Prema najnovijem Redovnom ekonomskom izvješću Svjetske banke izvoz čiste tehnologije iz srednje i istočne Europe može se u najmanju ruku utrostručiti te ojačati gospodarstvo EU-a i njegovu konkurentnost u svijetu.
U godišnjem izvješću naglašava se izlazak EU-a iz dosad nezabilježenog ciklusa pooštravanja monetarne politike, čime se izbjegavaju duboka recesija i masovni gubitak radnih mjesta. U 2025. prognozira se rast BDP-a od 1,4 %, iako on neće biti jednak u svim državama članicama. Zahvaljujući ublažavanju inflacije i kontinuiranom rastu nominalne plaće, nakon kontinuiranog pada realne plaće pokazuju znakove oporavka. Međutim, i dalje postoje rizici kao što su geopolitičke napetosti, poremećaji u trgovini i nejednak gospodarski oporavak u kombinaciji s povećanim troškovima života u cijeloj Uniji.
„Visoke cijene obično najviše pogađaju najranjivije u Europi, pri čemu neke obitelji više od polovine svojih prihoda troše na hranu, a niskokvalificirani i fizički radnici teško se nose s nejednakim uvjetima na tržištu rada”, rekla je Anna Akhalkatsi, direktorica Svjetske banke za EU. „Ciljane socijalne politike ključne su za potporu najpotrebitijima i osiguranje šire ekonomske uključenosti. Zelena tranzicija prilika je za stvaranje novih radnih mjesta i jačanje industrija na pošten i sveobuhvatan način.”
Zahvaljujući tehnologijama čiste energije, koje su nužne za postizanje neto nulte stope emisija do 2050., EU bi se mogao pozicionirati kao ključan dionik na brzoširećem globalnom tržištu, ali i zadovoljiti sve veću potražnju u Europi. Cilj je Akta o industriji s nultom neto stopom emisija 40 % potražnje EU-a za čistom tehnologijom zadovoljiti domaćom proizvodnjom do 2030., a 15 % globalnog tržišta do 2040.
Sektor čiste tehnologije nudi znatan potencijal za rast u četirima zemljama srednje i istočne Europe – Bugarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj i Rumunjskoj – strateški smještenim državama članicama EU-a s tržištima u nastajanju. Simulacije koje je izradila Svjetska banka pokazuju da bi, ako se zadrže sadašnji udjeli na tržištu i ispune ciljevi Akta, te zemlje mogle barem utrostručiti svoj izvoz baterija za električna vozila, dizalica topline, vjetroturbina i solarnih panela. Razvoj industrijskih središta za te tehnologije povezanih s postojećim lancima vrijednosti mogao bi ubrzati regionalni razvoj, smanjiti ovisnost o uvozu energije i općenito ojačati gospodarstvo EU-a.
Za postizanje tih ciljeva potrebni su koordinirana strategija EU-a i znatna ulaganja privatnog sektora. U izvješću se upozorava da bi se bez jedinstvenog pristupa države članice mogle međusobno natjecati u razvoju istih industrija. Analiza Svjetske banke pokazuje da za privlačenje privatnog kapitala u državama članicama nisu dovoljne samo subvencije jer su otporni opskrbni lanci, snažni ekosustavi za istraživanje i razvoj te kvalificirana radna snaga neki od ključnih pokretača izravnih stranih ulaganja u navedenim četirima zemljama.
