U petak su članovi HUP- Udruge energetike održali sastanak s predstavnicima Ministarstva zaštite okoliša i energetike o sustavu obveze energetske učinkovitosti. Revidiranom direktivom koja je stupila na snagu 24. prosinca 2018. za razdoblje do 2030. propisuju se načini postizanja ušteda te su pred Hrvatskom još značajniji i ambiciozniji ciljevi u smanjenju potrošnje primarne energije.
U svrhu ostvarenja tih ciljeva HUP je razgovarao s Ministarstvom o povećanju opsega mjera koje se smatraju prihvatljivima za postizanje energetskih ušteda. Tu se posebice radi o povećanju energetske učinkovitosti korištenjem obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija, a trenutno se uređuje sustav s podzakonskim aktima kako bi se ostvarene uštede pratile, mjerile i verificirale.
Cilj je pokrenuti tržište te omogućiti obveznicima – opskrbljivačima energije na koje se primjenjuje sustav obveza energetskih ušteda, da realiziraju ulaganja u energetsku učinkovitost. Naime, privatni sektor očekuju velike investicije radi ostvarenja zadanih ciljeva, a u slučaju da pojedini opskrbljivač ne ostvari uštedu, morat će Fondu za energetsku učinkovitost uplatiti naknadu koja će biti definirana u prvom kvartalu ove godine. HUP će se nastaviti zalagati za to da naknada bude čim prihvatljivije opskrbljivačima energijom.
U 2019. godini, obveznici su opskrbljivači energije i sve njihove povezane osobe koje su opskrbljivači energije, ako su u 2017. godini krajnjim kupcima ili do distribucijskih stanica koje prodaju energiju krajnjim kupcima isporučili ukupno više od 300 GWh energije. U 2020. godini obveznici su svi oni koji su isporučili ukupno više od 100 GWh energije, dok u 2021. i svakoj narednoj godini granica se spušta na 50 GWh isporučene energije.
Emanuel Kovačić, predsjednik HUP- Udruge energetike u uvodnom je obraćanju izjavio: „Usvajanjem propisa o energetskoj učinkovitosti završava se transponiranje EU regulative iz klimatsko- energetskog paketa 2020 u hrvatsko zakonodavstvo. Navedeno će imati značajan financijski utjecaj za obveznike iz energetskog sektora, ali i priliku za sve poduzetnike da razmotre učinkovitije korištenje energije u poslovnim procesima.“
Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike istaknuo je: „Izmjene i dopune Zakona o energetskoj učinkovitosti koje je Hrvatski sabor donio u prosincu 2018. godine imaju dva bitna cilja. Prvi je da se nacionalno zakonodavstvo uskladi s europskim zakonodavstvom, točnije člankom 7. Direktive o energetskoj učinkovitosti, a drugi je da se potakne tržište energetskih usluga. Kako bi se uskladili s navedenim člankom direktive bilo je potrebno uvesti sustav obveznih shema ušteda za opskrbljivače. Iako je tržište energetskih ušteda postojalo i do sada, mehanizmi kojima su se mjere energetskih ušteda provodile nisu bili posve orijentirani na krajnje kupce energije. Mjere su prije svega provođene kao alternativne mjere politika koje provodi država, a koje se prvenstveno fokusiraju na obveze javnog sektora. Pozitivna europska praksa govori da su upravo opskrbljivači ti čije aktivnosti najviše doprinose postizanju ciljeva energetske učinkovitosti i izgradnji svijesti o mogućnostima štednje energije kod krajnjih kupaca. Također treba napomenuti da u Republici Hrvatskoj postoji potencijal ušteda koje nisu vrednovane odnosno zabilježene, poput obnove kuća koje su rađene ulaganjem fizičkih osoba. Sustav energetskih certifikata dokazao je da svaka ušteda može biti, na tržišnim osnovama, preuzeta od strane opskrbljivača.“
