Bernard Gršić: Postavljamo nove standarde komunikacije države i hrvatskih građana, a ciljamo na višestruko povećanje udjela IKT sektora u BDP-u Hrvatske, s današnjih 4,5 % nacionalnog BDP-a na 13 % do 2032. godine.
Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. višesektorski je akt strateškog planiranja usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. i temeljnim dokumentima i politikama Europske unije i Republike Hrvatske, uključujući Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) čiji je sastavni dio. Donošenje Strategije čini ispunjenje cilja reforme NPOO – Strategija digitalna Hrvatska i jačanje međuinstitucijske suradnje i koordinacije za uspješnu digitalnu tranziciju društva i gospodarstva.
Strategija je izrađena u skladu sa svim važećim zakonskim propisima. Izrada je započela krajem prošle godine kroz pripremu, a ove godine u svibnju aktivno su počele radionice i izrada analize stanja i nacrta prijedloga Strategije. U radnu skupinu za izradu Strategije je imenovan 101 član iz 40 institucija, a na samom radu kroz podskupine je sudjelovalo 140 predstavnika iz 41 institucije javnog sektora, gospodarstva, akademske zajednice te udruga vezanih za navedena područja.
Nakon donošenja Strategije u Hrvatskom saboru državni tajnik Bernard Gršić je istaknuo: “Rezultat provedbe ove Strategije bit će Hrvatska unaprijeđena digitalnom transformacijom i pozicionirana kao gospodarski konkurentnu država na digitalnoj karti Europe. Ciljamo na višestruko povećanje udjela IKT sektora u BDP-u Hrvatske, s današnjih 4,5 % nacionalnog BDP-a na 13 % do 2032. godine.“, zaključio je državni tajnik.
Slijedom definirane vizije kojom je određeno što se želi postići digitalizacijom te na temelju provedene analize trenutačnog stanja i prepoznatih razvojnih potreba i potencijala, utvrđena su 4 strateška cilja u četirima prioritetnim područjima, s ciljem digitalizacije hrvatskog društva, javne uprave i gospodarstva u razdoblju do 2032. godine.
Prvi strateški cilj „Razvijeno i inovativno digitalno gospodarstvo“ kojim će se kroz planirane intervencije pružati podrška digitalnim inovacijskim centrima te digitalizaciji u mikro, malim i srednjim poduzećima, digitalizirati javne usluge za poduzetnike i osigurati dostupnost anonimiziranih podataka, transformirati i jačati konkurentnost kreativnih i kulturnih industrija te optimizirati hrvatsko porezno i parafiskalno zakonodavstvo i administracija.
Drugi strateški cilj „Digitalizirana javna uprava“ ostvarit će se kroz nadogradnju državne informacijske infrastrukture i naprednih softverskih rješenja, postizanje potpune interoperabilnosti javne uprave i omogućavanja pristupa podacima građanima i poduzećima, jačanje organizacijskih i ljudskih institucionalnih kapaciteta, digitalizaciju svih ključnih javnih usluga te promidžbu digitalnih usluga i korisničke podrške među građanima.
Treći strateški cilj ove strategije „Razvijene, dostupne i korištene mreže vrlo velikih kapaciteta“ postići će se osiguravanjem preduvjeta za prostorno planiranje i bržu gradnju mreža, reguliranjem utjecaja troškova korištenja nekretnina na razvoj mreža, osiguravanjem potpora za razvoj mreža u područjima gdje ne postoji komercijalni interes za ulaganja te poticanjem korištenja usluga velikih brzina.
Četvrti strateški cilj je „Razvijene digitalne kompetencije za život i rad u digitalno doba“ koji će kroz planirane intervencije povećati broj IKT stručnjaka na tržištu rada, razvijati digitalne vještine građana za život i rad uz uporabu IKT-a te provoditi digitalnu tranziciju kao potporu razvoju obrazovnog i istraživačkog sustava.
Strategija je prepoznata kao opsežan i sveobuhvatan akt strateškog planiranja kojim se usmjerava razvoj društva, gospodarstva i javne uprave. Plan je da Hrvatska do 2032. postane zemlja digitalno i gospodarski konkurentnih poduzeća i digitalizirane javne uprave, pri čemu je važno da se u digitalne procese aktivno uključe sve razine vlasti i građani.
