S prvim danom srpnja ukida se oslobođenje od carina za pakete vrijednosti ispod 150 eura koji u Europsku uniju ulaze putem e-trgovine iz trećih zemalja, čime se želi ukinuti praksa nepoštenog tržišnog natjecanja prema trgovcima s područja Unije te carinska pravila prilagoditi snažnom rastu globalne online trgovine. Najavljene promjene značajno će utjecati na buduće odluke hrvatskih potrošača, ponajprije na online narudžbe s platformi iz Kine, pokazuju rezultati istraživanja koje je Hrvatska gospodarska komora provela tijekom svibnja.
Prema odluci Vijeća Europske unije iz veljače ove godine, do uspostave Centra EU za carinske podatke, što se očekuje 2028. godine, uvodi se privremena paušalna carina u iznosu od 3 eura po tarifnoj kategoriji artikala unutar paketa iz trećih zemalja. U navedenom iznosu, carina će se naplaćivati unutar iste pošiljke prema različitim tarifnim podbrojevima.
Cilj novih mjera je osigurati ravnopravnije tržišne uvjete za trgovce iza EU-a, ali i ograničiti mogućnosti zlouporaba te povećati sigurnost proizvoda koji dolaze s udaljenih tržišta. Novi sustav naplate carina trebao bi imati i pozitivan utjecaj na proračun EU-a te proračune država članica koje će zadržavati dio prikupljenih iznosa kao naknadu za troškove obrade i naplate pošiljaka.
Istraživanje koje je HGK provela prošle godine pokazalo je da je na specijaliziranim internetskim stranicama u prošloj godini kupovalo 75 posto hrvatskih građana, što predstavlja rast od 4 posto u odnosu na 2024. Prosječni kupac kupovao je na 2,25 internetskih platformi, a najčešće su to bile Temu (50%), Shein (23%) i AboutYou (23%).
Najnovije istraživanje HGK potvrđuje daljnji rast online trgovine te visoki udio kupnji iz trećih zemalja. Čak 79,5 posto ispitanika u posljednja tri mjeseca kupovalo je proizvode putem internetskih stranica izvan EU-a, pri čemu je najveći broj njih kupio između tri i pet proizvoda. Najčešće kupovane kategorije proizvoda su sportska oprema, odjeća i obuća, dok značajan učinio čine i dodaci prehrani te igračke, kategorije koje zahtijevaju posebnu pažnju u pogledu kvalitete i sigurnosti.
“Iako više od polovice kupaca, njih 55,2 posto, provjerava gdje je sjedište online trgovca, podaci ukazuju na to da još uvijek postoji značajan prostor za jačanje informiranosti i odgovornog ponašanja potrošača. Posebno se to odnosi na sigurnosne aspekte – čak 42,4 posto ispitanika ne provjerava sigurnosne upute ni CE oznake koje potvrđuju usklađenost proizvoda s europskim propisima. HGK će i dalje aktivno pratiti trendove i zagovarati rješenja koja osiguravaju ravnopravne uvjete poslovanja za domaće i europske trgovce, uz istodobnu zaštitu potrošača i podizanje svijesti o sigurnoj kupnji”, istaknula je Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK.
Nakon uvođenja novih carinskih pravila, više od polovice ispitanika, njih 52,8%, planira potpuno prestati kupovati proizvode iz trećih zemalja, dok dio ispitanika planira smanjiti takvu kupnju. Rezultati istraživanja potvrđuju značajan utjecaj novih troškova i administrativnih zahtjeva na ponašanje potrošača, ali i potencijal za povrat dijela potrošnje na tržišta unutar EU-a.
Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, jedna od najvažnijih novina za sve trgovce koji prodaju na daljinu odnosi se na obvezu uspostave funkcije za jednostrani raskid ugovora koji je sklopljen na daljinu.
“Jednostrani raskid, tzv. gumb, omogućit će potrošačima da raskinu ugovor klikom, odnosno na jednak način na koji i sklapaju ugovore na daljinu. Iako će uspostava ove funkcije dovesti do financijskih izdataka za trgovce, ona zapravo znači primjenu softverskog rješenja koje trgovci već primjenjuju. Na ovaj način potrošačima će biti zajamčeno pravo na jednostrani raskid ugovora u njegovoj punini”, kazala je Ivana Radan Ban, voditeljica Odjela za potrošačko zakonodavstvo u Ministarstvu gospodarstva. Pojasnila je da primjena odredbe započinje 19. lipnja, do kada se očekuje prilagodba mrežnih stranica trgovaca novoj obavezi.
Količina malih paketa koji ulaze na tržište EU-a od 2022. godine udvostručuje se na godišnjoj razini. Samo u 2024. pristiglo je 4,6 milijardi takvih paketa, od čega je 91 posto bilo iz Kine. Podaci HAKOM-a za Hrvatsku pokazuju da je u zadnjem tromjesečju 2025. zabilježeno više od 19 milijuna paketa, što je najveći broj u jednom tromjesečju do sada i 15,4 posto više nego krajem 2024. godine. Paketi su u prošloj godini činili gotovo 27 posto svih poštanskih usluga.
