Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić ističe kako je od 2021. do 2025. izvoz tog sektora porastao 2,6 puta, dosegnuvši vrijednost od 923 milijuna eura ili šest posto izvoza hrvatske prerađivačke industrije. Riječ je o, navodi, industriji s više od 70 posto prihoda ostvarenih iz izvoza, koja stvara visoku dodanu vrijednost te ima ključnu ulogu u sigurnosti opskrbe električnom energijom i energetskoj tranziciji EU.

Do 2030., navodi se u Fokusu tjedna, očekuje se snažan rast potražnje za električnom energijom, potaknut razvojem AI podatkovnih centara, obnovljivih izvora, elektrifikacijom industrije, električnim vozilima i drugim novim potrošačima, uz prosječni godišnji rast potražnje za energetskim transformatorima od oko 6,5 posto. Istodobno, EU planira povećati udio električne energije u finalnoj potrošnji s današnjih 22,9 posto na oko 60 posto do 2050. godine, što, ističe se, dodatno naglašava stratešku važnost proizvodnje transformatora i generatora.

No, u kontekstu ubrzane elektrifikacije gospodarstva EU i subvencionirane konkurencije iz trećih zemalja, dodatne zaštitne mjere EU na uvoz GOES-a (trafo lima) predstavljale bi ozbiljan rizik za europsku industriju transformatora, upozoravaju iz HUP-a.

Nova ograničenja poskupila bi proizvodnju transformatora

GOES je, naime, ključna sirovina, čija europska proizvodnja još uvijek ne može zadovoljiti rastuću potražnju ni osigurati sve potrebne kvalitete materijala. Budući da se na uvoz GOES-a već primjenjuju antidampinške mjere i CBAM (carinski mehanizam EU-a koji izjednačava cijenu ugljika između domaćih proizvoda i uvoza), nova ograničenja podigla bi trošak proizvodnje transformatora, usporila ulaganja u elektroenergetsku infrastrukturu i oslabila konkurentnost više od 80 europskih proizvođača i preko 20.000 zaposlenih, smatraju u HUP-u.

Iz toga proizlazi rizik rasta ovisnosti o uvozu gotovih transformatora iz trećih zemalja, ističu.

HUP stoga predlaže preduvjete za daljnji razvoj europske proizvodnje transformatora – maksimalno iskorištenje postojećih europskih kapaciteta kroz snažnije investicijske poticaje za proizvodne kapacitete trafo lima, razvoj skalabilnih proizvodnih tehnologija i inovacija uz jačanje konkurentnosti europske industrije duž cijelog lanca vrijednosti

Isto tako, predlaže se i stabilan i predvidiv regulatorni okvir koji osigurava pouzdanu opskrbu ključnim sirovinama (trafo lim i dr.), uz zadržavanje pristupa globalnim izvorima dok europska proizvodnja ne zadovolji rastuću potražnju.

“Istodobno je nužno uskladiti instrumente trgovinske zaštite s CBAM-om kako njihov kumulativni učinak ne bi usporio ulaganja u elektroenergetsku infrastrukturu niti narušio konkurentnost europske transformatorske industrije”, stoji u Fokusu tjedna Hrvatske udruge poslodavaca.

Stojić ističe kako bi u slučaju novih trgovinskih mjera trebalo primijeniti dosljedni pristup koji obuhvaća cijeli lanac vrijednosti u industriji transformatora.

“Zaštitna mjera koja obuhvaća samo sirovinu (GOES), a ne i poluproizvode (jezgre, laminate) te gotove transformatore iz trećih zemalja, narušila bi jednake uvjete tržišnog natjecanja. Time bi proizvođači u EU koji GOES dodatno prerađuju bili stavljeni u nepovoljniji položaj, dok bi uvoznici gotovih i djelomično prerađenih proizvoda zadržali konkurentsku prednost, povećavajući rizik premještanja proizvodnje izvan EU”, smatra glavni ekonomist HUP-a.