Superračunalo Jupiter u istraživačkom centru Jülich kod Aachena najbrže je računalo u Europi i upravo je počelo s radom. Svečano su ga u petak uključili kancelar Friedrich Merz i premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije Hendrik Wüst.
Jupiter „otvara sasvim nove mogućnosti – za treniranje modela umjetne inteligencije ili za znanstvene simulacije“, rekao je Merz.
Računalo, koje je četvrto po brzini u svijetu, naglašava ambiciju Njemačke da preuzme vodeću ulogu u tehnološkoj revoluciji današnjice.
„Želimo da Njemačka postane nacija umjetne inteligencije“, rekao je Merz. „Vrlo je moguće da ćemo jednog dana, gledajući unatrag, ove dvadesete godine 21. stoljeća smatrati desetljećem umjetne inteligencije.“
Trenutačno se Sjedinjene Američke Države i Kina natječu za buduće udjele na tržištu. Europa i Njemačka, međutim, još uvijek imaju sve mogućnosti da nadoknade zaostatak – između ostalog i zahvaljujući sveučilištima i start-upovima, podsjetio je Merz.
Jupiter radi na struju iz obnovljivih izvora i zato je, prema dostupnim podacima, energetski najučinkovitije superračunalo na svijetu.
Upravo to ga čini jedinstvenim, izjavila je ravnateljica istraživačkog centra Jülich Astrid Lambrecht.
Jupiterova računalna jezgra, koja su se gradila dvije godine, sastoje se od oko 50 kontejnerskih modula na površini većoj od 2.300 četvornih metara. Na njegove ploče stane sadržaj 450 milijardi knjiga.
„Jupiter je prvo računalo u Europi koje će moći izvesti više od trilijun računskih operacija u sekundi“, rekla je Lambrecht. „Ono je vrlo, vrlo brzo.“
Računalo je koštalo pola milijarde eura. Europska komisija pokriva 250 milijuna, dok po 125 milijuna eura osiguravaju ministarstva znanosti savezne vlade i Sjeverne Rajne-Vestfalije.
Jupiter bi trebao unaprijediti i simulacije klime i vremena, kako bi se, između ostalog, poboljšalo predviđanje ekstremnih pojava poput obilnih kiša i snažnih oluja.
Trebao bi se koristiti i za istraživanja proteina, stanica i ljudskog mozga – s ciljem da se brže razviju nove terapije. dpa
