“

Predstavljajući rezultate najvećeg svjetskog istraživanja o poduzetništvu prof.dr. Slavica Singer, naglasila je: „Nakon 21 godine sudjelovanja u najvećem svjetskom istraživanju o poduzetništvu, Hrvatska ima snažnu informacijsku osnovicu za oblikovanje politika, programa i različitih intervencija u sve komponente poduzetničke okoline. To uključuje vladine politike i programe prema poduzetništvu, koji mogu biti oblikovani na činjenicama a ne pretpostavkama, promjene u obrazovnom sektoru za osnaživanje mladih za poduzetničko razmišljanje i poduzetničke kompetencije, ne samo u užem smislu pokretanja poslovnog pothvata, nego proaktivnog, inovativnog i odgovornog djelovanja u okviru doprinosa ostvarivanju UN ciljeva održivog razvoja. Više ne možemo reći nismo znali, jer sada nakon 21 godinu poznati su trendovi, obrasci poduzetničkog djelovanja i razlozi za sporo eliminiranje prepreka. Međunarodna vidljivost Hrvatske kroz GEM istraživanje je važna dodatna vrijednost, posebno sada kada se otvaraju procesi priključivanju OECD-u, jer OECD koristi brojne GEM indikatore kao metriku u analizi poduzetničkog kapaciteta zemlje.“

Poduzetnička aktivnost Hrvatske mjerena kroz ukupnu ranu aktivnost – TEA indeks (poslovni pothvati do 42 mjeseca starosti) i aktivnost ‘odraslih’ poduzetnika (starijih od 42 mjeseca aktivnosti) ima stabilne ali različite tendencije promjena u odnosu na prosjek EU zemalja – iznadprosječno učešće rane poduzetničke aktivnosti i ispodprosječno učešće ‘odraslih’ poduzeća. Po gustoći ‘odraslih’ poduzeća (broj ‘odraslih’ poduzeća na 100 odraslih stanovnika) Hrvatska je i 2022. godine na začelju EU zemalja koje su sudjelovale u GEM istraživanju sa samo 47% od EU prosjeka (sa tendencijom pada od 57% u 2020. godini). Ovako niska razina prisutnosti ‘odraslih’ poduzeća dugotrajna je karakteristika hrvatskog gospodarstva, što i dalje upozorava na nisku osnovicu generiranja nove vrijednosti.

Vitalnost poduzetničke strukture ovisi o intenzitetu ulaska u poduzetničku aktivnost, o izlasku iz poduzetničke aktivnosti i učešću rastućih poduzeća. Nakon ‘ostalih’ razloga (mirovina, osobni razlozi, iznenadni događaji) najčešći razlog izlaska iz poslovne aktivnosti u 2022. godini su vladine politike / porezna politika / birokracija (15,1%, u odnosu na sve razloge izlaska), a na drugom mjestu se ponovo, nakon 2021. godine, pojavio izlazak zbog uočene nove prilike (14.0%) i po tome je Hrvatska malo iznad prosjeka EU zemalja koje su sudjelovale u GEM istraživanju (13,1%). Neprofitablinost se pojavljuje kao jedan od tri najčešća razloga, s promjenjivim rangom.

Po poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika (aktivnost na razvoju novog proizvoda / usluge, ili pokretanje nove poslovne jedinice za poslodavca) Hrvatska je značajno iznad prosjeka EU zemalja koje sudjeluju u GEM istraživanju u svim godinama od kada se taj pokazatelj prati, tj. od 2011. godine. U 2021. godini 9,44% zaposlenika u Hrvatskoj imaju poduzetničku aktivnost unutar svog poduzeća, dok je prosjek za EU zemlje koje su sudjelovale u GEM istraživanju 5,3%. Po tom pokazatelju Hrvatska je uvijek bila među prvih pet EU zemalja, a u 2020. i 2021. je na prvom mjestu, ali taj oblik poduzetničkog djelovanja još uvijek nije prepoznat kao važna komponenta poduzetničkog kapaciteta Hrvatske.

Poduzetnička demografija i dalje pokazuje relativno stabilne odnose u distribuciji poduzetničke aktivnosti i po rodnosti i po dobi. Hrvatska je još uvijek značajnije ‘muška’ zemlja po poduzetničkoj aktivnosti (1,8 omjer muških i ženskih novopokrenutih poslovnih pothvata), malo iznad prosjeka EU zemalja (1,5) koje su u 2022. godini sudjelovale u GEM istraživanju. Razlozi rodne neuravnoteženosti u poduzetničkoj aktivnosti najčešće su rezultat (ne)dostupnosti usluga koje su bitne za organizaciju obiteljskog života, a čiji sadržaji su uglavnom u ‘opisu posla’ žena u obitelji (briga o djeci i briga o starijim članovima obitelji) i kulturološkog konteksta.

