Ekonomska klima u Hrvatskoj stabilizirala se u lipnju nakon dvomjesečnog razdoblja pogoršanja a potporu joj je pružio izrazito pojačan optimizam u maloprodaji, pokazuje u četvrtak objavljeno istraživanje Europske komisije.
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u lipnju na 115,8 bodova, sa 115,3 boda koliko je iznosio u prethodnom mjesecu, utvrdili su u Komisiji. Time je zaustavljen dvomjesečni silazni trend koji ga je spustio s najviše razine od ulaska u Europsku uniju, od 119,0 bodova, zabilježene u ožujku.
Najviše je u lipnju poskočio indeks koji mjeri raspoloženje u maloprodaji, za 4,5 bodova, na 13,9 bodova. Izrazito su poboljšana i očekivanja u uslužnom sektoru, iskazana u rastu indeksa za 2,4 boda, na 23,7 bodova.
Potrošači su također iskazali veći optimizam, potaknuvši rast odgovarajućeg indeksa za 0,9 bodova, na minus 18,0 bodova. Najslabije je pak porastao indeks koji mjeri raspoloženje u industriji, za 0,3 boda, na 7,2 boda.
U građevinskom je pak sektoru raspoloženje znatno pogoršano, iskazano u padu indeksa za tri boda, na minus 1,9 bodova.
Osjetno bolja klima u EU
Na razini Europske unije ekonomska je klima u mjesecu na izmaku osjetno poboljšana u odnosu na svibanj, dosegnuvši najvišu razinu od kraja predkrizne 2007. godine. ESI je porastao za 1,6 bodova, na 111,3 boda, utvrdili su u Komisiji.
Među pojedinim sektorima najviše je poskočio indeks koji mjeri raspoloženje u građevinskom sektoru, za tri boda. Izrazito su poboljšana i očekivanja u industriji, iskazana u rastu indeksa za 1,9 bodova.
Veći su optimizam u odnosu na svibanj iskazali i potrošači, pa je odgovarajući indeks uvećan za 1,1 bod.
Blago je pak porastao indeks koji mjeri očekivanja u maloprodajnom sektoru, za 0,6 bodova, dok su u uslužnom sektoru očekivanja gotovo stagnirala.
Dva najveća gospodarstva EU koja nisu u sastavu eurozone, britansko i poljsko, također su bilježila znatno snažniji optimizam u lipnju u odnosu na svibanj, iskazan u rastu ESI-ja, za po 1,1 bod, utvrdili su u EK.
Bolje raspoloženje i u eurozoni
Indeks ekonomske klime u eurozoni porastao je u lipnju za 1,9 bodova u odnosu na svibanj i iznosio je 111,1 bod, izračunali su u Komisiji, što je također njegova najviša vrijednost od kraja predkrizne 2007. godine.
Najviše su poskočili indeksi koji mjere očekivanja u maloprodaji i u građevinskom sektoru, za 2,4 odnosno 2,1 bod. Znatno je poboljšano i raspoloženje potrošača i proizvodnih tvrtki, iskazano u rastu indeksa za dva odnosno 1,7 bodova.
Najslabije je – za 0,6 bodova – porastao indeks koji mjeri očekivanja u uslužnom sektoru.
Među vodećim je gospodarstvima najviše porastao ESI u Njemačkoj i Francuskoj, za 2,4 odnosno 2,2 boda. Španjolski je ESI uvećan skromnijih 0,5 bodova dok je onaj talijanski ostao nepromijenjen u odnosu na svibanj.
Odvojeno je istraživanje EK o poslovnoj klimi u eurozoni u lipnju pokazalo rast indeksa BCI za 0,25 bodova u odnosu na prethodni mjesec, na najvišu razinu u šest godina, od 1,15 bodova. Njegov rast odražava zamjetno poboljšane ocjene menadžera o proizvodnji u prethodnom razdoblju, te o ukupnim i knjigama izvoznih narudžbi i o zalihama gotovih proizvoda.
Očekivanja proizvodnje u idućim mjesecima zadržala su se na razini prethodnog mjeseca. (H)
