KLJUČ USPJEHA – kombiniranje digitalnih i klasičnih pristupa trgovini
Maloprodaja u Europi i Hrvatskoj prolazi kroz razdoblje transformacija zbog niza faktora, uključujući tehnološki napredak, promjene u potrošačkim navikama i ekonomske uvjete. Pritom se maloprodaja suoćava s dinamičnim promjenama koje oblikuju njenu budućnost. Tu, prije svega, mislimo na digitalizaciju, održivost i promjene u potrošačkim navikama. To su, sada je to potpuno jasno, ključni faktori koji će definirati sljedeće faze razvoja. U Hrvatskoj, maloprodajni sektor se prilagođava tim promjenama, iako sa specifičnostima vezanim uz lokalne ekonomske i društvene uvjete.
Spomenimo najvažnije trendove u maloprodaji u Europi. To su svakako Digitalizacija i e-trgovina. Razvoj online trgovine nastavlja rasti diljem Europe, s naglaskom na fleksibilnost i praktičnost za potrošače. Integracija digitalnih tehnologija poput beskontaktnih plaćanja, personalizirane kupovine i umjetne inteligencije ubrzava ovaj proces. Pandemija COVID-19 značajno je ubrzala prelazak na e-trgovinu, a mnoga poduzeća proširuju svoje digitalne platforme kako bi zadržala korak s promjenama, istaknuto je na 36. tradicionalnoj konferenciji za proizvođače i trgovce MAGROS 2024. u organizaciji časopisa Suvremena trgovina.
Organizacija ovogodišnjeg skupa MAGROS 2024. bila je koncipirana uz prisustvovanje i aktivno sudjelovanje najvažnijih institucija odgovornih za ova područja uz pokroviteljstva: Predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Saveza udruga malih trgovaca, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskih izvoznika, Sindikata trgovine Hrvatske, Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, Talijansko-hrvatske gospodarske komore i Zaklade Konrad Adenauer te uz organizacijsku podršku Zagrebačkog velesajma.
Sudionici konferencije bili su istaknuti lideri tvrtki i obrta, predstavnici gospodarskih komora i udruženja te nadležnih državnih institucija i agencija iz Hrvatske i susjednih zemalja.
Na samom početku Srećko Sertić, direktor i glavni urednik Suvremene trgovine osvrnuo se na nekoliko važnih stvari. Zbog povećane svijesti o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša, potrošači u Europi traže proizvode s održivim karakteristikama. Ovo uključuje ekološki prihvatljive proizvode, etičke prakse u proizvodnji i minimaliziranje otpada, a mnoge tvrtke sada prilagođavaju svoje poslovanje tim zahtjevima.
Važna stavka odnosi se na promjena potrošačkih navika. Potrošači sve više traže iskustvenu kupovinu, gdje kupovna moć dolazi s naglaskom na društvenu i ekološku odgovornost. Zdravstvena svijest također raste, pa je povećana potražnja za organskim i lokalnim proizvodima.
Isto tako, kombinacija fizičke i online prodaje postaje ključni model u europskoj maloprodaji. Mnogi trgovci implementiraju strategije poput „klikni i preuzmi“, gdje kupci naruče online, a preuzimaju proizvode u fizičkim trgovinama.
Kakvo je stanje maloprodaje u Hrvatskoj? Hrvatska prati globalne i europske trendove, iako s određenim specifičnostima zbog manjeg tržišta i relativno sporijeg tehnološkog razvoja u odnosu na zapadnu Europu. Ipak, posljednjih godina dolazi do ubrzanog rasta. Pandemija je također povećala interes za online trgovinom, a domaći trgovci ulažu više u digitalne platforme.
Zanimljiva kretanja bilježimo na područlu konsolidacije maloprodajnog tržišta. Hrvatska maloprodaja suočava se s pojačanom konkurencijom, kako domaćih tako i međunarodnih lanaca. Dolazak stranih igrača povećava pritisak na lokalne tvrtke da unaprijede svoje ponude i usluge.
U Hrvatskoj se primjećuje rast interesa za domaće proizvode, posebice u sektoru prehrambenih proizvoda. Sve veći broj potrošača preferira lokalne brendove, što je potaknuto i rastućim nacionalnim ponosom te potražnjom za svježim i kvalitetnim proizvodima. Kao i u ostatku Europe, i u Hrvatskoj raste svijest o ekološkoj odgovornosti, pa sve više trgovaca nudi ekološki prihvatljive opcije, od ambalaže do samih proizvoda. Zakonodavstvo također igra ključnu ulogu u poticanju održivih praksi.
Zaključno, iako online trgovina raste, fizičke trgovine i dalje imaju snažnu prisutnost u Hrvatskoj, posebno u trgovačkim centrima, koji su popularna odredišta za kupovinu i društvena okupljanja. Iz tih naglašenih trendova proizlaze mnogi novi zadaci koji stoje pred hrvatskom maloprodajom.
To se, prije svega, odnosi na: neizvjesnosti u dobavnim lancima s obzirom na ukupna kretanja u Europi i u nas, zatim, na još uvijek neriješene odnose proizvođača, dobavljača i maloprodaje što se odražava i na cijenama hrane, na iskustva s rasporedom radnog vremena i, posebno, na nedostatak radne snage.
U nastavku, Josip Zaher, predsjednik Komore Zagreb i savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore (HGK) za trgovinu, održao je govor u kojem je iznio ključne izazove i prilike s kojima se suočava ovaj sektor u Hrvatskoj. U obraćanju prisutnima, Zaher je naglasio dugovječnost trgovine, podsjećajući da je ona prisutna kroz cijelu ljudsku povijest, te da će, unatoč izazovima, opstati i dalje.
Globalni poremećaji i utjecaj na Hrvatsku
Upozorio je i na utjecaj globalnih geopolitičkih poremećaja, poput rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom Istoku, koji imaju dalekosežne posljedice na hrvatsko gospodarstvo, pogotovo u kontekstu opskrbe naftom, plinom i drugim sirovinama. Premda je Hrvatska prošla kroz razne izazove, Zaher je naglasio da je trgovina ostala stabilna, ali se suočava s novim izazovima u trenutnom globalnom kontekstu.
Jedan od ključnih trendova na domaćem tržištu, prema Zaherovim riječima, jest rast globalnih trgovačkih lanaca koji su uvelike izmijenili trgovački krajolik Hrvatske. Oko 90% tržišta sada kontrolira deset najvećih lanaca, što je dovelo do gašenja malih trgovina u urbanim središtima. Zaher je pozvao na suradnju između lokalnih vlasti i države kako bi se kroz prostorne planove i strategije revitalizirali centri gradova i omogućio povratak malih trgovaca, bez kojih, kako je istaknuo, gradske zajednice gube svoj karakter.
Unatoč velikim ulaganjima u trgovinske centre u proteklim godinama, Zaher je istaknuo da se trenutno svjedoči značajnim investicijama u logističke centre, ključne za učinkovitost opskrbnih lanaca. Međutim, upozorio je na rastući trend uvoza, unatoč povećanim poticajima za domaću proizvodnju. Pozvao je na veći fokus na podršku domaćim proizvođačima, osobito kroz jaču integraciju u logističke sustave.
Digitalizacija trgovine
Zaher je također progovorio o digitalizaciji i umjetnoj inteligenciji koja transformira trgovinu, ali je izrazio uvjerenje da će tradicionalni formati trgovine, poput malih kvartovskih dućana, opstati unatoč tehnološkom napretku. „Ljudi će se uvijek vraćati malim trgovinama na uglu“, rekao je, napominjući da digitalni formati imaju svoje granice nakon kojih se javlja potreba za osobnijim iskustvima kupovine.
Posebno je istaknuo problem inflacije, napominjući da trgovci često neopravdano bivaju okrivljeni kao glavni uzročnici rasta cijena. „Trgovina je samo posljednja karika u lancu, između proizvođača i potrošača“, objasnio je, dodajući da je potrebno bolje razumijevanje marži i financijskih rezultata kako bi se izbjegle pogrešne percepcije o trgovcima kao generatorima inflacije. Na kraju govora, Zaher je izrazio optimizam u pogledu budućnosti hrvatske trgovine, uz napomenu da su inovacije i nove tehnologije ključne za njen opstanak, ali da se pritom ne smiju zaboraviti temelji tradicionalnog trgovanja.
Na Zagrebačkom Velesajmu, povodom otvaranja konferencije, okupljenima se obratio Zoran Ušurić, pomoćnik direktorice Zagrebačkog Velesajma. Ušurić je istaknuo bogatu povijest Velesajma, koji ove godine obilježava 115 godina postojanja. Prisjetio se kako je Velesajam, osnovan 1909. godine, od 1956. smješten na sadašnjoj lokaciji, te naglasio da je sasvim prirodno da se Magros, vodeći događaj u sektoru trgovine, održava upravo ovdje.
U svom obraćanju, Ušurić je podsjetio na dugotrajnu i neraskidivu povezanost Zagreba i trgovine, koja datira još iz vremena kada je grad zahvaljujući Zlatnoj buli Bele IV. dobio pravo na organizaciju sajmova. „Princip je isti, sve su ostalo nijanse,“ rekao je, aludirajući na suštinu trgovine, koja se kroz stoljeća nije promijenila – proizvođači predstavljaju svoje proizvode, dok kupci traže najbolju kvalitetu. Ušurić je istaknuo da, iako nove tehnologije značajno unaprjeđuju proces trgovanja, osobni kontakt ostaje ključan element svake poslovne interakcije. „Sajmovi su mjesto susreta gdje obje strane ostvaruju svoje interese, i to nije stvar prošlosti, već budućnosti“, rekao je, dodajući da će Zagrebački Velesajam, unatoč digitalnim inovacijama, i dalje ostati relevantan zbog neposrednih ljudskih kontakata.
Nakon Ušurića, okupljenima se obratio Holger Haibach, direktor Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj, s govorom koji je naglasio važnost suočavanja s trenutnim izazovima, posebno u kontekstu globalnih događaja. Istaknuo je kako zemlje poput Hrvatske, koje su prošle kroz teška razdoblja, imaju pred sobom značajne izazove, ali i prilike. „Prošlost nije završena“, rekao je, ukazujući na trenutne geopolitičke neizvjesnosti, poput sukoba u Ukrajini i situacije na Bliskom Istoku, koji imaju veliki utjecaj na globalnu i lokalnu ekonomiju.
Unatoč tim izazovima, Haibach je izrazio optimizam, naglasivši kako je Hrvatska već pokazala otpornost i prilagodljivost u teškim vremenima. Posebno je istaknuo ulogu malih i srednjih poduzeća, kao i važnost lokalne proizvodnje koja je, prema njegovim riječima, ključna za održiv rast hrvatske ekonomije.
