ZAGREB, 14. kolovoza 2017. – Više od 20 najpoznatijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj za blagdan Velike Gospe i ove godine očekuje više stotina tisuća posjetitelja, većinom domaćih, a tradicionalno najviše očekuje ih se u najvećim svetištima Mariji Bistrici, Sinju, na Trsatu, u Aljmašu, Pleternici, Ninu i Remetama.
Zadnjih nekoliko godina, prema procjenama iz turističkih zajednica pojedinih mjesta gdje se nalaze svetišta i iz samih svetišta, dolazilo se do brojki od više od pola milijuna posjetitelja-hodočasnika u svetištima za blagdan Velike Gospe. I ove se godine očekuje slično, po nekima i više, pogotovo što u neka od tih mjesta, poput Marije Bistrice, svake godine sve više vjernika stiže par dana prije blagdana, pa i ostaju dulje, ostvarujući noćenja.
Iako je većina posjetitelja u svetištima za Veliku Gospu hrvatskih građana, mnogo je i stranih posjetitelja, pogotovo u svetištima na Jadranu te mjestima blizu obale. S druge strane, u Hrvatskoj postoji i tradicija da domaći hodočasnici povodom tog blagdana putuju i u europska marijanska svetišta, poput Fatime, Lourdesa te u susjedne zemlje poput Italije, BiH (Plehan kod Dervente, Međugorje) i drugih.
Vjerski turizam – segment kojem treba više pažnje
Na nedavno održanoj Međunarodnoj konferenciji o vjerskom turizmu u Italiji, jednoj od vodećih svjetskih zemalja hodočasničkog turizma, ukazano je na nove potrebe putnika koji putuju iz duhovnih i vjerskih motiva, očekujući u destinacijama povezivanje i s lokalnim stanovništvom i očuvanim vjerskim i baštinskim vrijednostima.
“Na toj je konferenciji ukazano i na potrebu veće pažnje prema vjerskom turizmu u brojnim zemljama, pa i u Hrvatskoj, koja je označena zemljom velikog potencijala za taj segment zbog svoje sakralne baštine i tradicije te razvijene turističke infrastrukture”, ističe za Hinu glavna tajnica Udruge nezavisnih putničkih agenata Hrvatske (UNPAH) Vlasta Klarić, koja je bila među stotinjak sudionika iz 15-ak zemalja na toj konferenciji.
Dodajući kako se dosta članica UNPAH-a bavi vjerskim turizmom, organizirajući putovanja na tu temu po Hrvatskoj i izvan nje, Klarić iznosi procjene da je tržište vjerskog turizma u Europi vrijedno oko 18 milijardi eura te da svake godine pomalo raste.
Smatra da bi taj segment turizma trebao imati više mjesta u turističkoj promociji zemlje i strateški se više koristiti, jer se taj vid putovanja veže s kulturom, eno-gastronomijom i drugom ponudom, podrazumijevajući otkrivanje duhovnog življenja kroz obilaske samostana, katedrala, svetišta i drugih sakralnih objekata.
“Pri bavljenju vjerskim turizmom treba imati na umu da se tu radi o vrlo kompleksnoj odgovornosti organiziranja putovanja, pri čemu je korisnicima nužno pružiti pouzdanu organizaciju i uslugu, ne zanemarujući njihov osnovni motiv putovanja, duhovnost, vjeru, ali i odgovorni odnos prema odredištima i održivost sakralne baštine. Potrebno je i objediniti marketing s idejom održivosti nematerijalne baštine lokalnih zajednica, jer se kroz vjerska putovanja dijele zajedničke duhovne vrijednosti i cilj je ne isključiti nikoga”, prenosi Klarić poruke s konferencije.
Klarić iznosi podatke iz istraživanja Nacionalni talijanskog instituta za turizam da vjerski turizam u tu zemlju godišnje privuče više od 5,6 milijuna posjetitelja, od čega 3,3 milijuna inozemnih turista, pri čemu se 44,4 posto tih posjetitelja oslanja na organizaciju putovanja preko posrednika, touroperatora i putničkih agencija, dok ih oko 33 posto više voli putovati s partnerom, a 20 posto bira organizirane ture. (H)
