Godišnji je rast potrošačkih cijena u rujnu (1,4%) bio niži nego prethodnoga mjeseca te najniži od ovogodišnjega travnja. Kretanje inflacije ostaje vođeno cijenama roba koje su volatilne i podložne šokovima, odnosno cijenama hrane i energije.
Tako je upravo zbog usporavanja godišnjeg rasta cijena ovih dviju roba usporio i rast indeksa potrošačkih cijena. Rast cijena energije usporio je sa 7,0% na 5,3%, pri čemu je usporio rast električne energije te goriva i maziva za prijevozna sredstva. Naime, cijene nafte su i na svjetskom tržištu u rujnu rasle sporijom godišnjom stopom (42,5%) nego prethodnoga mjeseca (56,8%), pa se isti trend (iako blaži) dogodio i na domaćem tržištu. Tako su cijene goriva i maziva za automobile blago usporile godišnji rast s 12,9% na 12,4%, ostajući glavna inflatorna komponenta koja je izravno utjecala na 57,4% godišnjeg rasta indeksa potrošačkih cijena u rujnu.
Isto su tako cijene prerađene i neprerađene hrane, koje čine gotovo trećinu indeksa potrošačkih cijena, rasle sporije nego prethodnoga mjeseca (štoviše, cijene neprerađene hrane su pale za 0,1%) te su izravno utjecale na 14,9% godišnjeg rasta indeksa potrošačkih cijena. To znači da je godišnja inflacija bez ove dvije vrste roba iznosila tek 0,3%, što pokazuje da je dio inflacije koji izvire iz potražnje još uvijek nizak. Odnosno, još uvijek izostaju veći pritisci na rast cijena iz monetarnih determinanti inflacije te u skladu s time monetarna politika HNB-a ostaje ekspanzivna. U sljedećim mjesecima očekujemo još blaži rast cijena nafte i hrane te zadržavanje inflacije ispod 2%.
Slična su kretanja i na području eurozone, našeg najvažnijeg trgovinskog partnera, gdje Europska središnja banka ne očekuje da će podići ključne kamatne stope do kraja ljeta sljedeće godine, a inflaciju očekuje na razini od 1,7% u ovoj i sljedeće dvije godine.