Jedna od ključnih tema koju je Haibach spomenuo je rastuća uloga umjetne inteligencije i njezin utjecaj na poslovanje, posebno u sektoru malih i srednjih poduzeća.
„Što to znači za male biznise?“, postavio je pitanje koje će, kako je rekao, biti predmet rasprave u nadolazećim godinama. Naglasio je kako digitalizacija, uključujući prelazak između online i offline poslovanja, postaje ključan aspekt svakodnevnog poslovanja.
A posebno je istaknuo i važnost ulaganja u mlade ljude, naglašavajući da će oni biti nositelji poduzetničkog duha i lideri budućnosti. Pozvao je na angažman mladih na lokalnoj i regionalnoj razini, te ih ohrabrio da preuzmu aktivnu ulogu u oblikovanju budućnosti.
Darko Knežević, član predsjedništva Hrvatske obrtničke komore, istaknuo je važnost trgovine kao jednog od temelja svakog gospodarstva. U svom obraćanju naglasio je kako trgovina ostaje ključni pokretač ekonomskog razvoja, bez obzira na sve izazove, uključujući širenje velikih trgovačkih lanaca i pandemiju COVID-19.
Knežević je podsjetio da su veliki lanci, iako su pridonijeli gašenju mnogih malih trgovina, također donijeli prijeko potrebne promjene i modernizaciju sektora. Ipak, kao predstavnik Obrtničke komore, posebno je naglasio važnost malih trgovina koje, s više od 9.000 objekata diljem Hrvatske, igraju ključnu ulogu u održavanju života ruralnih područja i otoka.
Knežević je pozvao lokalne i županijske vlasti da dodatno podupru ove zajednice i financijski pomognu manjim trgovinama kako bi se osigurala njihova održivost. Također je upozorio na rastuću svijest o klimatskim promjenama te istaknuo da europski potrošači sve više traže ekološki prihvatljive proizvode, što postavlja nove zahtjeve pred trgovce.
Njegova poruka bila je jasna – unatoč izazovima, trgovina mora ostati snažan stup gospodarstva i ključni faktor održivosti zajednica, posebno u manjim i izoliranim sredinama.
Marijana Filipić, direktorica granskih udruga Hrvatske udruge poslodavaca, u ime članova HUP-a izrazila je zadovoljstvo biti dio ovog skupa koji se bavi promocijom trgovine, jer, kako kaže, trgovina nije samo jedan od najvećih poslodavaca u Hrvatskoj, već i ključni pokretač našeg gospodarstva.
Trgovina predstavlja važnu poveznicu između proizvođača i potrošača, te igra ključnu ulogu u održavanju gospodarskog rasta. Danas, kada govorimo o digitalizaciji, važno je prepoznati da se ona događa brzim tempom i da je neizbježna. No, moramo voditi računa i o zadovoljim ljudima, pa smo u tom smjeru, Hrvatska udruga poslodavaca i socijalni partneri sindikati, potpisali Kolektivni ugovor.
U ime Ministarstva gospodarstva, obratio se državni tajnik Ivo Milatić, koji je okupljene pozdravio s riječima pohvale za organizatora i istaknuo važnost trgovine kao temeljnog pokretača nacionalnog gospodarstva. Istaknuo je svoje dugogodišnje iskustvo u trgovini, što mu omogućava razumijevanje izazova s kojima se sektor suočava, a posebno je istaknuo ključnu ulogu malih i srednjih poduzeća.
Tijekom govora, naglasio je kako Hrvatska i ostatak Europske unije postupno izlaze iz krize uzrokovane pandemijom i energetskom krizom, a inflacija se stabilizira. Dodao je da je novi kreditni rejting Hrvatske rezultat napornog rada svih ključnih dionika, što otvara vrata povoljnijem kapitalu i novim investicijama.
Također, tajnik je govorio o ubrzanom rastu digitalne trgovine, naglasivši da više od 29% malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj već prodaje putem interneta, što je iznad europskog prosjeka. S obzirom na sve veći rast internetske trgovine, apelirao je na fokusiranje na digitalizaciju kao ključnu stratešku točku za budući rast nacionalne ekonomije.
Posebno se dotaknuo problematike različitih cijena robnih marki unutar Europske unije, istaknuvši kako Hrvatska vlada planira adresirati ovaj problem na europskoj razini. Osvrnuo se i na važnost prilagođavanja zakonodavstva u vezi s umjetnom inteligencijom i digitalnim reklamama, kako bi se osigurala transparentnost i zaštita potrošača.
U zaključku, državni tajnik je pozvao na kontinuiranu suradnju između svih relevantnih dionika, istaknuvši važnost trgovine kao neodvojivog dijela gospodarstva te naglasivši kako će Ministarstvo gospodarstva nastaviti s prilagodbama zakonskih okvira u skladu s potrebama tržišta.
Na kraju pozdravnih govora, okupljenima se obratio i izv.prof.dr.sc. Velibor Mačkić, izaslanik Predsjednika RH, posebni savjetnik Predsjednika Republike za ekonomiju, pozdravljajući sve prisutne u ime predsjednika Zorana Milanovića. Govor je otvorio refleksijom o ključnim ekonomskim izazovima s kojima se Hrvatska suočava, oslanjajući se na misli nobelovca Thomasa Sargenta o ravnoteži i zadovoljstvu ekonomskih agenata s postignutim ishodima.
Posebno je istaknuo problem visoke cijene života u Hrvatskoj, koja ima visoku razinu inflacije i značajne regionalne nejednakosti. Naglasio je da je inflacija samo jedan od aspekata skupljeg života u zemlji te da je harmonizirani indeks potrošačkih cijena za Hrvatsku među najvišima u Europi. Uz to, upozorio je na važnost usporedbe Hrvatske s drugim zemljama koje privlače ljude zbog povoljnijih uvjeta života, kako bi se bolje razumjelo zašto dolazi do masovnog iseljavanja.
Postavio je pitanje: što možemo učiniti kako bi Hrvatska postala konkurentnija, te kritizirao sporost u donošenju ključnih politika i manjak industrijske strategije.
Ukazao je i na potrebu uključivanja različitih društvenih i ekonomskih elita u procese donošenja odluka, kako bi Hrvatska brže reagirala na promjene u globalnom okruženju.
Posebno je upozorio na važnost pažljivog davanja obećanja u javnim politikama, budući da se okolnosti brzo mijenjaju, a nedostatak vjerodostojnosti može naštetiti reputaciji zemlje i njezinih institucija. Na kraju svog govora, govornik je izrazio zahvalnost u ime Ureda predsjednika za priliku da sudjeluje na ovoj konferenciji te je službeno otvorio 36. konferenciju Magros. Okupljenima je zaželio puno uspjeha u radu, naglašavajući potrebu za promišljenim koracima naprijed koji će omogućiti Hrvatskoj da izbjegne buduće gubitke stanovništva i ekonomske stagnacije.
Na uvodnom predavanju o stanju trgovine u Republici Hrvatskoj, Mirko Budimir, dopredsjednik Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) i direktor tvrtke Delfin, osvrnuo se na ključne izazove i prilike u sektoru trgovine, s posebnim naglaskom na povijesnu ulogu trgovine i njezin razvoj kroz vrijeme. Kao dugogodišnji poduzetnik, Budimir je istaknuo kako trgovina nije oduvijek bila cijenjena, ali se s vremenom pozicionirala kao ključna djelatnost koja pokreće gospodarstvo i industriju.
Izazovi i promjene u trgovini
Budimir je govorio o tome kako je trgovina bila i ostala „plemenita borba“, te kako se trgovci često moraju nositi s nepredvidivim gospodarskim izazovima. Podsjetio je na recentna krizna razdoblja, poput pandemije COVID-19, kada su trgovci preuzeli teret opskrbe građana nužnim proizvodima. Također je istaknuo inflaciju kao jedan od najvećih trenutnih problema, dodajući kako je u 2022. godini Hrvatska imala najvišu stopu inflacije u Europskoj uniji. Iako se situacija sada smiruje, inflacija i dalje utječe na cijene i poslovanje trgovaca.
Jedna od ključnih tema Budimirovog predavanja bila je kritika prema percepciji trgovaca u javnosti, posebno optužbe da su trgovci ti koji podižu cijene. Napomenuo je da su troškovi sirovina, logistike i energenata često razlog za poskupljenja, a ne samo trgovci. „Trgovina je samo jedna karika u lancu,“ istaknuo je, napominjući da su trgovci često nepravedno optuženi za inflaciju i porast cijena.
Tržište i struktura trgovine
Budimir je iznio podatke o strukturi trgovine u Hrvatskoj, navodeći kako deset najvećih trgovaca drži značajan dio tržišta, s Konzumom, Lidlom i Plodinama kao vodećim lancima. Iako supermarketi i hipermarketi dominiraju, zanimljivo je kako male trgovine i kvartovske prodavaonice bilježe rast prometa, što Budimir vidi kao dokaz da ima mjesta za lokalne trgovce u novim tržišnim uvjetima. Jedna od prijetnji za trgovinu, prema Budimiru, su logistički problemi i administrativna ograničenja, posebice uvođenje zakona koji, primjerice, reguliraju rad trgovina nedjeljom. Također, nejednaka pravila igre i porezni pritisci čine poslovanje izazovnim, ali Budimir vidi priliku u konstantnom rastu osobne potrošnje i plaća u Hrvatskoj, što može pozitivno utjecati na trgovinu.
Zaključno, Budimir je istaknuo potrebu za jasnijim pravilima i boljom suradnjom između državnih institucija i trgovaca, naglašavajući da je ključ za uspjeh u trgovini stalno prilagođavanje novim uvjetima i korištenje novih tehnologija. Također je pozvao na stvaranje uvjeta koji omogućavaju slobodno formiranje cijena i jačanje konkurentnosti.
Završio je porukom da trgovina, iako suočena s brojnim izazovima, ima svijetlu budućnost ako se pravilno usmjeri i podrži.
Pogledajte video uvodnog dijela konferencije:
Stanje trgovine u Republici Hrvatskoj
Na samom početku prvog panela pod nazivom Stanje trgovine u Republici Hrvatskoj istaknuto je sljedeće: kao što smo svi svjesni, sektor trgovine prolazi kroz značajne promjene koje su posljednjih godina ubrzane globalnim i lokalnim okolnostima. Konkurencija u trgovini nikada nije bila oštrija. Borba za svakog kupca postala je nemilosrdna, a trgovci su prisiljeni stalno inovirati kako bi privukli i zadržali lojalnost potrošača. Navike kupaca i tržišni trendovi mijenjaju se brže nego ikada prije. Potrošači očekuju personaliziranu uslugu, brzu dostupnost proizvoda i visoku kvalitetu.
Dok je internet trgovina unijela revoluciju, tradicionalna trgovina nije iščezla, već se prilagodila i razvila nove kanale prodaje. Fizičke trgovine i dalje drže značajan udio na tržištu, ali s naglaskom na integraciju digitalnih inovacija i višekanalni pristup prodaji.
