„Digitalizacija je doprinijela stvaranju novih poslovnih procesa, ali ti se procesi sada moraju urediti propisima. Ova direktiva je vrlo aktualna i značajna za kreativne, kulturne, medijske industrije jer će doprinijeti razini regularnosti svih korisnika i zaštiti autorskih prava“, istaknuo je Savjetnik predsjednika i voditelj Službe za obrazovanje, kvalitetu i informacijsku sigurnost HGK Petar Mišević na jučerašnjemu predstavljanju EU Direktive o autorskom pravu na jedinstvenome digitalnom tržištu u HGK.
Naglasio je kako cilj Direktive nije sankcionirati, već informirati i prevenirati, da tržište što spremnije dočeka njenu primjenu. Iako je rok za implementaciju Direktive dvije godine, Mišević je upozorio je da se ne smije ponoviti slučaj GDPR-a kad se hrvatsko gospodarstvo nije adekvatno pripremilo na novu regulativu.
„Cilj nam je da sa renomiranim stručnjacima organiziramo set radionica i edukacija diljem uzemlje kako bi približili ovu direktivu svima“, poručio je Mišević, dodavši kako je do sada preko 25.000 sudionika prošlo kroz edukacije HGK.
Direktivu je detaljnije predstavila voditeljica poslijediplomskog interdisciplinarnog specijalističkog studija Intelektualno vlasništvo na Pravnom fakultetu u Zagrebu Romana Matanovac Vučković.
„Direktiva je jedan od najkontroverznijih tekstova što se tiče EU zakonodavstva. Tekst direktive je u vrlo velikoj mjeri dorađen i potpuno se razlikuje od početnog, a to se očituje kroz 600 amandmana. Nikada u povijesti intelektualnog vlasništva nije postojao ovako velik interes javnosti za donošenje propisa. U donošenju konačne verzije sudjelovali su najutjecajniji subjekti iz glazbene, filmske i medijske industrije. S druge strane, brojne internetske platforme i kompanije poput Googlea i sl. su bile zainteresirane da zaštita bude što manja jer oni te sadržaje koriste i na njima zarađuju, tvrdeći da sami zapravo nisu korisnici. Po mom mišljenju, postignut je odličan balans u pregovorima“, istaknula je Matanovac Vučković, dodavši kako je više od 30 posto radno aktivnog EU stanovništva zaposleno u kreativnoj, kulturnoj i medijskoj industriji.
„Te industrije su se pokazala vrlo otpornim na krizu. To je još jedan razlog više da ih se štiti, one doprinose gospodarstvu EU i razvijaju ga“, pojasnila je Matanovac Vučković, uz napomenu da se ovakvim propisima promovira kulturna i medijska raznolikost te se daje širi prostor medijskim i kulturnim sadržajima za razvoj na digitalnom tržištu.
Direktiva regulira brojna područja: nadogradnju postojećih pravila, novi pravni režim odgovornosti platformi za dijeljenje sadržaja, posebnu zaštitu novinskih izdavača u njihovoj transformaciji prema digitalnom, kolektivno ostvarivanje autorskih prava i poboljšanje položaja individualnih umjetnika.
„Hrvatska se u procesu donošenja Direktive izborila za dobar balans između regulative i razvoja gospodarstva. Nije ideja srušiti sustav nego ga učiniti efikasnim“, zaključuje Matanovac Vučković.
