Agencija Fitch podigla je u petak kreditni rejting Hrvatske za jednu razinu, iz ‘BBB-‘ na ‘BBB’, uz pozitivne izglede, ističući napredak u pripremama za članstvo u eurozoni i snažan oporavak hrvatskog gospodarstva od pandemijske krize.
To je najbolji kreditni rejting u povijesti Republike Hrvatske.
Fitch procjenjuje da će Hrvatska unatoč pandemijskom šoku biti u poziciji da postane članicom eurozone u zacrtanom roku, siječnju 2023., otprilike godinu dana prije no što su u agenciji do sada prognozirali.
Procjenu obrazlažu “značajnim napretkom” u ispunjavanju kriterija konvergentnosti i strukturnih reformi i političkom podrškom na široj razini eurozone.
Usvajanje eura poduprijet će rejtingu, tumače u agenciji, jer će Hrvatskoj osigurati “status rezervne valute”, smanjiti transakcijske troškove i ograničiti tečajni rizik za kompanije i kućanstva.
Rizici vezani za rok usvajanja eura uglavnom su vezani za “vanjske šokove”, poput tvrdokornih problema povezanih s pandemijom i kontinuiranog rasta cijena sirovina u svijetu, naglašava Fitch.
Na političkoj razini Fitch ne očekuje veće rizike, unatoč zahtjevima “manjih stranaka” da se raspiše referendum o uvođenju eura.
Agencija podsjeća i da rejting Hrvatske općenito odražava snažne strukturne karakteristike, uključujući bolje pokazatelje razvoja ljudskih potencijala i upravljanja u usporedbi sa zemljama sa sličnim rejtingom, zahvaljujući članstvu u EU-u, većim BDP-om po stanovniku i stabilnijim cijenama.
Ograničavaju ga pak visoki javni dug, nepovoljni demografski profil i razdoblja slabog gospodarskog rasta, dijelom i zbog sporog usvajanja strukturnih reformi.
Oporavak do kraja godine, rast 8,9 posto
Hrvatsko gospodarstvo raste puno snažnije no što su u agenciji očekivali zahvaljujući turizmu i kontinuiranoj otpornosti izvoznog sektora.
Turistički dolasci u ovoj će godini vjerojatno dosegnuti 80 posto pretpandemijske razine budući da se Hrvatsku percipira kao sigurnu destinaciju s dobrom cestovnom povezanošću s ključnim tržišima.
Preliminarni podaci pokazuju da je potrošnja vezana za turizam već premašila pretpandemijsku razinu, što podupire zapošljavanje i potrošnju, primjećuju u Fitchu.
Izvoz robe i dalje snažno raste, signalizirajući “otpornu konkurentnost”.
Agencija je zato podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 5,5 na 8,9 posto, istaknuvši da bi aktivnosti trebale premašiti pretpandemijsku razinu već do kraja godine.
Gospodarstvo bi trebalo zadržati snažan tempo rasta i u 2022. i u 2023., uz prosječnu stopu rasta od četiri posto, više-manje kao i u drugim zemljama s rejtingom ‘BBB’, unatoč kratkoročnim pandemijskim rizicima i potencijalnom nepovoljnom utjecaju viših troškova energenata.
Glavni pokretač rasta bit će ulaganja, oslonjena na financijsku potporu EU-a ukupne vrijednosti oko 40 posto BDP-a u idućih šest godina, ističu u Fitchu.
Manji dug i deficit
Snažan nominalni rast i povoljno kamatno okruženje rezultirat će padom javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u za oko tri postotna boda godišnje u razdoblju do 2023. kada bi trebao iznositi 77,9 posto, izračunali su u Fitchu.
Proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u trebao bi ove godine pasti na 4,3 posto, sa 7,4 posto u pandemijskoj 2020. godini, te na tri posto u 2022. i na dva posto u 2023. godini.
Vanjska pozicija Hrvatske trebala bi se poboljšati ove godine, a pozitivni trendovi u turizmu i izvozu bit će oslonac uravnoteženoj platnoj bilanci, ističe agencija.
Hrvatska je u rujnu imala “obilne devizne rezerve” od 24,4 milijarde eura, koje bi trebale ostati visoke do usvajanja eura i poduprijeti stabilnost tečaja.
Bankovni sektor i dalje je likvidan i visoko kapitaliziran, a udio nenaplativih kredita bilježi silazni trend i u drugom se tromjesečju spustio na 5,2 posto, unatoč isteku dijela moratorija, kažu u Fitchu. (H)