Panelisti su bili: Maja Radišić Žuvanić, načelnica Sektora za trgovinu i tržište u Ministarstvu gospodarstva; Martin Evačić, direktor Narodnog trgovačkog lanca i predsjednik Udruge trgovine HUP-a; Hrvoje Šimić, direktor tvrtke Tekstilpromet; Ivona Bačelić Grgić, voditeljica Odjela za distributivnu trgovinu i zaštitu potrošača Sektora za trgovinu HGK; Ivan Ćibarić, predsjednik Saveza udruga malih trgovca RH; Darko Knežević, član predsjedništva Hrvatske obrtničke komore; Mirko Budimir, direktor Delfina, dopredsjednik Udruge trgovine HUP-a (predstavnik malih trgovaca).
Ivan Ćibarić, predsjednik Saveza udruga malih trgovaca RH, u svom obraćanju iznio je zabrinutost za položaj malih trgovaca u Hrvatskoj, koji je drastično promijenjen tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. Usporedio je stanje iz 1990-ih, kada su mali trgovci činili 75% tržišta, s današnjom situacijom, gdje taj udio iznosi tek 10%.
Ćibarić je istaknuo da su trgovački lanci i promjene na tržištu, uključujući ulazak Hrvatske u Europsku uniju, značajno pridonijeli smanjenju udjela malih trgovaca. Također, kritizirao je zakonske regulative koje, prema njegovim riječima, ne idu u prilog malim trgovcima. Spomenuo je kako trgovci, za razliku od drugih djelatnosti, nemaju pravo na poticaje ili ulaganja u nužne stvari poput informatizacije ili rashladnih sustava.
Posebno je naglasio težak položaj obrtnika, koji, kako je rekao, garantiraju poslovanje svojom osobnom imovinom. Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi, kao i regulacija rada nedjeljom, dodatno su zakomplicirali situaciju. Ćibarić je istaknuo da mali trgovci ne mogu konkurirati velikim lancima, koji imaju drukčije uvjete poslovanja.
Na pitanje o promjenama zakona koje su malim trgovcima omogućile određeni napredak, Ćibarić je spomenuo da neki kolege iz županijskih organizacija, poput onih iz Splitsko-dalmatinske županije, podnose tužbe protiv zakona o radu nedjeljom. Ipak, Savez Udruge malih trgovaca fokusiran je na pregovaranje i partnerski dijalog s vlastima, umjesto na pravne tužbe.
Mali su trgovci u dobrim odnosima sa svojim radnicima, koji su često dugogodišnji suradnici i obiteljski prijatelji. Njihov pristup zaposlenicima je, prema njegovim riječima, humaniji i fleksibilniji nego što je to slučaj u velikim trgovačkim lancima, što doprinosi pozitivnoj radnoj atmosferi i dugoročnoj stabilnosti.
Ključna je strategija za opstanak malih trgovaca udruživanju. Savez Udruga malih trgovaca postoji kako bi male trgovine imale veći pregovarački kapacitet prema dobavljačima i proizvođačima, čime se pokušava očuvati njihova pozicija na tržištu. Ćibarić je napomenuo da bi, bez tih interesnih skupina i udruženja, mnogi mali trgovci već nestali s tržišta.
Što se tiče budućnosti malih trgovaca, Ćibarić vidi priliku u lokalnoj orijentaciji i specifičnim potrebama potrošača, posebno u manjim zajednicama i pograničnim područjima. Osvrnuo se na problem rada nedjeljom, istaknuvši kako u pograničnim dijelovima mnogo ljudi dolazi vikendom, a često bi kupovali hrvatske proizvode nedjeljom, no to im nije moguće jer su trgovine zatvorene. Predložio je model kakav se primjenjuje u nekim europskim zemljama, gdje male obiteljske trgovine mogu raditi nedjeljom uz minimalnu radnu snagu, što bi im omogućilo da zadovolje potrebe lokalne zajednice.
Ćibarić je također istaknuo izazov s ograničenim proizvodima u malim trgovinama, koji čine veliki dio prometa, ali s vrlo niskim maržama ili čak gubicima, poput cigareta ili proizvoda s ograničenim cijenama. Naveo je da marže na cigaretama, primjerice, iznose samo 3 do 5%, dok država ubire 25% PDV-a i trošarine, što čini poslovanje izuzetno zahtjevnim. Mali trgovci su prisiljeni iznimno pažljivo upravljati svojim troškovima kako bi opstali.
Zaključno, Ćibarić se našalio da su mali trgovci ‘mađioničari’, jer unatoč teškim uvjetima uspijevaju opstati, balansirajući između minimalnih marži, visokih troškova i konkurencije. U takvim okolnostima, male trgovine moraju biti iznimno efikasne i prilagodljive kako bi zadržale svoje mjesto na tržištu.
Maja Radišić Žuvanić, načelnica Sektora za trgovinu i tržište u Ministarstvu gospodarstva, odgovarajući na pitanje o zakonu i njegovim učincima, istaknula je kako Ministarstvo trenutno radi na naknadnoj procjeni učinaka zakona o izmjenama i dopuni zakona o trgovini, koji je stupio na snagu prošlog srpnja. Unatoč određenim kontroverzama i negativnim reakcijama, Radišić Žuvanić je navela da su preliminarni podaci pokazali pozitivne učinke zakona.
Prema dostupnim podacima, iako je došlo do pada broja fiskaliziranih računa nedjeljom, promet se prelio na druge dane, poput subote, ponedjeljka i petka, čime je ukupni broj računa ostao stabilan. Međutim, dodala je da je ukupni iznos računa narastao, ali da je taj rast u velikoj mjeri posljedica inflacije.
Radišić Žuvanić je napomenula kako su u analizu uključeni podaci iz različitih izvora, uključujući Državni zavod za statistiku, Poreznu upravu, te su konzultirani i partneri poput Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i Sindikata trgovine. Osim ekonomskih pokazatelja, Ministarstvo je analiziralo i socijalne učinke, učinke na ljudska prava i tržište rada, kao i na tržišnu utakmicu, u suradnji s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja.
Također je najavila da će izvješće s detaljnom procjenom biti objavljeno na portalu e-Savjetovanja, kako bi svi relevantni dionici, uključujući trgovce, mogli dati svoje komentare i primjedbe na zakon. Na kraju je naglasila kako Ministarstvo pokušava zauzeti sveobuhvatan pristup u ocjeni učinaka zakona, uzimajući u obzir različite sektore i interese na tržištu.
Ova procjena zakona o radu trgovina nedjeljom svakako će biti tema daljnjih rasprava među trgovcima i dionicima, a svi relevantni subjekti bit će pozvani da sudjeluju u završnim konzultacijama.
Vezano na izazove koje donosi online trgovina, posebno u kontekstu nelojalne konkurencije između domaćih i kineskih trgovaca, naglasila je kako s pozicije Ministarstva gospodarstva ne može govoriti o tome. Ali, naglasila je da se može regulirati nacionalne webshopove i trgovinu unutar Europske unije, gdje su pravila jasna i ujednačena. Međutim, u vezi s globalnim igračima poput kineskih trgovaca, istaknula je kako bi Digital Services Act (Uredba o digitalnim uslugama), koji je sada u nadležnosti Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, mogao pomoći u reguliranju tog segmenta. Ova uredba bi trebala donijeti veću odgovornost digitalnim platformama, što bi uključivalo obvezu praćenja i reguliranja nelojalne konkurencije. Zajedno s ranijom Uredbom o digitalnim tržištima, koja se također odnosi na trgovinu i zaštitu tržišnog natjecanja, očekuje se da će ove promjene pomoći u stvaranju pravednijeg digitalnog okruženja.
Osvrnula se i na državnu regulaciju cijena, objašnjavajući kako država u osnovi ne intervenira u slobodno formiranje cijena na tržištu, koje je utemeljeno na zakonima ponude i potražnje. Međutim, u iznimnim situacijama, poput svjetske krize uzrokovane pandemijom Covid-19, država je bila prisiljena intervenirati kako bi zaštitila građane i osigurala stabilnost tržišta. U Hrvatskoj je vlada djelovala sukladno zakonu o iznimnim mjerama ograničavanja cijena, počevši s intervencijama u rujnu 2022. godine.
Tijekom 2022. i 2023. godine, zbog visoke inflacije, vlada je donijela nekoliko paketa mjera za pomoć građanima, uključujući ograničavanje cijena osnovnih prehrambenih proizvoda. Kako je inflacija nastavila rasti, vlada je u rujnu 2023. proširila te mjere na dodatne prehrambene i neprehrambene proizvode. Iako te mjere možda nisu popularne, procjena vlade bila je da su potrebne za zaštitu standarda građana u iznimnim okolnostima.
Što se tiče stranih radnika u Hrvatskoj, istaknula je da to pitanje nije u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, ali napomenula je da mnogi strani radnici, unatoč zabrinutostima, pokazuju dobre jezične vještine i uspješno rade u sektorima poput trgovine i ugostiteljstva.
Hrvoje Šimić, direktor tvrtke Tekstilpromet, reagirao je na iznesene podatke Ministarstva gospodarstva, naglašavajući važnost razlikovanja između prehrambene i neprehrambene trgovine u kontekstu zabrane rada nedjeljom. Prema njegovim riječima, u neprehrambenoj trgovini promet se nije ‘prelio’ na druge dane, kao što je to bio slučaj u prehrambenom sektoru. On je istaknuo da impulzivne kupovine koje su karakteristične za neprehrambene trgovine nisu mogle biti kompenzirane u ostatku tjedna, zbog čega su oni najviše oštećeni ovom zabranom.
Šimić je također istaknuo da su se suočili s nezadovoljstvom radnika, jer su im nedjeljni dodaci za rad nestali s uvođenjem zabrane rada nedjeljom, što je smanjilo njihove plaće. Na pitanje o konkretnom padu prometa, Šimić je objasnio da ovisi o lokaciji trgovina – u shopping centrima i gradskim središtima taj pad varira, ali je promet u komadima svakako pao, dok je financijski rast, gdje ga ima, rezultat inflacije i rasta cijena.
Posebno je naglasio kako zabrana rada nedjeljom ne pogađa samo trgovce, već se odnosi na trgovine kao fizičke lokacije, što stvara dodatnu nesigurnost, osobito za one u trgovačkim centrima. Iako Tekstilpromet u mnogim slučajevima ne radi nedjeljom, jer su njihove prodavaonice u gradskim centrima koji ionako ne rade taj dan, Šimić je snažno naglasio svoj otpor prema zabrani rada, ističući da bi trebalo biti omogućeno trgovcima da sami odluče o radnom vremenu. Naglasio je kako je zabrana rada nedjeljom posebno pogodila neprehrambene trgovce, te je apelirao na fleksibilniji pristup koji bi omogućio trgovinama, posebno onima u trgovačkim centrima, da rade prema svojim potrebama i preferencijama.
