Izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prvih deset mjeseci 2018. dosegao je vrijednost od 1,64 milijardu eura što je rast od 5 posto u odnosu na isto razdoblje 2017. (1,55 milijardi). U istom razdoblju porastao je i uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za 4 posto (s 2,46 milijardi eura na 2,55 milijardi), što znači da nam je pokrivenost uvoza izvozom narasla sa 63 na 64 posto.
Što se izvoza tiče, nastavlja se višegodišnji trend rasta, iako po nešto slabijim stopama. U 2017. godini bilježili smo rast izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od 7,5 posto u odnosu na 2016. godinu koja je, pak, u odnosu na 2015. bilježila rast od gotovo 13 posto.
„Ohrabruje činjenica da je u prvih devet mjeseci 2018. godine u odnosu na isto razdoblje 2017. zaustavljen rast deficita u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Međutim, visina deficita koja bi i ove godine mogla premašiti milijardu eura i dalje je zabrinjavajuća. Nažalost, još uvijek najveći deficit bilježimo u razmjeni mesa i klaoničkih proizvoda, mlijeka i mliječnih proizvoda te voća i povrća, što govori o lošoj strukturi poljoprivredne proizvodnje i niskoj produktivnosti, ali i činjenici da EU sredstva i mjere ruralnog razvoja još uvijek ne daju rezultate“, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Najviši udio poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u ukupnoj vrijednosti izvoza otpada na čokolade i druge proizvode od kakaa (6,3 posto), cigare i cigarete (5,3 posto) te svježu i rashlađenu ribu (5,2 posto). Što se uvoza tiče, prednjači svinjsko meso (5,6 posto u ukupnom uvozu), pripravci za prehranu životinja (4,9 posto) te kruh, peciva, kolači i ostali pekarski proizvodi (4,8 posto).
Među 24 promatrane skupine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pozitivna bilanca u robnoj razmjeni zabilježena je u šest skupina: žitaricama, ribi, šećeru, uljanom sjemenju i ljekovitom bilju, duhanu te mesnim prerađevinama.
„Za povećanje obujma poljoprivredne proizvodnje i povećanje produktivnosti koja je daleko ispod prosjeka EU, uz efikasnije povlačenje sredstava iz programa ruralnoga razvoja, hrvatsku je poljoprivrednu proizvodnju neophodno regionalizirati, čime bi se osigurala snažnija uloga potpora u povećanju konkurentnosti“, poručio je Kovačević.
Gledajući ukupnu robnu razmjene Hrvatske s inozemstvom u prvih deset mjeseci 2018. također je zabilježen rast izvoza od 5 posto u odnosu na isto razdoblje 2017. godine (s 11,5 na 12 milijardi eura), ali nam je istovremeno uvoz narastao za 8 posto (s 18,3 na 19,8 milijardi eura) pa je ukupna pokrivenost uvoza izvozom pala sa 63 na 61 posto u promatranom razdoblju. Udio poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u ukupnom robnom izvozu je 13 posto, a udio u ukupnom uvozu iznosi 14 posto.
