Prema podacima DZS-a, u veljači 2020. godine u komercijalnome smještaju ostvareno je 278,7 tisuća turističkih dolazaka i 610,5 tisuća turističkih noćenja, što je 5,4% odnosno 11,1% više u odnosu na veljaču 2019. godine. Spomenuti rast turističkih noćenja nastavak je uzlaznoga trenda toga pokazatelja koji je kontinuirano trajao sedam mjeseci. Prije toga trenda, odnosno od siječnja do srpnja 2019. godine, bilježena su oscilatorna kretanja turističkih noćenja.
Turistički rezultati u Hrvatskoj u veljači 2020. godine još nisu bili pod znatnijim utjecajem koronavirusa jer je tada virus uglavnom zahvaćao područje Kine, a kineski turisti imaju vrlo mali udio u ukupnim noćenjima stranih turista u Hrvatskoj.
No veljača je bila posljednji mjesec u kojem su zabilježeni pozitivni turistički rezultati jer je u ožujku virus uvelike zahvatio EU odakle dolazi velik dio turista u Hrvatsku. Osim toga, u ožujku su u Hrvatskoj uvedene i mjere protiv koronavirusa koje su, među ostalim, obuhvaćale ograničavanje kretanja ljudi. Tako je prema podacima iz sustava eVisitor (komercijalni, nekomercijalni turistički promet i nautički čarter (eCrew)) objavljenima na internetskoj stranici Ministarstva turizma u ožujku 2020. godine ostvareno 75% manje turističkih dolazaka i 53% manje turističkih noćenja u odnosu na ožujak 2019. godine.
U travnju su negativna kretanja više izražena, odnosno prema podacima objavljenima na internetskoj stranici Ministarstva turizma u sustavu eVisitor u tjednu uoči Uskrsa bilo je prijavljeno nešto više od deset tisuća turista, od čega su njih devet tisuća bili domaći turisti, što je znatno lošija situacija s obzirom na to da je prošle godine od 19. do 22. travnja u Hrvatskoj bilo gotovo 180 tisuća turista.
Devizni prihod od turizma u Hrvatskoj ostvaruje se u iznosu od oko 19% od BDP-a, što predstavlja kudikamo najveći postotak u odnosu na ostale članice EU, što čini hrvatsko gospodarstvo izrazito ovisnim o turizmu. Silazni trend turističkih kretanja imat će negativne posljedice i na djelatnosti koje su povezane s turizmom. Tako će, među ostalim, smanjena turistička potrošnja imati negativan utjecaj i na promet u trgovini na malo u čijoj se strukturi na godišnjoj razini najviše prometa ostvari u srpnju i kolovozu, odnosno u mjesecima kada se ostvari i najviše turtističkih noćenja.
Na turističke rezultate najviše utječu inozemni turisti, odnosno čine oko 93% ukupnih noćenja, što je okvirno treći najveći postotak u EU (Malta i Cipar imaju veći postotak), a upravo povratak inozemnih turista predstavlja najveći izazov jer je negativna situacija s koronavirusom u zemljama u okružju izraženija nego u Hrvatskoj.
Negativna turistička kretanja bilježe se u cijelome svijetu, a teško je pedvidjeti s kakvim će turističkim rezultatima završiti ova godina. Organizacija World Tourism Organization prognozira da će ove godine međunarodni turistički dolasci na svjetskoj razini pasti između 20 i 30%.