U svom odgovoru na pitanje o fleksibilnosti u trgovini i izazovima s kojima se suočavaju trgovci, osobito u kontekstu online trgovine, istaknuo je nekoliko ključnih problema. Prvo, naglasio je kako nelojalna konkurencija, uključujući kineske webshopove, stvara kaos ne samo u maloprodaji, već i u sektoru transporta. Kineski trgovci često imaju subvencije za transport, što im omogućuje smanjenje troškova dostave, dok domaći trgovci, posebno oni koji posluju unutar EU, moraju snositi troškove po višim cijenama.
Jedan od glavnih problema s kojim se trgovci suočavaju je porast cijena transporta, što je rezultat naglog porasta broja narudžbi koje su kineski webshopovi prenijeli na logističke operatere, prisilivši ih da otkažu ugovore nekim domaćim trgovcima. Šimić je napomenuo da su cijene transporta porasle za 30-40%, što značajno povećava ulazne troškove trgovaca. Kao posljedica, dolazi do porasta cijena proizvoda, što opet može dovesti do gubitka kupaca.
Šimić se dotaknuo i teme nelojalne konkurencije, gdje online trgovci, pogotovo oni izvan EU, mogu prodavati robu bez obveza koje lokalni trgovci moraju poštovati, poput regulacija vezanih za rad nedjeljom i druge zakonske obveze. Istaknuo je da će rast minimalnih plaća dodatno pritisnuti trgovce, što će također dovesti do novih poskupljenja.
Osvrćući se na profitabilnost online trgovine, Šimić je napomenuo da mnoge velike online trgovine poput Zalanda posluju s minimalnom zaradom ili čak gubicima. Napomenuo je da su mnogi od tih igrača u online trgovini ušli s ciljem osvajanja tržišta, dok im profitabilnost u ovom trenutku nije primarni cilj. Dodao je da iza tih velikih online trgovaca često stoje investicijski fondovi i druge financijske strukture koje mogu ulagati ogromne svote novca, što domaćim trgovcima otežava natjecanje.
Što se tiče budućnosti online trgovine, Šimić je skeptičan prema njenoj dugoročnoj profitabilnosti. Istaknuo je da online trgovci imaju velike troškove – od skladišta, plaća zaposlenika, transporta, do marketinga i troškova povrata proizvoda. Smatra da će mnogi mali trgovci nestati, dok će se tržište okrupnjavati. Naveo je primjer nekih velikih retailera koji su odlučili ne uvoditi webshopove jer bi to ugrozilo njihovu mogućnost da ponude niske cijene, što je njihov ključni adut na tržištu.
Dugoročno rješenje leži u tome da trgovci pronađu svoju nišu ili specifičnu ponudu, jer će u protivnom biti prisiljeni izlaziti s tržišta. Naglasio je da „ono što ne stvara novac, neće opstati“ i da je budućnost trgovine povezana s prilagodbom i sposobnošću trgovaca da prepoznaju svoje jedinstvene prilike na tržištu.
Vezano za radnu snagu, njegova tvrtka trenutno nema strane radnike, što je, kako kaže, povezano s aktivnom prodajom koja zahtijeva dobru razinu znanja hrvatskog jezika. Ipak, Šimić ističe da je situacija teška kao i kod većine drugih poslodavaca u Hrvatskoj.
Glavni problem, prema Šimiću, nije samo stopa nezaposlenosti, već niska stopa zaposlenosti ili radne aktivnosti u Hrvatskoj. Pitanje je, kaže, zašto Hrvati ne rade, a to je problem koji se već trideset godina ne rješava. Država bi se, po njemu, trebala baviti aktivnijim uključivanjem radno sposobne populacije na tržište rada, bilo kroz rješavanje prijevremenih umirovljenja, poticanje na rad, ili druge mjere.
Šimić također primjećuje da podizanje plaća nije nužno rješenje. Iako se plaće dižu kako bi se privukla radna snaga, on smatra da to nije dovoljno, jer se kod nekih ljudi ne radi samo o visini plaće, nego i o radnoj etici. „Neradnik je neradnik“, kaže Šimić, sugerirajući da povećanje plaća neće motivirati sve ljude da rade bolje ili uopće rade, te da bi država trebala preispitati kako bolje motivirati ljude da se aktivnije uključe na tržište rada.
Zaključio je da, iako postoje razni pristupi, zapošljavanje stranih radnika je nešto što će ostati dio tržišta rada, no smatra da ključni problem leži u aktivaciji domaće radne snage, što je dublji strukturni problem.
Martin Evačić, direktor Narodnog trgovačkog lanca i predsjednik Udruge trgovine HUP-a, osvrnuo se na nekoliko ključnih tema vezanih uz zakon o radu trgovina i općenito stanje u trgovinskom sektoru, naglašavajući da postoji mnogo nerazumijevanja oko pojma marže i njenog utjecaja na poslovanje.
Evačić je istaknuo da marža nije isto što i zarada. Marža predstavlja postotak koji se dodaje na nabavnu cijenu proizvoda kako bi pokrio sve troškove poslovanja – od plaća radnika, energije, transporta, do poreza. Nakon tih troškova ostaje profitna marža, koja je u prosjeku oko 2,5%, što je usporedivo s prosjekom u Europskoj uniji. Napomenuo je da su prosječne marže u prošlosti bile znatno niže, oko 13%, dok su danas oko 20%, ali je važno razumjeti da su troškovi poslovanja znatno porasli, uključujući plaće i energiju.
Posebno je naglasio da 90% konačne cijene proizvoda određuje nabavna cijena, a ne trgovci. Također, komentirao je percepciju da svi sudionici u trgovinskom lancu ne zarađuju dovoljno, na postavljeno pitanje: tko zapravo zarađuje? Evačić je rekao da je često upravo posljednji u lancu, odnosno trgovac, taj koji ima najmanju zaradu, dok su svi ostali sudionici u procesu proizvodnje i distribucije uključeni u podjelu dobiti svaki na svoj način.
Što se tiče malih trgovaca, Evačić je izrazio suosjećanje prema njima, posebno ističući probleme s malim asortimanom i s namirnicama čije su cijene zaštićene. Na primjer, cijena limuna, koja je trenutno zaštićena na 1.05 eura, dok je nabavna cijena između 1.5 i 2.5 eura, znači da mali trgovci gube novac na tim proizvodima.
Evačić je zaključio da je situacija u trgovini kompleksna, te da marže možda jesu rasle u proteklim godinama, ali da je to rezultat rasta troškova života i inflacije. Na kraju je naglasio kako, bez profitne marže od najmanje 3-4%, trgovci teško mogu financirati razvoj i održati poslovanje na duge staze, te da se u konačnici vrlo mali broj trgovaca može pohvaliti značajnom dobiti.
Nadalje je naglasio važnost rasta i prilagodbe u poslovanju trgovaca, koristeći citat poznatog gospodarstvenika koji je rekao da, ako stojiš na mjestu, zapravo ideš unatrag jer svi ostali idu naprijed. Prema njegovim riječima, za trgovce je ključno neprestano napredovati, a to se može postići na nekoliko načina: otvaranjem novih prodajnih mjesta, poboljšanjem usluga ili putem akvizicija.
Evačić je otkrio da je njihova kompanija početkom godine napravila jednu akviziciju i naglasio kako će konsolidacija tržišta u Hrvatskoj još trajati, osobito u sektoru srednje trgovine, koji čini oko 20% ukupnog tržišta. Očekuje da će biti još akvizicija i preslagivanja, osobito među srednjim trgovcima.
Što se tiče online prodaje, Evačić je istaknuo da ona često funkcionira s vrlo malim ili nikakvim profitima, jer trgovci i investicijski fondovi koriste strategiju osvajanja tržišta. Takva poslovna logika često nije dugoročno održiva, a pitanje je koliko dugo netko može financirati takav način poslovanja bez stvarne zarade.
Osvrnuo se i na izazove radne snage u sektoru trgovine, istaknuvši da njihova tvrtka zapošljava značajan broj stranih radnika, koji dolaze iz različitih zemalja poput Nepala i Filipina. Radnici iz Nepala uglavnom rade u skladištima, dok Filipinci često rade u trgovinama. Evačić je naglasio kako je integracija stranih radnika važna i da su njihova iskustva u tome uglavnom pozitivna.
Što se tiče cijene rada, Evačić je jasno istaknuo da strani radnici ne ruše cijenu rada u Hrvatskoj, već ju, zapravo, podižu. Plaće stranih radnika jednake su plaćama domaćih, ali poslodavci imaju dodatne troškove za njihov smještaj i prehranu, što čini strance skupljima za poslodavce. Dodao je kako je teza da strani radnici ruše cijene „floskula koja nema veze s istinom“.
Evačić je također ukazao na nedostatak regulacije u zapošljavanju stranih radnika, spomenuvši da mnoge posredničke agencije iskorištavaju situaciju kako bi ostvarile velike zarade. Smatra da bi država trebala preuzeti odgovornost za regulaciju procesa zapošljavanja stranih radnika i njihovu edukaciju, kako bi se spriječila neuređena praksa i omogućila dugoročna integracija radnika. Istaknuo je kako zakonska regulativa mora definirati tko može zapošljavati strane radnike i pod kojim uvjetima, kako bi se tržište rada bolje organiziralo.
Zaključio je da stalna fluktuacija radnika nije poželjna za poslodavce, jer nitko ne želi stalno mijenjati zaposlenike i prolaziti kroz nove cikluse obuke. Tvrtka NTL vodi brigu o integraciji radnika, kako domaćih, tako i stranih, i nema većih problema s tim procesom.
Darko Knežević, član predsjedništva Hrvatske obrtničke komore, osvrnuo se na trenutnu situaciju malih trgovaca i obrtnika, naglašavajući da je preživljavanje u trgovini za mnoge postalo izuzetno izazovno. Iako bi se rado fokusirao na pozitivne aspekte, Knežević priznaje da je realnost vrlo teška i da većina ljudi radi ovaj posao prvenstveno kako bi preživjela, a ne zbog ljubavi prema poslu.
Posebno je istaknuo kako marže malih trgovaca, poput onih na proizvode poput šećera, često ne prelaze 5%, što im ostavlja vrlo malo prostora za pokrivanje troškova i ostvarivanje zarade. Za razliku od velikih lanaca, mali trgovci teško mogu konkurirati s tako malim maržama i malim asortimanom proizvoda. Osvrćući se na marže i budućnost cijena, Knežević je iznio zabrinutost da kraj podizanja cijena još nije na vidiku. Ustvrdio je da su prije dvije godine trgovci i proizvođači bili ti koji su dizali cijene i povećavali plaće zaposlenika, no danas je situacija drukčija. Proizvođači sada rade s manjim maržama nego trgovci, što dodatno otežava održivost poslovanja.
