Cijene nafte u petak su pale zbog brige oko potražnje iduće godine, posebno u Kini koja je najveći uvoznik sirove nafte.
Na londonskom tržištu barelom sirove nafte trgovalo se po cijeni nižoj za 32 centa, od 72,56 dolara. Na američkom se tržištu barelom sirove nafte trgovalo po također 32 centa nižoj cijeni, od 69,06 dolara.
Kineska državna rafinerija Sinopec objavila je u četvrtak u svojim godišnjim energetskim prognozama da bi kineski uvoz sirove nafte mogao kulminirati već 2025. godine, dok bi potrošnja nafte u zemlji svoj vrhunac doživjela do 2027. kako će potražnja za dizelom i benzinom slabiti.
JP Morgan predviđa da će se tržišta nafte pomaknuti iz uravnoteženog u 2024. prema višku u 2025., te očekuje da će se ponuda izvan OPEC-a+ povećati, a da će proizvodnja OPEC-a ostati na sadašnjim razinama.
U međuvremenu, rast dolara do gotovo najviših razina u dvije godine također je utjecao na cijene nafte, nakon što je američka središnja banka priopćila da će biti oprezna pri smanjivanju kamatnih stopa 2025. godini.
Jači dolar čini naftu skupljom za vlasnike drugih valuta, dok bi sporiji tempo smanjenja stopa mogao usporiti gospodarski rast i smanjiti potražnju za naftom.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump rekao je u petak da bi se EU mogla suočiti s carinama ako ne smanji svoj rastući deficit prema SAD-u sklapanjem velikih naftnih i plinskih trgovinskih dogovora s najvećim svjetskim gospodarstvom.
U potezu koji bi mogao smanjiti opskrbu, zemlje G7 razmatraju načine za pooštravanje cjenovne granice ruske nafte, poput potpune zabrane ili snižavanja cjenovnog praga, izvijestio je u četvrtak Bloomberg.
Rusija je zaobišla gornju granicu od 60 dolara po barelu uvedenu 2022. koristeći svoju “tamnu flotu” brodova, na koju su EU i Ujedinjeno Kraljevstvo nedavno uveli dodatne sankcije.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je izvijestila da je u četvrtak barel košarice nafte njezinih članica pojeftinio za 85 centi, na 72,88 dolara.
(Hina)
