Predstavnici Hrvatske gospodarske komore sastali su se jučer s njemačkim gospodarskim izaslanstvom na čelu s Odborom njemačkog gospodarstva za istočnu Europu (Ost-Ausschluss) i Udruge za upravljanje lancem opskrbe, nabavu i logistiku (BME).
Glavne teme razgovora bile su jačanje hrvatsko-njemačkih odnosa i utjecaj recentnih globalnih događanja na gospodarstvo.
Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš uvodno je istaknuo kako već postoji dosta zajedničkih projekata hrvatsko-njemačkih tvrtki, ali da je njihova implementacija ključ.
„HGK je sve više orijentirana na tržište, ključne teme za nas su digitalizacija i internacionalizacija. Njemačke institucije će nam u tome biti važni partneri, nadam se na obostranu dobit. Uz poznata strateška područja poput industrije i energetike, važno je potaknuti i investicije malih i srednjih poduzeća. Danas smo u turbulentnim vremenima, naše tvrtke se susreću s brojnim izazovima na dnevnoj bazi zbog konflikta Rusije i Ukrajine. Nadamo se mirnom rješenju, ali sada je nužno pomagati poduzetnicima na državnoj razini“, naglasio je Radoš.
Izvršni direktor Ost-Ausschlussa (OA) Michael Harms pohvalio je suradnju s HGK, kao i transformaciju Komore prema tržištu, a Olaf Holzgrefe iz BME-a kazao je kako u posljednjih desetak godina svjedoči brzoj profesionalizaciji i razvoju hrvatskih kompanija.
„Kompanija koje sudjeluju u radu s nama nema mnogo u brojčanom pogledu, ali su jako kvalitetne. Najveća potreba naših tvrtki je diversifikacija, to nam je pokazala pandemija, kao i ulaganje u ljude. Opskrbni lanci se zatvaraju i mijenjaju, Njemačka je donijela zakon prema kojem tvrtke moraju biti odgovorne za svoje opskrbne lance od početka do kraja, a one koje to mogu dokazati bit će u velikoj prednosti na njemačkom tržištu, ali i na razini EU-a“, izjavio je Holzgrefe, poručivši tvrtkama da ulažu u digitalizaciju procesa danas jer sutra neće imati posla.
U sastavu njemačkog izaslanstva bile su tvrtke iz različitih sektora gospodarstva, od obnovljivih izvora energije, željeznica i telekomunikacija, do IT-a, zrakoplovne i prehrambene industrije te trgovine. Energetičare je zanimala budućnost razvoja domaćeg tržišta i transformacija prema OIE. Direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac je proizvodnju od 3000MW iz OIE-a navela kao realnu brojku za realizaciju do 2030. godine. „Trenutno uvozimo 30 posto naših potreba za energijom i to nastojimo promijeniti te postati neto izvoznik energije, a za to će nam trebati potpora stranih investitora“, pojasnila je Šćulac Domac.
Poseban interes je pokazan za snažniju suradnju u turizmu, IT sektoru te razvoju pametnih gradova. Njemački poduzetnici su od HGK zatražili da što aktivnije sudjeluje u digitalizaciji poslovnih procesa.
Inače, Ost-Ausschluss je utemeljen 1952. godine i najstarija je regionalna inicijativa njemačkog gospodarstva s preko 300 tvrtki članica. Blisko surađuju sa saveznom vladom i vladama partnerskih zemalja, rade na uklanjanju trgovinskih barijera i poboljšanju gospodarskog okvira u regiji. BME, pak, djeluje od 1954. godine kao profesionalna udruga voditelja opskrbnih lanaca, kupaca i logističara u Njemačkoj i srednjoj Europi. Imaju gotovo 10.000 članova, od malih poduzeća do velikih kompanija, čiji je obujam kupnje u 2010. iznosio 1,25 bilijuna eura.
Što se tiče robne razmjene Hrvatske i Njemačke, ona je u 2021. dosegla 6,4 milijarde dolara. Njemačka je naš glavni vanjskotrgovinski partner i četvrti najveći strani ulagač u Hrvatsku. Domaći izvoz u Njemačku je u 2018. imao udio od cca 0,2 posto u ukupnom njemačkom uvozu, a ključne pokrajine s kojima ostvarujemo gotovo dvije trećine vanjskotrgovinske razmjene su Bavarska i Baden-Württemberg.