Na pitanje tko zarađuje, Knežević je rekao da nije siguran, ali da je jasno kako krajnji potrošači najviše gube u trenutnim uvjetima. Dodao je da trgovina ima ogroman potencijal da postane motor inflacije, ali također može biti i motor gospodarskog razvoja ako se pravilno usmjeri, budući da je potrošnja veliki udio u hrvatskom BDP-u.
Što se tiče ograničavanja rada nedjeljom, Knežević je naglasio da je to dodatni udarac za male trgovce i da Hrvatska obrtnička komora radi na prijedlogu zakonskih izmjena koje bi omogućile manjim trgovcima da rade, osobito onima koji rade sami ili uz pomoć članova obitelji. Na taj način bi im se omogućilo da zadrže neku razinu poslovanja unatoč ograničenjima. Izrazio je i zabrinutost za budućnost, osobito s obzirom na izazove koje nosi turizam i potencijalna stroža pravila za male trgovce. Iako je svjestan težine situacije, vjeruje da se rješenja mogu naći kroz dijalog i prilagodbu zakonskih okvira kako bi se mali trgovci mogli uspješnije nositi s trenutnim tržišnim uvjetima.
Knežević se osvrnuo i na e-trgovinu, priznavši da je ona postala neizbježan dio budućnosti trgovine i da svi koji se na to nisu pripremili već kasne. On je jasno rekao da se trgovina, kao i sve druge industrije, stalno mijenja, te da je e-trgovina nezaobilazan smjer za svakog trgovca, neovisno o industriji. Primijetio je značajan porast potražnje za ambalažom i kutijama u e-trgovini, budući da njegova tvrtka proizvodi ambalažu i osjeti taj trend iz prve ruke.
Međutim, Knežević je istaknuo jedan veliki problem u sivoj ekonomiji povezanoj s e-trgovinom, gdje se transakcije često odvijaju izvan zakonskih i poreznih okvira, stvarajući nelojalnu konkurenciju legalnim trgovcima. Naglasio je da, iako e-trgovina u zakonskim okvirima nije problematična, sive zone ozbiljno narušavaju tržište.
Što se tiče malih trgovaca, Knežević je izrazio zabrinutost, osobito za one u prehrambenom sektoru. Posebno je istaknuo izazove s kojima se suočavaju trgovci u manjim zajednicama ili na otocima, gdje dnevni promet jedva pokriva osnovne troškove. Takvi trgovci, bez podrške lokalnih i županijskih uprava, teško mogu opstati na tržištu.
Kada je riječ o potencijalnim rješenjima za male trgovce, Knežević je naglasio važnost inovativnosti i prilagodbe. Spomenuo je kako je i sam bio prisiljen razmišljati o preorijentaciji svoje djelatnosti, te je zaključio da je ključ uspjeha u tome da mali trgovci moraju sami pronaći rješenja, bilo kroz ponudu novih usluga poput dostave direktno na vrata ili preusmjeravanje na druge oblike poslovanja. Istaknuo je da, ako trgovci ne mogu sami pronaći načine za opstanak, teško mogu očekivati pomoć od drugih.
Na kraju je naglasio da je budućnost malih trgovaca u njihovoj sposobnosti prilagodbe i inovativnosti. Prema njegovim riječima, trgovci moraju biti spremni na stalno prilagođavanje tržištu i traženje novih načina poslovanja kako bi opstali u dinamičnom i izazovnom okruženju.
Knežević je zaključio raspravu izrazivši potpunu suglasnost s prethodnim govornicima o važnosti domaće radne snage, koju smatra najboljim rješenjem za tržište rada u Hrvatskoj. Istaknuo je kako država ne bi trebala biti odgovorna za obuku stranih radnika, jer taj proces smatra neučinkovitim i presporim. Prema njegovim riječima, stranci često borave kratko u Hrvatskoj, a obuka i ulaganje u njih mogu završiti uzaludno jer brzo odlaze u druge zemlje.
Knežević je naglasio da je ključna odgovornost na poslodavcima. Poslodavci koji ne ulažu u svoje radnike ili zapošljavaju one koji ne govore dobro hrvatski gube prednost na tržištu, posebno u sektoru usluga gdje je komunikacija s kupcima ključna. U kapitalizmu, kako kaže, preživljavanje ovisi o konkurentnosti, i svatko tko ne ulaže u svoje radnike riskira propast.
Što se tiče uloge države, Knežević smatra da bi država trebala više pažnje posvetiti infrastrukturi, poreznim rasterećenjima i poticanju gospodarstva, umjesto obuke radnika. Njegov zaključak je da poslodavcima trebaju brza rješenja, a ne dugotrajni procesi obuke koji ne odgovaraju potrebama tržišta.
Ivona Bačelić Grgić, voditeljica Odjela za distributivnu trgovinu i zaštitu potrošača Sektora za trgovinu HGK, osvrnula se na pitanje logističkih centara i opskrbnih lanaca, ističući da Hrvatska zaista postaje logistički centar, no to je više povezano s ulaskom Hrvatske u Schengen i potpisivanjem uredbi poput TENT-a, nego direktno s opskrbnim lancima. Naglasila je da su promjene u globalnim opskrbnim lancima rezultat geopolitičkih izazova, poput rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom istoku, koji utječu na cijene nafte i posljedično na troškove proizvodnje i distribucije proizvoda.
Osim toga, Bačelić Grgić je istaknula kako su domaći proizvođači tijekom krize doživjeli kratkotrajni procvat, jer se tržište više fokusiralo na lokalne proizvode. No, s povratkom stabilnosti, Hrvatska se opet okrenula uvozu jeftinijih proizvoda, što je smanjilo potražnju za domaćim proizvodima.
Napomenula je i da, unatoč naporima Hrvatske gospodarske komore da potiče kupnju domaćih proizvoda, Hrvatska jednostavno nema dovoljno proizvodnih kapaciteta da zadovolji sve svoje potrebe. Primjer je dala s poljoprivredom, posebno s jabukama, napominjući kako je Hrvatska mali proizvođač u usporedbi s primjerima iz Italije, gdje se područja poput Trentino Alto Adige organiziraju na visokoj razini i proizvode značajan udio europske proizvodnje.
Završila je s napomenom da su, unatoč milijardama eura uloženim u hrvatsku poljoprivredu, rezultati razočaravajući, jer je poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj sada manja nego što je bila prije ulaska u Europsku uniju. To ukazuje na izazove s kojima se Hrvatska suočava u pokušaju jačanja domaće proizvodnje i smanjenja ovisnosti o uvozu.
Na temu stranih radnika istaknula je kako su strani radnici postali ključni za funkcioniranje brojnih sektora u Hrvatskoj, od trgovine do ugostiteljstva. Iako su oni nužnost za tržište rada, Bačelić Grgić smatra da je potrebno poboljšati njihovu integraciju u društvo. Primijetila je kako Hrvatskoj nedostaju programi poput onih u Njemačkoj, gdje strani radnici prolaze kroz tečajeve jezika i socijalne uključenosti.
Istaknula je da su strani radnici često prepušteni inicijativi poslodavaca koji, prema vlastitoj volji, osiguravaju tečajeve jezika i prilagodbe, ali smatra da je potrebno razviti državne politike koje bi sistematizirale integraciju i spriječile socijalnu izolaciju radnika. Navela je da Hrvatska gospodarska komora ima interni program „Welcome to Croatia“, koji nudi tečajeve jezika i upoznavanje sa običajima za strane radnike, no, naglasila je da je ovo samo prvi korak koji je trebao biti napravljen prije mnogo godina.
Što se tiče e-trgovine, Bačelić Grgić je istaknula kako ona neizbježno raste, posebno među mladima, te da je online kupovina postala sastavni dio svakodnevnog života. Međutim, naglasila je da su tu prisutni izazovi, osobito kada je riječ o kineskim webshopovima, koji zbog nelojalne konkurencije stvaraju probleme domaćim trgovcima. Spomenula je da Hrvatska gospodarska komora trenutno provodi istraživanje o utjecaju tih webshopova na domaće tržište, te vjeruje da će Europska unija morati intervenirati kako bi se situacija regulirala na razini cijelog kontinenta.
Zaključno, izrazila je uvjerenje da mali trgovci još uvijek imaju svoje mjesto na tržištu, osobito u manjim zajednicama i za stariju populaciju, koja će uvijek preferirati lokalne trgovine. Iako živimo u vremenu velikih promjena, ona vjeruje da postoji prostor za sve oblike trgovine i da, unatoč izazovima, možemo gledati optimistično na budućnost.
Mirko Budimir, direktor tvrtke Delfin i dopredsjednik Udruge trgovine HUP-a, odgovorio je na pitanje o konsolidaciji sektora i bipolarizaciji između trgovačkih lanaca i malih trgovaca, izrazivši stav da trgovina nije došla do konačne konsolidacije. Naglasio je da je trgovina vrlo dinamična industrija koja se stalno mijenja, što povijest i pokazuje. Na primjer, kad su hipermarketi i trgovački centri počeli rasti, postojala je pretpostavka da će potpuno izbrisati manje formate, no istraživanja pokazuju da se ljudi ponovno okreću supermarketima i manjim trgovinama zbog faktora poput slobodnog vremena i praktičnosti. Budimir je naglasio da se mali trgovci ne smiju oslanjati samo na kukanje, nego moraju raditi na sebi i unaprijediti svoje poslovanje. Mali trgovci moraju pažljivo pratiti potrebe svojih kupaca, posebno u svojim mikrolokacijama, te reagirati na promjene na tržištu.
Što se tiče nove konkurencije, Budimir je istaknuo da postoji prostor za daljnje dolaske novih trgovačkih lanaca, uključujući i diskontere. Čak i ako izgleda da Hrvatska već ima diskontere, Budimir je napomenuo da prema nekim istraživanjima još uvijek nema dovoljno kvalitetnog diskontera, što stvara prostor za nove igrače na tržištu.
Također je naglasio da postoji pogrešan narativ o trgovcima, pri čemu mnogi ljudi, čak i stručnjaci, misle da se trgovci dogovaraju oko marži. Budimir je pojasnio da to nije moguće, jer je zakon o konkurenciji vrlo jasan – trgovci ne smiju razgovarati o maržama, a svako kršenje toga strogo se kažnjava. Trgovci su, kako je rekao, konkurenti, i svatko tko ne radi dovoljno dobro ili ne koristi svoje kapacitete u potpunosti, riskira da bude izgurani s tržišta.
Budimir se također osvrnuo na potrebu za suradnjom s zakonodavcem. Dok trgovci traže slobodu poslovanja, važno je da zakonodavac i lokalna samouprava prepoznaju trgovinu kao važan segment gospodarskog razvoja, te da kroz prostorne planove i regulacije stvaraju okruženje koje će omogućiti trgovinama da rade i razvijaju se.
