Nakon Francuske predsjedanje Vijećem EU preuzela je od 1. srpnja do 31. prosinca 2022. Češka Republika. Ostali članovi sadašnjeg predsjedavajućeg trija su Francuska i Švedska.
Trenutak je kada Europa mora prevladati ne samo pandemiju COVID-19, već i posljedice nedavne ruske vojne agresije na Ukrajinu.
Moto češkog predsjedanja „Europa kao zadatak: preispitati, obnoviti, ponovno osnažiti” svjedočanstvo je i podsjetnik da svi moramo kontinuirano raditi prema modernoj i funkcionalnoj Europi. Moto izražava predanost jačanju zajedničke slobode, odgovornosti, sigurnosti i prosperiteta.
Predsjedništvo naglasak stavlja na upravljanje izbjegličkom krizom i poslijeratni oporavak Ukrajine, energetsku sigurnost, jačanje europskih obrambenih sposobnosti i sigurnosti kibernetičkog prostora, stratešku otpornost europskog gospodarstva i otpornost demokratskih institucija.
Politička i vojna potpora Ukrajini od strane EU-a i njezinih država članica u vitalnom je interesu EU-a kako bi se osigurala sigurnost u Europi.
Češko predsjedništvo usredotočit će se na pitanja energetske sigurnosti EU-a, čija važnost trenutno nadilazi energetsku tranziciju, te na ubrzanu provedbu REPowerEU-a, čiji je važan dio diversifikacija izvora, uključujući logističku potporu, uštedu energije i ubrzanje prelaska na niskoemisione i obnovljive izvore energije. Češko predsjedništvo spremno je raditi na provedbi regulacije zaliha plina, odnosno punjenja rezervoara prije nadolazeće zime, te potpore dobrovoljnim zajedničkim kupnjama, kako bi EU mogla koristiti svoju moć slično kupnji cjepiva.
Važna je i dekarbonizacija industrije EU i prijelaz s prirodnog plina na vodik, što će zahtijevati provedbu ambicioznog plana za razvoj vodikove infrastrukture, skladišta i terminala. Osnovu za dekarbonizaciju stvara Fit for 55. Češko će se predsjedništvo ipak prvenstveno fokusirati na maksimalnu refleksiju glavnog kratkoročnog cilja, odnosno oslobađanja od ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Češko predsjedništvo također će se usredotočiti na energetsku učinkovitost (EED) i korištenje energije iz obnovljivih izvora.
Pritom je ključan razvoj energetske infrastrukture, što će dovesti do jačanja energetske otpornosti EU u cjelini. Posljednje, ali ne i najmanje važno, češko će se predsjedništvo usredotočiti na ulogu nuklearne energije u osiguravanju energetske sigurnosti EU-a i ispunjavanju klimatskih ciljeva EU-a.
U području prometa, predsjedanje se usredotočuje na smanjenje emisija, promicanje ekološki prihvatljivih načina prijevoza i infrastrukture za alternativna goriva kao ključnog preduvjeta za razvoj čiste mobilnosti. Istodobno će se usredotočiti na razvoj transeuropske prometne mreže (TEN-T) s ciljem olakšavanja prometnih tokova među državama članicama i istovremeno poduprijeti dekarbonizaciju prometa.
Tranzicija prema ugljičnoj neutralnosti mora biti popraćena učinkovitim socijalnim mjerama, primjerice u obliku podrške uštedi energije u kućanstvima, koja i dalje dobiva na važnosti zbog inflatornih pritisaka i rasta cijena energije.
Pandemija covida-19 i ruska agresija na Ukrajinu doveli su do inflatornog šoka, povećali nesigurnost na tržištu i razotkrili krhkost globalnih opskrbnih lanaca. Ruska invazija izazvala je najveći poremećaj na robnim tržištima u pola stoljeća.
Za jačanje strateške otpornosti nužna je ciljana podrška tehnološkoj konkurentnosti temeljenoj na vlastitim proizvodnim kapacitetima, uz produbljivanje slobodne trgovine s demokratskim državama u svijetu.
Od hrane preko farmaceutskih proizvoda do poluvodičkih čipova, opskrbne lance i njihove ranjivosti potrebno je temeljito razumjeti, a zatim ojačati kako bi bili otporniji. Europskim tvrtkama mora se osigurati dostupnost strateških sirovina i dijelova.
Poseban naglasak bit će stavljen na sigurnost opskrbnih lanaca informacijske tehnologije. Češko predsjedništvo usredotočit će se na ubrzanje procesa sklapanja trgovinskih sporazuma s demokratskim državama i produbljivanje transatlantske suradnje u okviru EU-SAD Vijeća za trgovinu i tehnologiju (TTC) s naglaskom na stratešku suradnju, uključujući zajedničke mjere za otpornost opskrbnih lanaca.
Također je bitno ubrzati digitalizaciju i automatizaciju europske industrije, što će omogućiti širenje konkurentne proizvodnje u EU, posebice s naglaskom na strateške sektore. Učinkovitije kružno gospodarstvo pridonijet će smanjenju potrebe za uvozom primarnih materijala.
Zelena i digitalna tranzicija mora se provesti na takav način da podupre konvergenciju prema najrazvijenijim regijama. Istodobno je potrebno podržati razvoj vještina Europljana potrebnih za njihovu sposobnost prilagodbe promjenjivim uvjetima, što je preduvjet globalne konkurentnosti Europske unije. U svim tim područjima potpora kroz investicijske politike EU-a, posebice kohezijsku politiku, imat će ključnu ulogu.
Na kraju, ali ne i najmanje važno, potrebno je dodatno produbiti unutarnje tržište, posebice u području usluga i digitalne ekonomije, te ujedno unaprijediti poslovno okruženje, uključujući potporu znanosti, istraživanja i inovacija koje će dovesti do povećanja konkurentnosti europskih poduzeća.
Vitomir Begović
