BDP nastavlja rasti u skladu s predviđenom dinamikom

In Financije i gospodarstvo
hgk

Kako su nedavno i Ministarstvo financija i Europska komisija tek blago izmijenili svoje procjene rasta za ovu godinu, pri čemu ju je Ministarstvo financija smanjilo za 0,2 postotna boda, u trećem kvartalu se nisu očekivala veća odstupanja od ostvarenja u prva dva kvartala. Danas objavljeni podaci su to i potvrdili te je realni rast BDP-a prema prvoj procjeni u trećem kvartalu iznosio 2,8%, a na razini prva tri kvartala 2,7%.

U odnosu na prvu polovinu godine ipak je došlo do blagih promjena u trendovima rasta kod pojedinih kategorija potražnje. Točnije, usporen je rast osobne potrošnje kao kategorije koja ima najveći udio u strukturi ukupne potražnje, dok je kod državne potrošnje, investicija u fiksni kapital i posebno izvoza roba i usluga rast dinamiziran. Stoga je u prva tri kvartala donekle povećan utjecaj inozemne potražne, odnosno izvoza roba i usluga, na rast BDP-a. Promatrano u brojkama domaća potražnja je u prvih šest mjeseci imala tri i pol puta veći utjecaj na rast BDP-a od inozemne, a u devet mjeseci osjetno manjih dva puta. Takvim kretanjima je naravno uz robni izvoz bitno doprinijela i još jedna dobra turistička sezona odnosno realno povećanje vrijednosti izvoza usluga.

Ukupan rast potražnje doveo je i do rasta proizvodnje roba i usluga pri čemu je najveći utjecaj na rast BDP-a imala povećana dodana vrijednost u skupini djelatnosti koja obuhvaća trgovinu na veliko i malo, prijevoz, skladištenje i ugostiteljstvo. Isti trendovi nažalost nisu obilježili i prerađivačku industriju koja je nakon niskih stopa rasta u prva dva kvartala u trećem ostvarila realni pad bruto dodane vrijednosti od 2,1%. Takvo kretanje se dijelom može objasniti znatnom dinamikom rasta uvoza, odnosno povećani dio ukupne potražnje pokriva se uvoznim robama i uslugama te povećanu potražnju u odgovarajućoj mjeri ne prati i odgovarajuća proizvodnja.

Pored toga treba napomenuti da kretanjima u gospodarstvu ne idu u prilog ni globalna kretanja, posebno kada se govori o EU kao najvećem vanjskotrgovinskom partneru. Naime, BDP na razini tijekom ove godine ima trend blagog usporavanja dinamike rasta, tako da je Europska komisija u svojim zadnjim prognozama smanjila procjenu rasta za ovu godinu s prethodnih 2,3% na nešto manjih 2,1%.

You may also read!

Ministar Vlajčić u Dublinu

Prehrambena sigurnost i inovacije u središtu rasprave o budućnosti europske poljoprivrede

Prehrambena sigurnost mora ostati jedno od ključnih strateških pitanja europske poljoprivrede, kao i općenito sigurnosti EU. To je bila

Read More...
KRAŠ shop pothodnik

Kultna KRAŠ & shop poslovnica u zagrebačkom pothodniku u novom izdanju

Jedna od najprepoznatljivijih Kraševih poslovnica u Zagrebu, KRAŠ & shop u pothodniku Importanne centra na adresi Paromlinska cesta 2a,

Read More...
AI-agentic_commerce

Svaki deseti potrošač do 2030. mogao bi redovito koristiti AI agente za kupnju i plaćanje

Do 2030. jedan od deset online kupaca mogao bi redovito koristiti AI agente za kupnju proizvoda u svoje ime,

Read More...

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design