Što se tiče domaće proizvodnje, Budimir je pojasnio da trgovci ne mogu kupovati proizvode po višim cijenama iz domoljublja, ako ih konkurenti mogu nabaviti jeftinije u inozemstvu. Trgovci su prisiljeni birati opcije koje im omogućuju konkurentnost na tržištu, i to je jednostavno zakon tržišta. Spomenuo je i da su, unatoč ulaganjima od 10 milijardi eura u poljoprivredu nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, rezultati loši, a vanjskotrgovinski deficit veći nego ikad, što pokazuje da nešto u sustavu ne funkcionira ispravno.
Zaključno, Budimir je naglasio da trgovci, iako se suočavaju s brojnim izazovima, moraju ostati usmjereni na to kako održati poslovanje profitabilnim, jer, na kraju krajeva, njihovi zaposlenici očekuju redovne plaće, a veliki trgovci moraju odgovarati i svojim dioničarima.
Pogledajte video 1. panel rasprave – Stanje trgovine u Republici Hrvatskoj:
Umjetna inteligencija
Prije početka drugog panela pod nazivom Umjetna inteligencija uvodno predavanje održao je Ivan Maglić, direktor tvrtke Calisto, predstavnika Gartner Inc., globalne ICT istraživačke i savjetodavne tvrtke, predstavnik HUP ICT-a; na temu – Umjetna inteligencija – pomoć u procesu trgovine.
Maglić je istaknuo da se nalazimo usred četvrte industrijske revolucije, koja drastično mijenja svijet, a tehnologije poput umjetne inteligencije (AI) igraju ključnu ulogu u tom procesu. Podsjetio je prisutne kako umjetna inteligencija postoji već desetljećima, ali da je pravi preokret nastao objavom chat GPT-a u studenom 2022. godine. Taj događaj, kako je rekao, označio je prekretnicu u tehnologiji, jer je omogućio da se složeni alati umjetne inteligencije koriste i razumiju bez stručnog predznanja, otvarajući nove mogućnosti i primjene u svakodnevnom poslovanju.
Naglasio je kako su AI alati, poput generativne umjetne inteligencije, sposobni stvarati nove sadržaje – od slika i tekstova do glazbe i videa. U prodajnim procesima, umjetna inteligencija se sve više koristi za poboljšanje korisničkog iskustva, predviđanje potreba kupaca i automatizaciju prodajnih ponuda. Primjeri iz prakse uključuju tvrtke koje već koriste AI za interakciju s kupcima, uštedu troškova i poboljšanje učinkovitosti.
Maglić je također upozorio na potencijalne zloupotrebe umjetne inteligencije, navodeći primjer iz Turske, gdje je diskriminirajući video stvoren pomoću AI tehnologije postao predmet sudske tužbe. Ipak, istaknuo je da, unatoč rizicima, koristi od ovih tehnologija daleko nadmašuju negativne aspekte, te pozvao prisutne da istraže kako AI može pomoći u njihovim poslovnim procesima.
Naglasio je i važnost educiranja zaposlenika o korištenju ovih novih alata i prilagođavanju poslovanja novim tehnološkim trendovima. Istaknuo je da će u budućnosti većina poslova biti podržana umjetnom inteligencijom, što će značajno promijeniti način rada u svim sektorima. Zaključio je pozivom na otvorenost prema novim tehnologijama, jer one postaju neizostavan dio poslovne stvarnosti.
Na pitanje o utjecaju digitalne transformacije na sektor trgovine i mogućnosti suživota klasične i e-trgovine, Maglić je obrazložio da digitalna transformacija donosi značajne promjene, ali ne isključuje tradicionalne oblike trgovine. Povukao je i paralelu s bankarskim sektorom, gdje su mnoge banke smanjile broj poslovnica, no njihova uloga se promijenila umjesto da nestane. Sličan proces, prema njemu, prolazi i trgovina, koja mora prihvatiti nove digitalne kanale kao dopunu, a ne zamjenu klasičnim dućanima.
Maglić je istaknuo da digitalna transformacija već traje desetljećima i da tvrtke poput Orbica, kako je spomenula Milica Kamenski, shvaćaju važnost prelaska na online kanale. Međutim, to nije kraj – budućnost donosi nove korake uvođenjem naprednijih alata poput umjetne inteligencije i prediktivnih algoritama. Takvi alati omogućavaju personalizirane ponude, optimizaciju poslovanja i povećanje korisničkog iskustva.
Rekao je da klasična trgovina neće nestati, ali će se značajno prilagoditi. Ključ za uspjeh je kombiniranje digitalnih i klasičnih pristupa, jer kupci sve više traže udobnost i praktičnost, što online kanali nude.
Za kraj Maglić je istaknuo izazov balansiranja između tehnološke fascinacije i očuvanja privatnosti u razvoju umjetne inteligencije. Dok AI olakšava mnoge procese, poput opisivanja složenih proizvoda, postoji opasnost kada algoritmi autonomno uče bez ljudske kontrole, što može dovesti do zloporaba. AI već sada donosi velike benefite, posebno u industriji, no Maglić naglašava važnost kontrole i ljudske mudrosti u donošenju konačnih odluka, jer tehnologija ne može u potpunosti zamijeniti ljudsko iskustvo.
Milica Kamenski, Digital marketing manager za Orbico Hrvatska i Slovenija, održala je drugo uvodno izlaganje drugog panela o digitalnoj transformaciji koju provodi ova tvrtka, te o značaju implementacije digitalnih alata u poslovanju. U svom govoru naglasila je kako je cilj tvrtke pojednostaviti poslovne procese i omogućiti kupcima jednostavniji pristup proizvodima i uslugama putem digitalnih kanala.
Kamenski je istaknula kako je Orbico, prisutan u 24 zemlje, započeo s digitalnom transformacijom u Hrvatskoj i Sloveniji prije tri godine, fokusirajući se na razvoj B2B platforme koja olakšava kupovinu poslovnim kupcima. Cilj ove platforme je prenijeti tradicionalne offline procese u online okruženje, omogućujući kupcima pristup proizvodima 24 sata dnevno.
Jedan od ključnih izazova bio je prilagoditi platformu specifičnim potrebama svakog kupca, s obzirom na njihove različite uvjete poslovanja. Platforma, osim kupovine, omogućava i digitalni marketing te promocije, a prodajni predstavnici tvrtke sada imaju ulogu savjetnika, pomažući kupcima da odaberu proizvode koji su u skladu s globalnim trendovima. Kamenski je istaknula da su podaci postali ključni resurs u poslovanju, a zahvaljujući alatima kao što su Google Analytics i Looker Studio, Orbico može pratiti i analizirati ponašanje kupaca te optimizirati prodajne procese. Također je napomenula kako platforma nije samo korisna za kupce, već i za interno poslovanje, jer omogućuje bržu i efikasniju prodaju proizvoda zaposlenicima tvrtke.
U završnom dijelu prezentacije, Kamenski je govorila o budućim projektima, uključujući razvoj mobilne aplikacije, poboljšanje CRM sustava i daljnju automatizaciju prodajnih procesa, čime će Orbico osigurati daljnji rast i konkurentsku prednost na tržištu. Također je prikazala video o novim funkcionalnostima platforme, poput mogućnosti skeniranja bar koda putem mobilne aplikacije, čime se proces kupovine dodatno ubrzava i pojednostavljuje.
Zaključila je naglašavajući važnost prilagodbe poslovanja digitalnim trendovima, čime Orbico nastoji svojim kupcima pružiti što jednostavnije i učinkovitije iskustvo.
Tijekom panel rasprave Kamenski je dotaknula osjetljivu temu prikupljanja podataka u e-trgovini, što izaziva podijeljena mišljenja. S jedne strane, prikupljanje podataka omogućava trgovcima smanjenje troškova i poboljšanje usluga za potrošače, jer trgovci mogu pružiti personalizirane ponude, popuste i bolje korisničko iskustvo. No, s druge strane, postavlja se pitanje o granici između korisničkih benefita i potencijalnog osjećaja ‘porobljavanja’ potrošača zbog količine informacija koju trgovci prikupljaju.
Kamenski je naglasila da, iako se prikupljanje podataka može činiti neizbježnim, potrošači i dalje imaju izbor. Neki preferiraju online kupovinu, dok drugi više vole fizičke trgovine. No, digitalna trgovina donosi i nova pravila igre, a podaci su postali ključna valuta. Posebno je zanimljivo spomenuti strategiju Orbica, koja predviđa da će u budućnosti većina malih trgovina preći u isključivo online okruženje.
Istaknula je da, iako potrošači mogu birati hoće li prihvatiti sve kolačiće ili samo one nužne, i dalje se kroz te osnovne kolačiće mogu prikupljati informacije o navikama potrošača. Regulative se mijenjaju, posebno pod pritiskom Europske unije, te je od ljeta ove godine omogućeno da potrošači mogu potpuno odbiti kolačiće. Iako je tehnički moguće izvršiti kupovinu anonimno, Kamenski je podsjetila kako platforme poput Googlea i dalje koriste metapodatke kako bi razumjele profil potrošača, čak i bez njihove eksplicitne prijave.
To otvara širi razgovor o privatnosti i transparentnosti u digitalnoj trgovini, ali i o mogućnostima da potrošači svjesno upravljaju svojim podacima. Osim Ivana Maglića i Milice Kamenski, panelisti su bili i Petar Petrić, odvjetnik, odvjetničkog društva Petrić & Kajić; Marina Kralj Miliša, direktorica Hrvatskih izvoznika i Tomislav Vazdar, AI strategist.
Odvjetnik Petar Petrić govorio je o pravnim izazovima digitalizacije, s posebnim naglaskom na e-trgovinu i primjenu umjetne inteligencije. On je istaknuo kako se čini da pravni okviri često zaostaju za tehnološkim napretkom, što može biti izazov, ali i potencijalna opasnost.
Petrić je napomenuo da se milenijalci, koji će do 2030. činiti 75% radnosposobnog stanovništva, sve više oslanjaju na digitalne usluge. To znači da je potrebna sveobuhvatnija regulacija u sektoru e-trgovine i digitalnih tehnologija. Dok su neki dijelovi tradicionalne trgovine previše regulirani, e-trgovina se još uvijek razvija i u određenim područjima ostaje nedovoljno pokrivena zakonima.
Poseban naglasak stavio je na novu uredbu o umjetnoj inteligenciji, koja je stupila na snagu u kolovozu 2024., ali će se početi primjenjivati za 24 do 36 mjeseci. Uredba je kreirana kako bi se osigurala sigurnost potrošača prilikom korištenja proizvoda baziranih na umjetnoj inteligenciji, istovremeno omogućujući poduzetnicima da prošire svoja tržišta. Ova regulacija, iako se čini prereguliranom, trebala bi donijeti koristi i potrošačima i proizvođačima.