Sektorska rasprostranjenost novih poslovnih pothvata u Hrvatskoj (mjereno TEA indeksom) pokazuje i u 2022. godini gotovo dvostruko više takvih pothvata u ekstraktivnoj industriji (11,2% vs. 5,1%), a značajnije manje u sektoru usluga za potrošače (za oko 35%), uspoređeno s prosjekom EU zemalja koje su sudjelovale u GEM istraživanju.

Razlike u regionalnoj rasprostranjenosti poduzetničke aktivnosti su stabilne i konzistentne s ‘čvrstim’ razvojnim pokazateljima, ali su se u razdoblju 2020.-2022. pojavili određeni obrasci promjena u intenzitetu poduzetničkih aktivnosti po regijama. Kontinuirani rast novopokrenutih poslovnih pothvata pokazuju samo dvije regije (Istra, Primorje i Gorski Kotar, te Lika i Banovina), usprkos pandemiji COVID-19. Lika i Banovina više nije regija s najnižom poduzetničkom aktivnosti (u 2022. godini se izjednačila sa Zagrebom i okolicom), ali se razlika u prepoznavanju prilika povećala (sa 4 puta više u 2021. godini na 4,5 puta više u Zagrebu i okolici nego u Lici i Banovini). Iako u 2022. godini u svim regijama dominira razlog ‘zaraditi za život’ za ulazak u poduzetničku aktivnost, ipak u Zagrebu i okolici je taj razlog zastupljen s 61,4%, u Lici i Banovini sa 79,1%, a u Sjevernoj Hrvatskoj s 84,1%.

Od 2021. godine, GEM istraživanje prati osvještenost poduzetnika o UN ciljevima održivog razvoja i u kojoj mjeri vode računa o društvenom i okolišnom utjecaju svojih poslovnih pothvata. I u 2022. godini obje kategorije poduzetnika (TEA i ‘odrasli’) izrazile su osvještenost o UN ciljevima održivog razvoja iznad prosjeka poduzetnika u EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju, ali i opredijeljenost da prilikom planiranja budućnosti svog poslovnog pothvata vode računa o implikacijama na dobrobit društva i okoliša.

Visoko učešće anketiranih poduzetnika sa stavom da su društveni / okolišni razlozi važniji od profita nije u potpunosti praćeno i ocjenama (u skali 0-10) koje su o tome dali intervjuirani eksperti (4,88) u odnosu na prosjek EU zemalja (5,26), pri čemu prednjače Francuska (6,39), Švedska (6,16) i Litva (6,15).

Nakon više od dvadeset godina u Hrvatskoj su prepoznatljivi trendovi jačanja rane poduzetničke aktivnosti uz još uvijek prisutan niski motivacijski indeks (više ljudi koji pokreću poslovni pothvat zbog nužde nego u grupi EU zemalja), niska gustoća ‘odraslih’ poduzeća, ali i rastući broj poduzeća s inovativnim proizvodima i tehnologijom na nacionalnoj i međunarodnoj razini, te neuravnotežena regionalna poduzetnička aktivnost. Istovremeno, kvalitetu poduzetničke okoline trajno ograničavaju vladine politike prema regulativi, nedostatna suradnja istraživačkog i poslovnog sektora, te nedovoljan doprinos obrazovanja u jačanju poduzetničkih kompetencija mladih.

Za promjenu stanja ključne su usklađene, istovremene i konzistentne vladine politike na stvaranju poticajne poduzetničke okoline (prvenstveno u eliminiranju administrativnih barijera), obrazovne institucije (kroz omogućavanje svima da u procesu obrazovanja izgrade svoje poduzetničke kompetencije), poslovni, istraživački i financijski sektor (kroz jačanje konkurentnosti podržavanjem suradnje na inoviranju proizvoda / usluga i poslovnih procesa) i pojedinci s poduzetničkim kompetencijama (proaktivnost, inovativnost i odgovornost za osobne izbore), koji će pokretati poslovne pothvate zbog prepoznatih prilika kojima mogu doprinositi kvaliteti života ljudi i planete.

Hrvatska, kao i ostale EU zemlje, ima dva instrumenta za implementaciju dogovorenog i javno praćenje izvršenja – perspektiva Europskog semestra i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji su okosnica su utvrđivanja odgovornosti na institucionalnoj razini. Indikatori GEM istraživanja, upravo zbog toga što su temeljeni na perceptivnim ocjenama, daju komplementarno sadržajnu (uz ‘čvrste’ pokazatelje o BDP po stanovniku, nezaposlenosti, registriranim poduzećima) i vremenski relevantnu informaciju za praćenje ostvarivanja raznih strategijskih dokumenata, pa time i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, te mogu doprinijeti dizajniranju vladinih politika temeljenih na rezultatima istraživanja, a ne na pretpostavkama.

