Službenici za zaštitu osobnih podataka i njihova stalna edukacija ključni su za upravljanje tim podacima te se uslijed brzog tehnološkog razvoja to smatra i poslom budućnosti, poručili su iz Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), u povodu Europskog dana zaštite osobnih podataka, 28. siječnja.
Europski dan zaštite osobnih podataka obilježava se od 2006. godine kada ga je proglasilo Vijeće Europe, uz potporu Europske komisije. Naziva se još i Danom privatnosti, a cilj je podizanje svijesti javnosti o temeljnom ljudskom pravu – pravu na zaštitu osobnih podataka i privatnosti.
To je pravo podržano i Općom uredbom o zaštiti podataka, poznatoj kao uredba GDPR (engl. General Data Protection Regulation), koja u svibnju 2023. navršava pet godina od stupanja na snagu kao usklađeni okvir za zaštitu podataka na razini cijele EU.
Izravno se i obvezno primjenjuje u svim državama članicama EU-a od 2018. godine s pravima koja daju jednaku razinu zaštite podataka svakom pojedincu iz EU-a. Razlog su promjene uslijed brzog razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija koje su omogućile nezamislivo brz protok i količinu informacija, time i korjenitu promjenu načina obrade osobnih podataka.
Više od 80 posto službenika treba dodatnu edukaciju
U cijelom tom procesu službenici za zaštitu podataka postaju sve važniji, kao i njihova znanja i vještine, te je stoga AZOP ovogodišnju konferenciju u povodu Europskog dana zaštite osobnih podataka posvetio tim službenicima, koji će u 2023. biti i u fokusu koordinirane inicijative Europskog odbora za zaštitu podataka.
Na konferenciji održanoj uoči Europskog dana, ravnatelj AZOP-a Zdravko Vukić je istaknuo važnost posla službenika za zaštitu podataka, ali i da to nije nimalo lak posao, posebice zbog galopirajućeg razvoja tehnologija.
“Praksa i istraživanje koje smo proveli pokazali su da više od 50 posto tih službenika nema adekvatna znanja i kompetencije za posao koji obavljaju. Više od 80 posto ih je reklo da im je potrebna dodatna edukacija iz područja zaštite osobnih podataka. Zbog toga smo baš njima posvetili europski dan”, kaže Vukić.
Iznosi da je AZOP u 2022. provodio pojačane nadzore koji su rezultirali do sada najvećim brojem izrečenih upravnih novčanih kazni za kršenje propisa o zaštiti osobnih podataka u Republici Hrvatskoj u iznosu od 2,15 milijuna kuna.
O službenicima je govorio i europski nadzornik za zaštitu podataka Wojciech Wiewiórowski, poručivši da je jako važna neovisnost službenika za zaštitu podataka, posebno u javnom sektoru.
“Treba ohrabriti i podići kompetencije službenika za zaštitu podataka u Hrvatskoj”, rekao je.
U AZOP-u ističu da novi propisi poput direktive Vijeća EU o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava (NIS 2) te CER Direktive – Direktiva o otpornosti kritičnih subjekata, Uredbe o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i slično, podrazumijevaju i značajna ulaganja u kibernetičku sigurnost i ljudske resurse. (H)