Petrić je također spomenuo kako Europska unija predvodi u regulaciji umjetne inteligencije, slično kao što je to učinila s GDPR-om, nadajući se da će ostatak svijeta preuzeti europski model. Ukazao je i na situaciju u vezi s kriptovalutama, gdje različite države samostalno reguliraju to područje, što stvara nejednaku situaciju diljem svijeta. Istaknuo je da su najveći pravni izazovi vezani uz zaštitu potrošača u digitalnom okruženju, osobito u kontekstu umjetne inteligencije. Potrošači su izloženi trgovačkim interesima, pri čemu se prodaju cijele baze podataka o njima, često bez njihove kontrole. Petrić naglašava da pojedinci imaju pravo na zaštitu svojih podataka te da ih treba zaštititi od neobuzdanih trgovaca.
Zaključio je da je reguliranost ključna za osiguranje povjerenja u nove tehnologije, no istovremeno je važno izbjegavati pretjeranu regulaciju koja bi mogla omesti razvoj i inovacije.
Tomislav Vazdar, AI strateg, objašnjava kako umjetna inteligencija, iako često izaziva strah kod ljudi zbog potencijalnog gubitka poslova, zapravo može značajno unaprijediti poslovne procese i povećati efikasnost. Vazdar ističe da AI omogućuje tvrtkama da smanje operativne troškove, dok istovremeno povećavaju produktivnost. Naglašava da se AI ne odnosi samo na alate poput Chat GPT-a, već se implementira na aplikacijskoj razini, unoseći inteligenciju u poslovne procese.
Ključna uloga ljudi u budućnosti, prema njegovom mišljenju, bit će prepoznavanje područja u poslovnim procesima gdje se AI može primijeniti kako bi se eliminirali repetitivni zadaci. Zanimljivo je kako Vazdar navodi da je e-trgovina, iako često percipirana kao prijetnja klasičnoj trgovini, zapravo pridonijela njenom opstanku. Zahvaljujući digitalnim alatima poput chatbotova i virtualnih asistenata, klasična trgovina uspjela je nadoknaditi nedostatak radne snage. Međutim, Vazdar pravi jasnu razliku između jednostavnih chatbotova, koji funkcioniraju na osnovu predefiniranih pitanja, i pravih virtualnih asistenata, koji koriste umjetnu inteligenciju za vođenje korisnika kroz kupovni proces, pružajući im novo, personalizirano korisničko iskustvo.
Na kraju, ističe da virtualni asistenti daju korisnicima osjećaj sigurnosti i podrške na web stranicama, pomažući im u donošenju odluka o kupnji, čime se osigurava bolje iskustvo kupovine i, potencijalno, veći prihodi za tvrtke.
Marina Kralj-Miliša, bivša zaposlenica Končara a sada direktorica Hrvatskih izvoznika, iznosi zanimljive uvide u primjenu digitalne transformacije i umjetne inteligencije (AI) u industriji. Ističe da su gotovo sve tvrtke koje izvoze već digitalno transformirane, jer bi bez tog koraka teško opstale na tržištu. Digitalna transformacija postala je nužnost, ne samo za povećanje konkurentnosti nego i za efikasnost poslovanja.
Međutim, što se tiče umjetne inteligencije, situacija je drukčija. Iako je digitalna transformacija široko prisutna, upotreba AI-a u proizvodnim procesima još uvijek je ograničena. Većina tvrtki, osobito manjih, nije implementirala napredne oblike umjetne inteligencije zbog visokih troškova tehnologije i ograničenog pristupa sofisticiranim strojevima.
Kralj Miliša ističe da se AI u proizvodnji svodi na napredne algoritme koji mogu prepoznati greške ili nepravilnosti u materijalima, ali to još uvijek nije potpuna autonomija ili svijest strojeva, što bi omogućilo dublju primjenu AI-a u proizvodnim procesima.
Iako su neki veći industrijski sustavi, poput Končara, počeli koristiti AI za optimizaciju proizvodnih procesa, poput otkrivanja nepravilnosti u materijalima tijekom proizvodnje, još uvijek je dug put do potpune integracije umjetne inteligencije u industrijsku praksu. Napredak se očekuje u nadolazećim godinama, ali trenutno visoki troškovi i složenost tehnologije predstavljaju glavnu prepreku širem prihvaćanju AI-a u industriji.
Pogledajte video 2. panel rasprave – Umjetna inteligencija:
Budućnost trgovine – održivost
Pod nazivom ‘Budućnost trgovine – održivost’ održao se i treći panel, a panelisti su bili: Nancy Butijer, načelnica Sektora za trgovinsku i investicijsku politiku u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova; Zlatko Canjuga, General Manager C pakiranja; Dario Klemar, prokurist i voditelj resora Informatike, Financija, Računovodstva i Kontrolinga u dm-u te voditelj prodajne regije u Hrvatskoj; Petar Šimić, predsjednik uprave Primacošpeda i predsjednik Udruge za logistiku; Mario Jurišić, izvršni direktor prodaje Jadranska Hrvatska u tvrtki Tokić; Dado Marinić, pomoćnik direktora za područje Retail Multichannel PBZ; Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine RH i Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Nancy Butijer, načelnica Sektora za trgovinsku i investicijsku politiku u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, otvorila je raspravu o ključnim izazovima s kojima se danas suočava globalna trgovina, a osobito oni koji djeluju na trećim tržištima. Istaknula je da je trgovina glavni pokretač gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta te da igra ključnu ulogu u oblikovanju ekonomskih i vanjskih politika Europske unije. No, upozorila je da su geopolitički izazovi, poput ratnih sukoba i pandemije COVID-19, dodatno razotkrili ranjivosti globalnih opskrbnih lanaca, posebice u pogledu ovisnosti o kritičnim sirovinama, koje sada nazivamo strateškim ovisnostima.
Pandemija i ratovi, dodala je Butijer, samo su pojačali protekcionističke mjere koje su prisutne diljem svijeta, a svjedočimo i sve većem korištenju trgovine kao oružja u geopolitičkim nadmetanjima. U tom kontekstu, Europska unija suočena je s izazovom balansiranja između otvorenosti tržišta i potrebe za očuvanjem vlastite ekonomske sigurnosti. Butijer je napomenula kako je Svjetska trgovinska organizacija (WTO) u stanju paralize, unatoč naporima EU na 13. ministarskoj konferenciji prošle godine, što dodatno komplicira međunarodne trgovinske odnose.
Na pitanje o budućnosti europske trgovinske politike, Butijer je objasnila da ne idemo nužno u potpuno novi smjer, ali da uvodimo novu dimenziju – ekonomsku sigurnost. Europska komisija pod vodstvom Ursule von der Leyen, navodi Butijer, prepoznala je važnost trgovine kao jednog od glavnih stupova konkurentnosti i održivosti, osobito u kontekstu zelene tranzicije i digitalizacije. Portfelj budućeg povjerenika za trgovinu proširen je kako bi obuhvatio ekonomsku sigurnost, a ta promjena donosi novu koherentnu strategiju koja uključuje sve veće rizike s kojima se Europa suočava.
Kritična je i potreba za bržim zaključivanjem trgovinskih sporazuma s regijama poput Latinske Amerike i Indo-Pacifika, koje su ne samo važni trgovinski partneri, već i geopolitički značajni. Butijer je istaknula kako je važno proaktivno pratiti provedbu postojećih sporazuma i osigurati njihovu dosljednu provedbu, što bi moglo unaprijediti brzinu i učinkovitost trgovinskih odnosa.
Kada je riječ o budućim sporazumima, Butijer je napomenula da je vjerojatno iza nas era velikih, sveobuhvatnih sporazuma koji uključuju političku suradnju i dijalog. Umjesto toga, fokus će biti na ciljanoj suradnji, osobito u područjima kao što su zelena tranzicija i digitalna partnerstva. Primjeri uspješnih suradnji s Japanom, Korejom i Kanadom pokazuju kako sektor kritičnih sirovina, ali i drugi oblici sektorske suradnje, već donose opipljive rezultate za EU.
Zaključno, Butijer je naglasila da EU, unatoč izazovima, ostaje jedan od glavnih zagovornika slobodne trgovine i da će nastaviti razvijati trgovinsku politiku koja balansira između otvorenosti tržišta i ekonomske sigurnosti, posebno s fokusom na strateške suradnje u kontekstu digitalizacije i klimatskih ciljeva.
Zlatko Canjuga, General Manager C pakiranja, otvoreno je govorio o stanju industrije, posebno u kontekstu papirne industrije i šireg ekonomskog okruženja Europe. Canjuga je odmah istaknuo da poduzetnici ne traže općenite ili načelne rasprave, već konkretne odgovore na stvarne probleme s kojima se suočavaju. Situacija u Europi, naglašava, posebno je teška za industriju zbog stagnacije i nedostatka sirovina, a globalni igrači poput Kine i Indije preuzimaju kontrolu nad ključnim resursima.
Canjuga se dotaknuo i problema s birokratskim odlukama Europske unije, koje često ne reflektiraju stvarnost na terenu. Dok se donose brojne direktive i regulacije, pitanje je koliko su te mjere zapravo provedive i koliko uzimaju u obzir potrebe industrije i trgovine. Upozorio je da u Hrvatskoj, industrija gotovo propada, dok se pozornost usmjerava na manje važne teme, poput cijena kave.
Posebno je kritizirao odnos prema industriji u Hrvatskoj, ističući da se premijer rijetko osvrće na industrijski sektor. Spomenuo je i da banke plivaju u novcu, dok industrija teško dobiva kredite, a kad ih dobije, uvjeti su gotovo neizdrživi. Papirna industrija, kao skupa i zahtjevna grana, suočava se s jakom konkurencijom iz Kine i Indije, dok se u Europi donose političke odluke koje dodatno kompliciraju odnose s ključnim trgovinskim partnerima, poput Kine. Canjuga je upozorio da, ako se rat u Europi ne zaustavi i ako se ne preispitaju ključne ekonomske odluke, Europska unija, a posebno Hrvatska, suočit će se s ozbiljnim ekonomskim problemima. Zaključio je pesimističnim tonom, izražavajući bojazan da će Hrvatska, bez jasne industrijske politike i oslonca na trgovinu, postati neuspješna ekonomija ovisna samo o turizmu, bez pravih temelja za dugoročni gospodarski rast.
Istaknuo je i kako se njegova tvrtka uspješno nosi s izazovima europskih regulativa u proizvodnji ambalaže za hranu, posebice u kontekstu strožih pravila o sigurnosti hrane i očuvanju okoliša. Canjuga je naglasio da su stroge regulative zapravo korisne, jer osiguravaju sigurnost hrane za potrošače i postavljaju standarde koje tvrtke moraju slijediti, poput upotrebe certificiranih materijala za ambalažu. Kao primjer je naveo da papirna ambalaža koja dolazi u direktan kontakt s hranom mora biti potpuno sigurna i bez štetnih tvari, što je ključno za zdravlje potrošača.
