Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale, nakon višetjednog rasta, a pod najvećim je pritiskom bio tehnološki sektor, koji je posljednjih godina predvodio po rastu na tržištu.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 2,9 posto, na 40.345 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4,3 posto, na 5.408 bodova, a Nasdaq indeks 5,8 posto, na 16.690 bodova.
Najveći tjedni gubitak S&P 500 i Nasdaq indeksa u više od godinu i pol dana ponajviše je posljedica pritiska na tehnološki sektor.
Cijene dionica u tom sektoru posljednjih tjedana znatno osciliraju jer ulagači nisu sigurni da još ima prostora za njihov rast, s obzirom da je taj sektor prevodio po rastu još od koronakrize.
Svi posljednji podaci pokazuju da inflacija u SAD-u slabi, a slabi i tržište rada, dok se rast gospodarstva usporava.
Zbog toga se američkoj središnjoj banci otvara prostor za smanjenje kamatnih stopa, što bi trebalo potaknuti rast gospodarstva.
U takvim okolnostima dio ulagača počeo se povlačiti iz tehnološkog sektora i ulagati u druge koji bi trebali imati koristi od ubrzanja rasta gospodarstva.
Zbog toga su prošloga tjedna znatno pale cijene dionica najvećih tehnoloških kompanija, tzv. ‘sedam veličanstvenih’ – Microsofta, Applea, Nvidie, Alphabeta, Amazon.coma, Tesle i Meta Platformsa.
Kretanja na tržištu uvelike ovise i o špekulacijama u vezi smanjenja kamata.
Nakon izjava niza čelnika Feda, gotovo je sigurno da će središnja banka već na sjednici u rujnu smanjiti kamatne stope. Pitanje je samo za koliko.
Većina analitičara očekuje smanjenje kamata za 0,25 postotnih bodova, no ima i onih koji očekuju rez za oštrijih 0,50 postotnih bodova.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Stoxx 600 indeks vodećih europskih dionica potonuo je 2,5 posto, pa je skliznuo s rekordnih razina.
Pritom je londonski FTSE indeks pao 2,3 posto, na 8.181 bod, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,2 posto, na 18.301 bod, a pariški CAC 3,6 posto, na 7.352 boda. (H)
