Ako želimo povećati produktivnost i konkurentnost hrvatskog gospodarstva, moramo jednako brzo razvijati kompetencije ljudi kao što razvijamo nove tehnologije. Upravo zato stručni kratki studiji mogu postati jedan od važnijih alata za povezivanje visokog obrazovanja i potreba tržišta rada, zaključak je stručnog foruma “Kako brže razvijati kompetencije koje nedostaju tržištu rada? – Stručni kratki studiji kao model povezivanja visokog obrazovanja i potreba gospodarstva”, održanog u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Na forumu su predstavnici gospodarstva, visokih učilišta i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, raspravljali o tome kako hrvatskom gospodarstvu osigurati brži razvoj kompetencija potrebnih za digitalnu transformaciju, zelenu tranziciju, te veću produktivnost i dugoročnu konkurentnost. Istaknuli su kako se hrvatsko gospodarstvo danas ne suočava samo s nedostatkom radne snage, nego sve više i s nedostatkom odgovarajućih kompetencija. U uvjetima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalne transformacije i sve kraćeg životnog ciklusa znanja, tradicionalni modeli obrazovanja više ne mogu sami odgovoriti na potrebe tržišta rada.
Upravo zato ulaganje u razvoj kompetencija danas postaje jednako važno kao i ulaganje u nove tehnologije. Bez ljudi s odgovarajućim znanjima nema uspješne digitalne transformacije, razvoja i pune primjene umjetne inteligencije, povećanja produktivnosti niti dugoročne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Jedan od mogućih odgovora predstavljaju stručni kratki studiji – novi model visokog obrazovanja koji omogućuje stjecanje konkretnih, tržišno relevantnih kompetencija u kraćem vremenu te otvara nove mogućnosti za cjeloživotno učenje, usavršavanje i prekvalifikacije odraslih. Ovakav model posebno je važan u okolnostima kada poslodavci trebaju brže odgovore na promjene u poslovanju, razvoju tehnologije i potrebama tržišta rada.
Iako su stručni kratki studiji prepoznati i u preporukama OECD-a kao važan instrument razvoja kompetencija, u Hrvatskoj su još uvijek nedovoljno poznati poslodavcima, a izvodi ih tek nekoliko visokih učilišta. S ciljem otvaranja šire rasprave o njihovoj ulozi te jačanja suradnje između gospodarstva, visokog obrazovanja i donositelja javnih politika, Hrvatska udruga poslodavaca organizirala je stručni forum na kojem je naglašeno kako poslodavci više ne mogu biti samo korisnici obrazovnog sustava, već moraju postati njegovi aktivni partneri. Njihovo sudjelovanje u oblikovanju studijskih programa, definiranju ishoda učenja, provedbi stručne prakse i mentoriranju studenata preduvjet je da obrazovni sustav razvija kompetencije koje će biti primjenjive odmah po završetku obrazovanja.
“Usprkos nikada nižoj stopi registrirane nezaposlenosti, Hrvatska danas ima vrlo nisku stopu zaposlenosti mladih koja za oko 10 postotnih bodova zaostaje za usporedivim EU državama. Razvoj alata umjetne inteligencije i trend implementacije agenata u poslovanje danas svuda u svijetu otežava tranziciju mladih iz obrazovanja u rad. Upravo su zbog toga svi moderni obrazovni pristupi, od mikro kvalifikacija do stručnih kratkih studija izrazito važni jer onima koji žele zadržati osobnu konkurentnost i zapošljivost daju priliku da izgradnjom kompetencija dobiju ili zadrže svoje mjesto na tržištu rada. Usporavanjem gospodarstva koje već osjećamo ponovo će se aktualizirati borba za očuvanje radnih mjesta. U takvim okolnostima pametne državne investicije poput financiranja obrazovanja kroz vouchere ili ponovnog uvođenja poreznih olakšica za zapošljavanje mladih ići će ruku pod ruku s ponudom modernih i prilagodljivih programa poput stručnih kratkih studija“, izjavio je Mislav Balković, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.
Predstavljeni primjeri dobre prakse pokazali su da suradnja visokih učilišta i gospodarstva već danas daje konkretne rezultate. Studijski programi razvijeni u partnerstvu s poslodavcima omogućuju stjecanje praktičnih kompetencija, povećavaju zapošljivost polaznika te predstavljaju kvalitetan odgovor na potrebe pojedinih gospodarskih sektora.
“Poslodavci uvijek trebaju ljude koji znaju i koji to znanje znaju primijeniti. Kompetentni zaposlenici temelj su kvalitetnih procesa i kulture izvrsnosti iz kojih uvijek dolaze rezultati kao što su produktivnost i inovativnost kao njihova posljedica. Zato su stručni kratki studiji dragocjeni: u kraćem vremenu grade konkretne, primjenjive kompetencije. Obrazovan i angažiran zaposlenik pokreće sustav. Angažiran, ali nedovoljno obrazovan zaposlenik je vrijedan, ali prečesto puta udara u stropove. Uvijek je tehnologija nosila velika očekivanja i u tom smislu umjetna inteligencija nije iznimka. Tehnologija je uspjela i ostala kada su kompetentni ljudi razvili načine primjene. Tehnologija je alat, a rezultati se ostvaruju putem ljudi. Ako želimo konkurentnije gospodarstvo, ljude moramo graditi jednako ozbiljno kao što uvodimo tehnologiju,” izjavio je Ivan Gadže, osnivač i partner Kaizen instituta.
“Učinkovita suradnja između visokih učilišta i poslodavaca predstavlja jedan od ključnih preduvjeta za razvoj kvalitetnih i tržišno relevantnih studijskih programa, a osobito programa stručnih kratkih studija koji su još uvijek novina u našem sustavu visokog obrazovanja. Aktivno uključivanje predstavnika gospodarstva u procese osmišljavanja, periodične revizije i unaprjeđenja studijskih programa omogućuje pravodobno prepoznavanje promjena u kompetencijskim zahtjevima tržišta rada te njihovu integraciju u ishode učenja. Takav pristup doprinosi usklađivanju obrazovnih sadržaja s aktualnim i budućim potrebama gospodarstva, čime se povećava zapošljivost diplomiranih studenata i njihova spremnost za profesionalne izazove. Istodobno, suradnja s poslodavcima omogućuje razvoj praktično usmjerenih nastavnih sadržaja, stručnih praksi, projektne nastave i primjene studija slučaja temeljenih na stvarnim poslovnim situacijama. Suradnja s poslodavcima pritom ne doprinosi samo kvaliteti nastavnog procesa, nego i jačanju povjerenja u relevantnost obrazovnih programa te prepoznatljivosti visokog učilišta u akademskoj i poslovnoj zajednici. Dugoročno gledano, partnerski odnos između visokih učilišta i gospodarstva predstavlja važan čimbenik razvoja konkurentnog sustava visokog obrazovanja koji učinkovito odgovara na potrebe društva i gospodarstva. Stoga je sustavno uključivanje poslodavaca u procese razvoja i vrednovanja studijskih programa nužan element osiguravanja njihove kvalitete, održivosti i međunarodne konkurentnosti,” izjavila je Jelena Uzelac, dekanica EFFECTUS veleučilišta i članica Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca u obrazovanju.
Zaključeno je kako je za snažniji razvoj stručnih kratkih studija potrebno dodatno povećati njihovu prepoznatljivost među poslodavcima i građanima, nastaviti razvijati zakonodavni i financijski okvir koji će poticati njihovo izvođenje te dodatno jačati suradnju gospodarstva i visokih učilišta u razvoju novih programa.
