Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u svojoj najnovijoj publikaciji Fokus tjedna navodi da Hrvatska želi povećati udio obnovljivih izvora energije (OIE) u bruto konačnoj potrošnji s 28,5 posto u 2025. na 42,5 posto do 2030. pa stoga, poručuje, regulatorni okvir mora pratiti taj cilj.

Kaže da je za energetske i klimatske mjere potrebno 33,8 milijardi eura, a iz postojećih nacionalnih i EU-ovih programa osigurano je oko 32 posto. Pritom, ulaganja u proizvodnju električne energije u razdoblju od 2024. do 2030. procijenjena su na 5,03 milijarde eura, ponajprije u obnovljive izvore.

Ističe da interes ulagača postoji, a da je HOPS evidentirao zahtjeve za priključenje oko 9,25 gigavata (GW) sunčanih i vjetroelektrana, a 16 OIE elektrana snage 862,5 megavata (MW) već ima ugovore o priključenju, uz planirani završetak od 2026. do 2028. HERA je također uklonila višegodišnju neizvjesnost oko naknade za priključenje, ali mrežni kapaciteti, dozvole i okolišni i drugi administrativni postupci ostaju “usko grlo”, ocjenjuje HUP.

Ukloniti “preklapanje” više davanja, vremenski ograničiti provedbu postupaka … 

Kaže da su problem i nepredvidiva lokalna davanja. Naime, OIE projekti već plaćaju 0,001327 eura po kilovatsatu (kWh) za korištenje prostora i početno 1,50 eura za kilovat (kW) priključne snage, a mogu plaćati i komunalni doprinos i naknadu.

Ističe da takav model posebno narušava ekonomiku sunčanih elektrana jer velika površina postrojenja ne znači i razmjerno velike prihode niti intenzivno korištenje lokalne infrastrukture. Tako komunalna davanja za pojedine sunčane elektrane mogu dosegnuti 20 do 30 posto vrijednosti investicije, pri čemu iz HUP-a izdvajaju primjer  projekta sunčane elektrane Gradić, za koji je obračunato 3,8 milijuna eura doprinosa, višestruko više od procijenjenog godišnjeg prihoda elektrane od oko 0,9 milijuna eura.

Istodobno, Zakon o komunalnom gospodarstvu ograničava godišnju komunalnu naknadu za hotele, turistička naselja, kampove i golf igrališta na 1,5 posto prihoda objekta u prethodnoj godini, napominju poslodavci.

HUP zato predlaže ukidanje komunalnih davanja za postrojenja koja već plaćaju posebne energetske naknade te usmjeravanje koristi lokalnoj zajednici kroz fondove zajednice, niže račune i lokalna ulaganja. To je važno jer 88 posto građana Unije podržava više obnovljivih izvora energije, dok lokalno protivljenje može zaustaviti projekte, ističe poslodavačka udruga.

Kaže i da Europska komisija predlaže obvezno dijeljenje koristi kod projekata iznad 10 MW, dok je nadležni odbor Europskog parlamenta u srpnju 2026. predložio spuštanje praga na sedam MW.

Kako bi se ubrzala realizacija OIE projekata, HUP predlaže i određivanje najviše 30 dana za provjeru potpunosti zahtjeva, uz presumpciju da je zahtjev potpun ako se nadležno tijelo u tom roku ne očituje. Smatra i da provedba postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš smije trajati najviše do 10 mjeseci, a postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš najviše dva mjeseca od predaje zahtjeva.

Apelira i na ujednačavanje lokalnih davanja kako se troškovi projekta ne bi bitno mijenjali nakon investicijske odluke, potrebu jasnih međurokova i odgovornost javnopravnih tijela za kašnjenja, a sugeriraju i javno objavljivanje stvarnog trajanja postupaka i razloga zbog kojih se propisani rokovi prekoračuju.

“Zakonski rokovi vrijede samo ako se njihovo poštivanje prati. Ministarstvo zato treba objavljivati trajanje ključnih faza, broj predmeta izvan rokova i razloge kašnjenja. Europska komisija u izvješću za Hrvatsku iz lipnja 2026. upozorava da dugotrajni postupci izdavanja dozvola, priključenja i mrežna ograničenja mreže koče korištenje potencijala vjetra i sunca. Učinkovita administracija je važan dio investicijske konkurentnosti”, poručio je HUP.