Canjuga je naglasio da se njihova tvrtka uspješno probila na ključna europska tržišta upravo zbog visokih standarda koje poštuju, ali je također priznao da su cijene, posebice u industriji ambalaže, veliki izazov. Iako se suočavaju s konkurencijom iz Kine, gdje su troškovi proizvodnje mnogo niži, Canjuga vjeruje da kvaliteta i sigurnost moraju biti prioriteti, što opravdava više cijene njihovih proizvoda. Dodao je kako napredak u umjetnoj inteligenciji može pomoći u kontroli troškova i optimizaciji proizvodnje, ali je upozorio da unatoč tehnološkom napretku, nedostatak kvalificirane radne snage ostaje velik problem.
Canjuga se osvrnuo i na dugoročne ciljeve europske industrije ambalaže, posebno na obavezu da sva ambalaža bude reciklabilna do 2030. godine. Njegova tvrtka već sada proizvodi potpuno biorazgradivu i reciklabilnu ambalažu, što je u skladu s novim europskim standardima.
Kao predstavnik bankarskog sektora, Dado Marinić, pomoćnik višeg izvršnog direktora Multichannel odjela PBZ-a, istaknuo je porast trenda zelenog financiranja na domaćem tržištu, te stratešku ESG orijentaciju PBZ-a. Financijske institucije mogu igrati ključnu ulogu u promicanju održivih praksi i pružanju podrške poduzetnicima u ESG inicijativama te su u tu svrhu kreirane i posebne vrste kreditiranja.
Istaknuo je da je u porastu trend bezgotovinskog plaćanja, koje se posebno intenziviralo uslijed pandemije.
Marinić je naglasio: „Naše tržište je strogo regulirano i veliki je naglasak na sigurnosti klijenata. Naime, bilježi se porast e-commerca koji je otvorio i izazove glede potencijalnih novih oblika prijevara te mi kao banka kontinuirano informiramo i educiramo klijente o važnosti čuvanja osobnih podatka i vjerodajnica. Naravno, budućnost neće biti samo potpuno digitalna, ključna je ravnoteža između fizičkog i digitalnog aspekta te se ne treba bojati novih tehnologija i inovacija već ih treba prigrliti i iskoristiti na najbolji mogući način“, zaključio je Marinić.
Petar Šimić, predsjednik uprave Primacošpeda i predsjednik Udruge za logistiku, govorio je o aktualnim trendovima u logistici i distributivnim centrima, istaknuvši da je trenutna ekspanzija tek početak za Hrvatsku. Ulazak u Schengen otvorio je novu fazu razvoja, omogućivši Zagrebu da postane ključni logistički centar za širu regiju, uključujući Beč, Budimpeštu, Ljubljanu i druge europske gradove. To je omogućilo multinacionalnim kompanijama da koriste Hrvatsku kao polaznu točku za distribuciju robe na širem tržištu.
Šimić je povukao paralelu između Hrvatske i manjih zemalja poput Nizozemske i Belgije, koje, unatoč svojoj veličini, igraju ključnu ulogu u globalnoj logistici. Iako Hrvatska ima manji obim, s ukupno 2,5 milijuna kontejnera godišnje u usporedbi s 40 milijuna u Antwerpenu i Rotterdamu, to pruža priliku za brži rast. Procvat logističkog sektora, osobito multimodalne logistike, očekuje se u sljedećih 5-10 godina, što uključuje značajno proširenje kapaciteta luke Rijeka.
Šimić je optimističan u vezi s rastom kapaciteta luke Rijeka, koja će do kraja iduće godine doseći kapacitet od milijun kontejnera, a do 2028. godine 1,5 milijuna. Investicije u lučku infrastrukturu i razvoj željezničkih veza s ostatkom Europe otvaraju velike prilike za Hrvatsku. Naglasio je važnost zadržavanja dodatne vrijednosti u Hrvatskoj kroz logističke operacije, poput skladištenja, pretovara i obrade robe, što bi moglo privući i druge sektore, poput proizvodnje.
Međutim, Šimić je upozorio i na ključne izazove, posebno u vezi s energentima i prevelikom regulacijom. Europa ima znatno skuplji plin u usporedbi s Amerikom i Kinom, što smanjuje konkurentnost industrije. Također, Europa je mnogo manje privlačna za privatne investicijske fondove, što dodatno usporava dinamiku poduzetništva. Šimić je zaključio da je ključno smanjiti troškove resursa i ubrzati procese kako bi se osigurao dugoročni gospodarski rast, bez obzira na veličinu poduzeća.
Mario Jurišić, izvršni direktor prodaje Jadranske Hrvatske u tvrtki Tokić, istaknuo je ponos tvrtke koja iduće godine slavi 35 godina postojanja, s trenutačno 1005 zaposlenika. Tokić se prvenstveno orijentira na hrvatsko tržište, no tvrtka je od 2019. godine proširila svoje poslovanje akvizicijom slovenskog Bartoga, gdje zapošljava 250 ljudi. Jurišić je istaknuo da vide najveći potencijal u slovenskom tržištu, dok istovremeno ostaju snažno fokusirani na hrvatsko tržište, ali i gledaju prilike u zemljama poput Austrije.
Iako Tokić nije proizvođač, već trgovac, suočavaju se s izazovnim tržištima poput slovenskog i austrijskog. Prema Jurišiću, uspijevaju se prilagoditi konkurentnim tržištima kroz stalno učenje, osluškivanje zaposlenika i kupaca, te prilagodbu tržišnim promjenama. Ključ uspjeha vide u suradnji sa zaposlenicima, posebice mlađima, kao i u osluškivanju tržišta, što im omogućuje da zadrže konkurentnost i optimizam za budućnost.
U nastavku panel rasprave, Dario Klemar, prokurist i voditelj resora Informatike, Financija, Računovodstva i Kontrolinga u dm-u te voditelj prodajne regije u Hrvatskoj istaknuo je: „Tijekom proteklih nekoliko godina naučili smo jednu važnu stvar: svakom izazovu i svakoj promjeni na tržištu moramo se i možemo prilagoditi na način koji odražava temeljne vrijednosti tvrtke, a samim time kupcima i djelatnicima nudi stabilnost i ulijeva povjerenje. Tehnologija i njezin ubrzani razvoj značajno su utjecali na brojne poslovne procese. Odmjereno praćenje trendova i odgovorna implementacija novih tehnologija pokazali su se najboljim pristupom koji nam je omogućio da istovremeno povećamo učinkovitost, a opet zadržimo fokus na potrebama ljudi, u skladu s vrijednosnim načelima dm-a.“
Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine RH, u razgovoru o budućnosti trgovine u Hrvatskoj, naglasila je izazove s kojima se sektor suočava, posebno u kontekstu radne snage. Istaknula je kako mladi radnici danas često brže mijenjaju poslove i nisu lojalni poslodavcima u istoj mjeri kao stariji radnici. S druge strane, trgovina je djelatnost koja prolazi kroz značajne promjene, s velikim naglaskom na okrupnjavanje i preuzimanje manjih trgovaca od strane većih, dok nedostatak radne snage postaje ozbiljan problem.
Štulić je upozorila da se sezonski poslovi u trgovini sve više oslanjaju na strane radnike, umirovljenike, studente i učenike, što postaje nužnost za funkcioniranje sektora. Također, naglasila je potrebu za regulacijom stranih radnika, od njihove edukacije o jeziku do sigurnosnih protokola, kako bi se osiguralo njihovo uspješno uključivanje u radni proces.
Kad je riječ o budućnosti trgovine, Štulić je prepoznala rast e-trgovine, koja nema ista zakonska ograničenja kao klasična trgovina i koja će zasigurno preuzeti veći dio prodaje, pogotovo kod mlađih generacija koje se sve više oslanjaju na online kupnju. No, naglasila je da će tradicionalna trgovina i dalje imati svoje mjesto, ali da se mora prilagoditi.
Radnici u trgovini, kako kaže Štulić, žele da njihov rad bude prepoznat i adekvatno nagrađen. Unatoč povećanju plaća u sektoru, ona ukazuje na veliku razliku između prosječne plaće u trgovini i općeg gospodarstva, naglašavajući kako je neto plaća prodavača često preniska za pristojan život. Također, mnogi radnici, zbog niskih plaća, odlaze u mirovinu čim ispune uvjete, a potom se vraćaju na rad na pola radnog vremena, ali ne zbog želje, već potrebe da prežive i osiguraju si barem minimalnu kvalitetu života.
Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, istaknula je niz problema s kojima se susreću hrvatski potrošači, posebno u kontekstu umjetne inteligencije i e-trgovine. Knežević je naglasila kako potrošači često nisu ni svjesni da su marginalizirani u suvremenim trgovinskim procesima, gdje umjetna inteligencija cilja na pridobivanje potrošača, ponekad ih motivirajući na kupnju stvari koje im zapravo nisu potrebne. Ona je na primjeru kupovine perilice ilustrirala kako globalizacija utječe na svakodnevni život potrošača, posebno kada su u pitanju popravci i dostupnost rezervnih dijelova, što postaje sve veći problem zbog ovisnosti o inozemnim dobavljačima.
Knežević je također skrenula pažnju na problem starenja hrvatskog stanovništva, ističući kako e-trgovina nije rješenje za veliki dio populacije koja je informatički nepismena, a većina ih je starijih i nepokretnih. S obzirom na to da Hrvatska ima čak četiri tisuće naselja bez trgovina, mnogi stariji stanovnici ovise o dolasku mobilnih trgovina koje nisu uvijek pouzdane.
Osim toga, upozorila je na sve manju dostupnost gotovine zbog zatvaranja bankovnih poslovnica i smanjenja broja bankomata, što predstavlja ozbiljan problem za starije ljude koji se ne koriste digitalnim bankarstvom. Osvrnula se i na pritiske koje nameće Europska komisija da se smanji broj poslovnica i bankomata u Hrvatskoj, što dodatno otežava pristup novcu u ruralnim područjima.
Na kraju, Knežević je iznijela pesimističan pogled na budućnost, spominjući probleme poput propadanja infrastrukture, zanemarivanja industrijskog razvoja i manjkavosti u dugoročnim planovima, zaključujući kako se o tim problemima treba glasno govoriti, a ne samo površno raspravljati.
Pogledajte video 3. panel rasprave – Budućnost trgovine – održivost:
Organizacijski odbor svima se najljepše zahvaljuje na svekolikoj pomoći prilikom organizacije ovogodišnjeg MAGROSA 2024.
Pripremio Srećko Sertić
