Cijene nafte pale su u petak na međunarodnim tržištima ispod 88 dolara pod pritiskom neočekivanog rasta američkih zaliha nafte i goriva i dobitonosnih prodaja kojima su investitori nastojali unovčiti njihov skok u proteklim danima.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala 85 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 87,53 dolara. U gotovo istom iznosu smanjena je i na američkom tržištu gdje se barelom trgovalo po 84,68 dolara.
Uzlet cijena iz proteklih dana posustao je u četvrtak kada su trgovinu u Londonu i u SAD-u zaključile u blagom minusu, nakon što je izvješće Američkog instituta za naftu (API) pokazalo rast zaliha u prošlom tjednu, a kočnica su im bile i dobitonosne prodaje.
“Nastavljeni pad (tokom dana) vjerojatno je rezultat kombinacije dobitonosnih prodaja uoči vikenda i izostanka novih bikovskih katalizatora”, rekao je Stephen Brennock iz PVM-a, napomenuvši da su i službeni podaci o zalihama u SAD-u nepovoljno utjecali na cijene.
Ministarstvo energetike izvijestilo je da su zalihe u SAD-u u prošlom tjednu porasle prvi puta od studenoga, a povećane su i zalihe benzina, dosegnuvši najvišu razinu u 11 mjeseci.
U procjenama utjecaja na okoliš vlada je izvijestila i o blagom padu aktivnosti prerade u rafinerijama, što signalizira smanjenu potražnju za naftom.
Analitičari procjenjuju da silazni trend neće potrajati, pozivajući se na probleme u opskrbi i na snažnu potražnju.
Vodeći proizvođači predvođeni Organizacijom zemalja izvoznica nafte (OPEC) i skupinom neovisnih na čelu s Rusijom imaju problema s povećanjem proizvodnje za 400 tisuća barela dnevno u razdoblju od mjesec dana.
Zabrinutost zbog tijesne opskrbe potpiruju i napetosti u istočnoj Europi i na Bliskom istoku. Vodeći ruski i američki diplomati izjavili su da šanse da na današnjim pregovorima izglade nesuglasice oko Ukrajine nisu velike.
OPEC je u izdvojenom izvješću objavio da je barel košarice nafte njegovih članica u četvrtak stajao 88,55 dolara, što znači da se nije znatnije promijenio u odnosu na prethodni trgovinski dan. (H)
