Prvi koraci europske integracije započeli su još prošlog stoljeća, točnije 9. svibnja 1950. godine. Sagrađena na čvrstim temeljima solidarnosti i mira, prema zamisli njezina idejnog začetnika Roberta Schumana, Europska unija tijekom desetljeća se razvijala i napredovala.
Između ostalog navedeno razdoblje svjedoči predanosti Europske unije zaštiti ljudi na radu, što se odražava i u Europskom stupu socijalnih prava.
U Europskom stupu socijalnih prava utvrđuje se 20 prava i načela, uključujući pravo iz članka 31. Povelje Europske unije o temeljnim pravima na radne uvjete kojima se čuvaju zdravlje, sigurnost i dostojanstvo radnika. U skladu s desetim načelom europskog stupa socijalnih prava radnici imaju pravo na visoku razinu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu te na radno okružje koje je prilagođeno njihovim profesionalnim potrebama i koje će im omogućiti da što dulje sudjeluju na tržištu rada. Iako sam po sebi nije pravno obvezujuć, europski stup socijalnih prava čini paket zakonodavnih i ostalih mjera mekog prava kojim se nastoji potaknuti konvergencija u EU-u.
Zakonodavni okvir EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu sastoji se od okvirne direktive i 24 posebne direktive koje su s vremenom izrađene. Okvirna direktiva o sigurnosti i zdravlju na radu iz 1989. temelj je zajedničkih načela i minimalnih standarda u EU-u. Usmjerena je na kulturu sprečavanja rizika i njome se utvrđuju obveze poslodavaca u pogledu: procjena rizika; preventivnih mjera; pružanja informacija o sigurnosti i zdravlju na radu radnicima; osposobljavanja; savjetovanja; i ravnomjernog sudjelovanja. Te se obveze primjenjuju u svim sektorima i zanimanjima te na javne i privatne poslodavce. Posebne direktive odnose se na određene rizike, skupine i okruženja. U nacionalnim zakonima države članice mogu odrediti i strože standarde od onih utvrđenih direktivama.
U središtu strateškog okvira EU-a za zdravlje i sigurnost na radu 2021.–2027.nalazi se predviđanje promjena u novom svijetu rada i upravljanje njima, poboljšanje prevencije nesreća i bolesti na radnome mjestu te povećanje pripravnosti za sve potencijalne buduće zdravstvene krize.
Osim zdravlja i dobrobiti, postoje i snažni gospodarski razlozi za visoku razinu zaštite radnika. Troškovi nesreća i bolesti povezanih s radom za gospodarstvo EU-a iznose više od 3,3 % BDP-a, godišnje oko 460 milijardi EUR.
U RH u 2024.godini smrtno je na radu stradalo 30 radnika, a njih još 26 preminulo je u radnim prostorima poslodavaca zbog bolesti! Prijavljeno je i 17.886 ozljeda na radu,uz pretpostavku da je bilo dodatno i onih koje nisu prijavljene.Profesionalnih bolesti prijavljeno je 187, a moguće je da je i ta brojka veća. Popunjenost inspektora za zaštitu na radu, u odnosu na sistematizaciju je na svega 64 posto, a nedostaje i 70 timova medicine rada koji trebaju svakodnevno osigurati zdravstvenu pomoć poslodavcima i radnicima na radu.
Hrvatska je 2013. postala punopravna članica Europske unije. Članstvom u Europskoj uniji Hrvatskoj su otvorene brojne mogućnosti, uključujući korištenje bespovratnih financijskih sredstava kroz fondove, i u području sigurnosti i zdravlja na radu. Ali to nije dovoljno, ukoliko nije uspostavljen odgovarajući sustav, koji će omogućiti uvjete za vladavinu prava, stručnu inspekcijsku kontrolu, kvalitetnu skrb o zdravlju radne populacije, primjereni položaj, uvažavanje struke i njenu organiziranost, smisleno i poticajno usavršavanje, koordinaciju i sinergiju između područja zdravlja na radu i sigurnosti na radu, ciljane motivirajuće nacionalne kampanje osvješćivanja, te praktično, poduzetno i inovativno kontinuirano proaktivno djelovanje na svim razinama.
Nakon nedavnog povratka na ranije dokazane dobre postavke socijalnog partnerstva, i ponovnog ustroja Ureda za socijalno partnerstvo, Vlada RH ,uz potporu udruga poslodavaca i sindikata trebala bi stvoriti preduvjete za jačanje zdravlja i zaštite na radu, uspostavom institucionalnog okvira uz djelatno uključivanje predstavnika znanstvene zajednice; nacionalnog Zavoda za sigurnost i zdravlje na radu, i stvaranjem uvjeta za osnivanje Hrvatske komore inženjera sigurnosti i zaštite, kako bi se osigurao profesionalni razvoj, neovisno i kvalitetno zastupanje i zaštita interesa struke.
Zdravi i sigurni radni uvjeti preduvjet su za zdravu i produktivnu radnu snagu. Nikoga ne bi smjele pogađati bolesti ili nesreće povezane s poslom. To je i važan aspekt održivosti i konkurentnosti gospodarstva RH i EU-a.
Zadaća je poslodavaca, radnika, njihovih organizacija, i stručnjaka pretvoriti tu predanost u djelo poticanjem kulture prevencije, učinkovitim upravljanjem rizicima, sprječavanjem nezgoda i nesreća, ozljeda na radu, profesionalnih i drugih bolesti povezanih s radom.
Cjeloživotno učenje i promicanje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, jedna su od najvažnijih aktivnosti, a ovogodišnja 25.jubilarna godišnja nacionalna konferencija s međunarodnim sudjelovanjem „Sigurnost i zdravlje na radu: izazovi i prilike“, te prateći cjelogodišnji program XXL (https://skup-znr.zirs.hr/prijava/), najkvalitetnija su prilika za sveobuhvatnu razmjenu znanja, mišljenja i iskustva, interdisciplinarno povezivanje, dijalog i prezentaciju ideja i rješenja kojima je moguće doprinijeti oblikovanju sigurnog i zdravog radnog okruženja.
Vitomir Begović
