Obala i more Republike Hrvatske ključni su nacionalni resursi koji znatno pridonose razvoju njezina gospodarstva, daju joj komparativnu prednost i čine je privlačnim turističkim odredištem. Sektor turizma sam je činio i 20 % nacionalnog BDP-a. Međutim, kao poluzatvoreno more, Jadran je sve osjetljiviji na utjecaj gospodarskih aktivnosti, što uključuje i brzorastući okolišni otisak turističke industrije. Zbog klimatskih promjena to će se vjerojatno dodatno pogoršati.
Kako bi pomogli Hrvatskoj u poticanju održivoga zelenog rasta gospodarstva uz smanjenje posljedica za okoliš i klimu te u zaštiti obalnih i morskih prirodnih resursa, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske i Svjetska banka okupili su na virtualnoj radionici – Ulaganje u održivo plavo gospodarstvo u Hrvatskoj – vodeće nacionalne i međunarodne stručnjake za razvoj i zaštitu okoliša te ostale dionike. Radionica je pridonijela jačanju nacionalnog dijaloga o plavom gospodarstvu te je dodatno istaknula važnost obalnih i morskih prirodnih resursa Republike Hrvatske u njezinoj razvojnoj strategiji za plavo gospodarstvo i zeleni rast, kao i u njezinoj prilagodbi i smanjenju posljedica klimatskih promjena.
„Svjesni pritiska na okoliš kojeg turizam, uz neupitnu korist za gospodarstvo, stvara na sastavnice okoliša vode i more, zahvalni smo Svjetskoj banci na poticaju na raspravu o značenju plave ekonomije za Hrvatsku, o mogućnostima vezanim za bolje korištenje financiranja pojedinih segmenata plave ekonomije te mogućim daljnjim koracima. U cilju smanjenja tog pritiska, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja provodi niz vodnokomunalnih projekata. Tako je do sada, u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020. financirano ukupno 60 vodnokomunalnih projekata u vrijednosti od 25,78 milijardi kuna s PDV-om, od čega prihvatljivi troškovi iznose 20,5 milijardi kuna, a EU sredstva 14,36 milijardi kuna. Značajan dio tih sredstava odnosi se na projekte u jadranskom dijelu Hrvatske, upravo vodeći računa o održivosti hrvatskog turizma” , naglasila je Elizabeta Kos, ravnateljica Uprave vodnoga gospodarstva i zaštite mora Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Model plavoga gospodarstva obuhvaća održivo korištenje morskih resursa u svrhu poticanja gospodarskog rasta te boljih životnih uvjeta i radnih mjesta, uz očuvanje prirodnih resursa oceana, mora i obala. Plavo gospodarstvo vodeći je model programa održivosti u svijetu i dio Europskoga zelenog plana, kojem je cilj državama članicama Europske unije pomoći da zadovolje svoje ekonomske potrebe, istodobno se približavajući svojim ciljevima održivosti koji uključuju i prilagodbu klimatskim promjenama.
„Svjetska banka podupire Vladu Republike Hrvatske u zaštiti nacionalnih prirodnih resursa te smanjenju osjetljivosti na klimatske promjene i intenziteta potrošnje energije u gospodarstvu”, rekao je Jehan Arulpragasam, direktor Svjetske banke za Hrvatsku. „Hrvatska može biti predvodnik u sektoru plavoga gospodarstva u EU-u, u kojem ima najveći relativni udio plavoga gospodarstva u nacionalnoj bruto dodanoj vrijednosti i zapošljavanju te joj je u postizanju tog cilja Svjetska banka spremna pomoći svojim globalnim znanjem.”
Kako bi ocijenila izazove s kojima se Hrvatska susreće, Svjetska banka u svojem je najnovijem Izvješću o troškovima degradacije okoliša u Hrvatskoj procijenila ekonomske i socijalne troškove degradacije morskog i obalnog okoliša u Hrvatskoj zbog gubitka usluga ekosustava, neodgovarajućega gospodarenja otpadom i otpadnim vodama, otpada u moru, onečišćenja zraka i utjecaja turizma na okoliš. Na primjer, gubitak usluga ekosustava, koji pruža neophodne usluge i temelj je gospodarskog rasta, uključujući u sektoru turizma, procjenjuje se na 90 milijuna EUR godišnje. Procjenjuje se i da zbog otpada u moru dodatni troškovi lučkih operacija iznose najmanje 20 milijuna EUR godišnje, dok je trošak nedostatnog pročišćavanja otpada i otpadnih voda iz sektora turizma 55 milijuna EUR godišnje.
„Oceani, mora i obale pružaju veliku priliku za postizanje održivog i uključivog rasta u ribarstvu, akvakulturi, marikulturi, obalnom turizmu, morskoj biotehnologiji i obnovljivim izvorima energije”, napomenula je Kseniya Lvovsky, direktorica Sektora Svjetske banke za zaštitu okoliša, prirodne resurse i plavo gospodarstvo u Europi i središnjoj Aziji. „Oni imaju ključnu ulogu i u smanjenju emisija stakleničkih plinova apsorbiranjem ugljika iz atmosfere te u poboljšanju otpornosti priobalnih područja na klimatske promjene. Za održivo upravljanje morskim i obalnim resursima potrebna je suradnja različitih industrija, javnog i privatnog sektora te država.”
Na virtualnoj radionici okupili su se ključni dionici iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva turizma i sporta te drugih državnih tijela, zavoda, razvojnih partnera, privatnog sektora, civilnog društva, kao i vodeći nacionalni i međunarodni stručnjaci za razvoj i zaštitu okoliša.
