Cijena nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima na 64 dolara, uz nagađanja ulagača da bi smanjena opskrba iz Venezuele u slučaju američke vojne intervencije natjerala kineske i američke rafinerije u potragu za zamjenom.
Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po 77 centi višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 64,03 dolara. U gotovo istom iznosu barel je poskupio i na američkom tržištu i stajao je 60,43 dolara.
Pred kraj tjedna trgovci su se usredotočili na napetosti u karipskoj regiji.
SAD gomila vojne brodove u blizini Venezuele, a predsjednik Donald Trump naznačio je prošli vikend da bi mogao zatvoriti venezuelanski zračni prostor u sklopu borbe protiv krijumčarenja droge.
Caracas odbacuje optužbe i signalizira istodobno da je spreman izaći u susret opetovanim zahtjevima Washingtona da prihvati zrakoplove s iseljenicima.
Gubitak venezuelanskih barela u slučaju američke vojne intervencije značajno bi utjecao na cijene jer bi tržište moralo pronaći zamjenu, upozoravaju analitičari Rystad Energyja.
Venezuela trenutno po nekim procjenama proizvodi oko 1,1 milijun barela dnevno, navode.
“Obujam proizvodnje možda je skroman u okvirima svjetske trgovine, ali njezine su karakteristike jedinstvene jer više od 67 posto čini teška nafta” s visokim udjelom sumpora.
Upravo takva nafta treba kineskim rafinerijama pa bi gubitak venezuelanskih barela osjetno zategnuo opskrbu tom markom crnog zlata, objašnjavaju.
U takvim bi uvjetima poskupjela i teška nafta koju SAD uvozi u prvom redu iz Kanade, ali i ona na Bliskom istoku jer bi Azija krenula u potragu za zamjenom.
Kineske i američke rafinerije krenule bi u takvim uvjetima u potragu za drugim izvorima ‘teške’ nafte u Sjevernoj i Južnoj Americi i na Bliskom istoku, a najsličnija zamjena bila bi kolumbijska nafta, objašnjavaju u specijaliziranoj tvrtki Kpler.
U poslijepodnevnim satima pozornost tržišta zaokupila je informacija iz neimenovanih izvora da bi skupina G7 i Europska unija mogle cjenovni limit za rusku naftu mogle zamijeniti zabranom prijevoza.
Limit je prijevoznicima i osiguravatelja zabranjivao servisiranje ruske nafte skuplje od 60 dolara po barelu,
Rusija prevozi više od trećine nafte zapadnim tankerima, koristeći usluge zapadnih brodara, a zabrana bi presjekla tu trgovinu. Usluge prijevoza uglavnom pružaju flote pomorski orijentiranih članica EU-a, uključujući Grčku, Cipar i Maltu, napominje Reuters.
Zabrana bi mogla biti uključena u 20. paket sankcija EU-a Rusiji, u planu početkom 2026. godine, rekla su tri izvora. EU želi da se odluka prvo usvoji na razini skupine G7 i tek bi tada predložio njezino uključivanje u paket sankcija, rekla su dva od šest izvora.
Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u četvrtak bio skuplji 10 centi i stajao je 63,27 dolara.
(Hina)