Nakon predstavljanja rezultata GEM istraživanja uslijedila je panel rasprava koju je moderirao Velimir Šonje, ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike. Na panel raspravi su sudjelovali Hrvoje Balen, osnivač i suvlasnik Algebre, Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca i Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.

O GEM istraživanju:
Global Entrepreneurship Monitor (GEM) najveće je svjetsko istraživanje poduzetništva pokrenuto 1999. godine, od deset najrazvijenijih zemalja, koje su željele utvrditi o čemu ovisi poduzetnička aktivnost u zemlji, zašto postoje razlike među zemljama i što vlade mogu učiniti u izgradnji poduzetničke okoline koja djeluje stimulirajuće, a ne ograničavajuće, na poduzetničku aktivnost pojedinaca.
U 2022. godini u istraživanju je sudjelovala 51 zemlja, u Europi 22, a u Europskoj uniji 18 zemalja. Ovim izvješćem Hrvatska ulazi u treću deceniju sudjelovanja Hrvatske u GEM istraživanju (od 2002. godine) što omogućava uočavanje trendova i obrazaca poduzetničke aktivnosti. Longitudinalne i međunarodne usporedbe (s grupama zemalja kojima Hrvatska pripada i s kojima se uspoređuje: EU i zemlje s visokom razinom bruto domaćeg dohotka po stanovniku) omogućene su korištenjem standardiziranih indikatora izračunatih iz podataka prikupljenih istim istraživačkim alatima u skladu s teorijski utemeljenim konceptualnim okvirom.

U Hrvatskoj, uzorak je u svim godinama bio 2000 odraslih ispitanika, pa tako i u 2022. godini, što znači da je od uključivanja Hrvatske u GEM istraživanje do sada (od 2002. do 2022. godine) slučajnim izborom bilo obuhvaćeno 42 000 osoba. Neke zemlje opredjeljuju se za veće uzorke ispitanika zbog želje za utvrđivanjem razlika u poduzetničkoj aktivnosti unutar zemlje i zbog oblikovanja djelotvornijih politika ciljanih na jačanje poduzetničke aktivnosti u dijelovima zemlje koja su razvojno deprivirana. Na primjer u 2022. godini, kao i u prijašnjim godinama, veličine uzorka su u Njemačkoj 4 110, Švedskoj 3 718, Francuskoj 3 791, Francuskoj 3 830, Poljskoj 8 000, u Španjolskoj čak 36 235. Pored slučajnog uzorka odraslih stanovnika u GEM istraživanju sudjeluju i eksperti koji vrednuju kvalitetu i važnost komponenti poduzetničke okoline – u 2022. godini svoje ocjene su dala 37 eksperta, odnosno od 2002. godine u istraživanju je sudjelovalo 397 eksperata istraživanju (u nekim godinama, u skladu s propozicijama, mogli su sudjelovati isti eksperti kao i u nekoj od prethodnih godina, pa je tako broj ekspertskih doprinosa / mišljenja do sada 881).

U Hrvatskoj se rezultati GEM istraživanja uvijek interpretiraju u vremenskom kontekstu koji je duži od jedne godine (najčešće trogodišnje razdoblje), radi uočavanja promjena. Na taj način se potvrđuje ili opovrgava stabilnost uočenih tendencija i obrazaca poduzetničkog djelovanja u Hrvatskoj, te identificiraju kritična područja koja zahtijevaju intervencije od razine pojedinca do institucija. U ovom izvješću prezentiraju se rezultati istraživanja u 2022. godini u usporedbi s rezultatima iz 2020. i 2021. godine. GEM indikatori se ne smiju tumačiti izolirano jedan od drugih, jer se time poništava konceptualni okvir koji određuje teorijsku relevantnost GEM istraživanja. Povezivanjem GEM indikatora povećava se njihova informacijska vrijednost (npr. motivacijski indeks, stopa obnavljanja poduzetničke strukture…).

Za pozicioniranje Hrvatske prema svim zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanjima u 2022., 2021. i 2020. godini treba koristiti globalne godišnje izvještaje http://gemconsortium.org/report

You may also read!

Giving Friday 2024

Giving Friday: dm će donirati pet posto dnevnog prometa ostvarenog u petak 29. studenog

U petak 29. studenog dm će obilježiti Giving Friday, potpuno drugačiju verziju Crnog petka, povodom kojeg će donirati pet

Read More...
Predstavnici MMM

MMM Agramservis novi je izdavatelj mini obveznica

Privredna banka Zagreb (PBZ), dio Sektora inozemnih banaka (IBD) Intesa Sanpaolo Grupe, djelovala je kao jedini agent izdanja i

Read More...
Zaštita na radu investicija, a ne trošak

Zaštita na radu investicija, a ne trošak

Pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora - Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design